Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Sindikat ruši kompaniju

Termoelektro je suocen sa delovanjem lokalnog ogranka Saveza samostalnih sindikata Srbije, koji zloupotrebljava sindikalne aktivnosti i radi u interesu konkurentskih preduzeca - rekao je Milomir Kuzmanovic, generalni direktor "Termoelektra" na jucerašnjoj konferenciji za novinare.
Prema njegovim recima, aktivnosti lobi grupe za rušenje "Termoelektra" izražavaju se kroz stalne pritiske na akcionare, organizovanje besmisleno ucestalih Skupština akcionara, kroz pretnje nasilnim upadima u upravnu zgradu, ometanje procesa rada, a sve to vodi ka uništavanju kompanije koja je prvi partner EPS. Menadžment ovog preduzeca istice da Udruženje akcionara kontroliše 21.000 akcija dok Klub akcionara koji podržava Samostalni sindikat kontroliše 7.000 akcija.
- Poslednja vanredna Skupština akcionara "Termoelektro" A.D. održana je 12. juna ove godine. Sve druge "Skupštine akcionara" zakazane ili održane nakon tog datuma su nezakonite i nelegitimne, a samim tim i odluke na njima donete su pravno ništavne" - porucuju iz menadžmenta "Termoelektra".

Goran Aleksic, predsednik Upravnog odbora Centroproizvoda

Neodržavanje sednice Skupštine akcionara firme Centroproizvod a.d. iz Surcina, rezultiralo je spekulacijama da je rukovodstvo jednog od najvecih proizvodaca kafe u Srbiji, ponudenim programom za dokapitalizaciju stvorilo uslove koji favorizuju samo jednog kupca i potpuno iskljucuju konkurenciju. Osim toga, na dušu im se stavlja i to da su pretili malim akcionarima koji nisu želeli da daju saglasnost za usvajanje tog programa na Skupštini.
Predsednik Upravnog odbora Centroproizvoda Goran Aleksic, kaže za Danas da je sednica odložena zbog nedostatka kvoruma i da nije bilo opšte svade kako je to u medijima predstavljeno. On tvrdi da se previše prašine diglo oko Centroproizvoda zbog reagovanja grupice akcionara kojima nije u interesu dokapitalizacija i dalji razvoj Centroproizvoda.
- Mi se nalazimo u završetku privatizacije i na poslednjoj sednici Skupštine akcionara definisali smo uslove pod kojima želimo da obezbedimo strateškog partnera. Procenili smo da je dokapitalizacija pravi put jer tako obezbedujemo dobre investicione i socijalne programe. Centroproizvod cine tri fabrike koje proizvode razliciti asortiman i želimo da celina proizvodnog procesa ne bude narušena. Generalni direktor i njegov tim pregovarali su prethodne dve godine sa velikim brojem stranih i domacih firmi ali vecina njih nije bila zainteresovana za dokapitalizaciju a neke nisu bile zainteresovane da kupe firmu u celini. Sada imamo jednu konkretnu ponudu koja podrazumeva 16,5 miliona evra investicija od cega ce 9,5 miliona biti uloženo u opremu i proizvodne kapacitete što ce omoguciti i otvaranje novih radnih mesta. Osim toga, našim programom omogucicemo otkup svih akcija po unapred utvrdenoj ceni, što se ne bi desilo da smo išli na berzu - tvrdi Aleksic odbijajuci da pre održavanja Skupštine akcionara kaže o kojoj firmi je rec. Naš sagovornik istice da je u prethodnih 15 godina Centroproizvod izgubio veliki deo tržišta koji želi da povrati privlacenjem jakog proizvodaca kafe. Aleksic kaže da u Srbiji postoji nekoliko jakih proizvodaca i da Centroproizvod zato nije mogao da nekoga stavlja u povoljniji položaj.
On podseca da je naredno zasedanje Skupštine zakazano za 8. jul, kada ce za odlucivanje po statutu firme biti dovoljna trecina glasova akcionara. Aleksic tvrdi da program Upravnog odbora podržava vecina malih akcionara i dodaje da ce nakon usvajanja programa biti upucen zahtev Akcijskom fondu za ulazak u dokapitalizaciju.
Gordana Bajic, šef pravne službe, odbacila je tvrdnje da je na zboru radnika rukovodstvo Centroproizvoda pretilo malim akcionarima. Ona kaže da je zbor bio zamišljen kao konstruktivni razgovor o aktuelnoj temi dokapitalizacije ali da se pretvorio u nekontrolisanu polemiku, što je kasnije zlonamerno pogrešno interpretirano.
- Pretnji na zboru nikada nije bilo niti ih je moglo biti pred tolikim brojem zaposlenih. Sindikat radnika je od pocetka ukljucen u ceo postupak i ima kompletan uvid u sve što se dogada. Narocito su bili angažovani oko izrade socijalnog programa kojim je predvideno da u narednih pet godina nece biti otpuštanja, da ce se licni dohodak uvecavati za pet odsto godišnje, da ce pet odsto dobiti ici u stambeni fond a 20 odsto dobiti u dividende - naglašava Bajic.

Uloga Akcijskog fonda u dokapitalizaciji
Akcijski fond se pita o dokapitalizaciji samo ako je "u igri" više od 20 odsto akcija firme koja se privatizuje odnosno ako je rec o znacajnijem razvodnjavanju kapitala. Novom emisijom akcija menja se struktura kapitala a investitor postaje vlasnik novih akcija dok se Akcijskom fondu i akcionarima srazmerno smanjuje procenat. Komisija za hartije od vrednosti je prošle godine donela obavezujuce stavove u kojima je navela da Akcijski fond nema pravo upravljanja i kupovine akcija a najveci je pojedinacni akcionar. Ali prilikom odlucivanja o odobravanju nove emisije akcija, Komisija traži od preduzeca da dobije saglasnost Akcijskog fonda. Prema proceduri preduzece je obavezno da Akcijskom fondu dostavi odluku Skupštine akcionara, procenu vrednosti kapitala, biznis plan kako ce promeniti strukturu kapitala. Nakon toga Akcijski fond daje saglasnost za povecanje osnovnog kapitala pri cemu se vlasnik novih akcija obavezuje da ce ugovoreni procenat akcija kupiti u periodu od tri godine i da ce platiti deset odsto premije - kaže za Danas Snežana Živkovic, pravnik u Akcijskom fondu.

Na Beogradskoj berzi manji promet za 40 odsto nego lane

Akcijama Apatinske pivare, pivare "Celarevo" i Duvanske industrije Niš najviše se trgovalo u prvih šest meseci ove godine, iz cega je prometovano više od jedne milijarde dinara.
Ocekuje se da promet akcija ovih preduzeca padne ili cak potpuno izostane, pošto su vecinski vlasnici skoro otkupili sve akcije manjinskih akcionara. U istom periodu drasticno je, za oko 20 odsto, pala vrednost akcija "Agrohema" iz Novog Sada, "Crvene zvezde" iz Titela, "8. oktobra" iz Svilajnca...
Kod oko 37 odsto preduzeca, cene akcija su padale i rasle. Obim prometa u trgovanju akcijama znacajno je oscilirao od februara do aprila, dok se u maju i junu stabilizovao na oko 1,1 milijardu dinara mesecno.
- Trgovanje akcijama na Beogradskoj berzi ove godine, kada se poredi sa prošlom godinom, znatno je niže, zato što je stvorena mogucnost izbegavanja berzanskog tržišta, korišcenjem "institucije preuzimanja". Bolje firme, kao što je "Aleva" iz Novog Kneževca, "Voda Vrnjci", bile su "u preuzimanju". One bi, da su izašle na Berzu, sigurno postigle vecu vrednost - rekla je juce na konferenciji za novinare Gordana Dostanic, direktor Beogradske berze.
Prema njenim tvrdnjama, preuzimanje i dokapitalizacija poznate su u vecini drugih ekonomija, medutim, kod nas se ovi procesi znatno razlikuju, pre svega sa stanovišta zakonske zaštite manjinskih akcionara. Naši akcionari nisu dovoljno zašticeni od samovoljnih odluka menadžmenta, a nisu dovoljno ni informisani o svojim pravima i mogucnostima ucestvovanja na tržištu kapitala.
Na Beogradskoj berzi, od januara do juna ove godine, promet je bio 20,9 milijardi dinara, kroz 60.000 transakcija, što je smanjenje za 40 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Dugalic na celu UO Berze
Novi predsednik Upravnog odbora Beogradske berze od 21. juna je Veroljub Dugalic, a novi clanovi su Predrag Bubalo iz Ministarstva za ekonomske veze s inostranstvom, Vesna Petrovic iz Agencije za sanaciju banaka, Slavica Zec iz "Dunav osiguranja", Milka Damjanovic iz LHB banke i Emilija Vuksanovic sa Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta