Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
"Vino Župa" - Aleksandrovac, godinu i po posle privatizacije

Jedan od najvecih proizvodaca alkoholnih i bezalkoholnih pica u bivšoj Jugoslaviji - "Vino Župa" iz Aleksandrovca spas iz gotovo bezizlazne situacije pronašao je u vlasnickoj transformaciji, a novi vlasnik postao je Konzorcijum fizickih lica, na celu sa Radomirom Šljivicem.
- Vino Župa je doživela pravi kolaps sredinom 2002. godine i bilo je pitanje dana kada ce uci u stecaj ili likvidaciju. Svi magacini u preduzecu bili su prazni, a egzistencija 440 radnika i njihovih porodica bila je dovedena u pitanje. U ovom trenutku Vino Župa se može pohvaliti povecanjem proizvodnje cak za šest puta u odnosu na prethodnu godinu. Otkupljeno je i preradeno oko 20.000 tona raznog voca i 3.600 grožda. Proizvedeno je i plasirano šest miliona litara više vrsta pica i ostvaren promet od oko 500 miliona dinara, a ostvaren je i znacajan izvoz u Švedsku, Švajcarsku, Holandiju i države bivše SFRJ - kaže Miroslav Calic, generalni direktor "Vino Župe".
"Vino Župa" danas zapošljava 330 ljudi, a u kampanji otkupa i primarne prerade angažuje još oko 250 sezonskih radnika. U odnosu na startnu poziciju, plate zaposlenih su porasle za 50 odsto i sada u proseku iznose 9.500 dinara, a do kraja godine bice uvecane za još 60 odsto. Novi vlasnici svoje obaveze iz kupoprodajnog ugovora u potpunosti izvršavaju. U 2003. godini investirano je 60 miliona dinara, što je trostruko više od datih garancija. Asortiman proizvoda je višestruko povecan i sada iznosi 80 artikala. Na svetsko tržište izvezena je roba za oko tri miliona evra, a plan za ovu godinu je devizni priliv od oko 10 miliona evra. Raduje i podatak da je zapoceta obnova cuvenog župskog vinogorja, podizanjem plantaža najplemenitijih sorti vinove loze. Vec je zasadeno 50 hektara, a srednjorocnim planom je predvideno da se pod vinovom lozom nade 300 hektara. Za rekonstrukciju hladnjace poslednje tehnološke generacije, kapaciteta 1.600 tona, izdvojeno je 800.000 evra. To je najveca investicija u ovoj kompaniji posle privatizacije. - Naša država mora da formuliše svoju strategiju razvoja poljoprivrede, narocito vocarstva i vinogradarstva. Moramo uciti na iskustvima razvijenih vinarskih zemalja, u prvom redu Francuske, Italije i Španije. Naši proizvodni troškovi su veoma visoki, a pogotovo udeo fizicke radne snage. Italija za godinu dana na hektar utroši sto sati rada, a za naše uslove bilo bi prihvatljivo i duplo više. Ozbiljno nam konkurišu Bugarska i Makedonija, cije su cene grožda i vina niže. Naš problem je i usitnjenost poseda. Prosecna velicina vinograda u Župi iznosi samo 17 hektara, što je daleko ispod svih svetskih standarda i ekonomskih rezona - komentariše Calic.

Slobodan Petrovic, generalni direktor beogradske kancelarije "Salforda"

Slobodan Petrovic, generalni direktor beogradske Kancelarije preduzeca "Salford Kapital Partners" je u izjavi za medije izrazio zadovoljstvo zbog odluke Skupštine akcionara Koncerna zdrave hrane "Bambi" da za partnera u dokapitalizaciji izabere "Salford".
- Zahvaljujemo se akcionarima "Bambija" što su u konkurentnom i otvorenom procesu izmedu više investitora izabrali "Salford" kao najboljeg ponudaca. "Salford je ponudio najbolje razvojne i strateške planove, najbolji investicioni i socijalni program,kao i garantovani otkup akcija od manjinskih akcionara i države. Odluka Koncerna "Bambi" donece višestruku dobit za preduzece, akcionare, zaposlene, ali i potrošace.
- Inace,"Salford" je do sada uložio više od 65 miliona evra u Srbiju, a za dokapitalizaciju "Bambija" uložice dodatnih 13,5 miliona evra. "Salford" je takode spreman da uloži još oko 21 milion evra za otkup akcija od manjinskih vlasnika i države, kao i na ocuvanje i jacanje nacionalne robne marke. "Salford" ne predstavlja globalnog giganta koji bi ugasio domace ime i proizvode kako bi lokalno proizvodio svoje brendove. Naš cilj je afirmacija i razvoj domacih proizvoda i brendova - naglasio je Petrovic.

Ukida se zabrana za šecer

Zvanicnici Evropske komisije i srpske vlade sutra i prekosutra u Briselu ce razmotriti mere koje su preduzele vlasti u Beogradu da bi se otklonile posledice malverzacija u trgovini šecerom, što bi omogucilo da Evropska unija ukine zabranu na povlašceni uvoz šecera iz Srbije i Crne Gore.
Potpredsednik srpske vlade Miroljub Labus, izjavio je da ima izgleda da bude ukinuta zabrana EU na povlašceni uvoz šecera iz SCG.

Ponudeni državni zapisi vredni 500 miliona dinara

Ministarstvo finansija Srbije uputilo je svim zainteresovanim fizickim i pravnim licima javni poziv za kupovinu državnih zapisa koje emituje Republika Srbija u ukupnoj vrednosti od 500 miliona dinara. U javnom pozivu koji je objavljen u Službenom glasniku, navodi se da je nominalna vrednost pojedinacnog zapisa 10.000 dinara. Ukupna vrednost državnih zapisa ponudenih na prodaju 1. juna ove godine, koji dospevaju 30. novembra 2004. godine, iznosi 250 miliona dinara, kolika je i vrednost zapisa koji ce se nuditi od 6. jula. Aukcija ce se održati 6. jula 2004. godine. Ucesnici na aukciji obavezni su da uplate na svoj novcani racun kod Centralnog registra najmanje jednu cetvrtinu ukupne diskontne vrednosti podnetih ponuda, do 10 casova na dan aukcije.

Velike investicije u Pik „Takovo”

Kupujuci 70 odsto kapitala PIK „Takovo”, pocetkom februara, kompanija „Svislajon” se obavezala da, u narednih pet godina, investira u razvoj 30 miliona evra, od cega osam miliona u ovoj godini. Sudeci po onome što se u „Takovu” dogada, obaveza se uveliko izvršava, istovremeno u više pogona. Grade se novi prostori i renoviraju stari, postavljaju se nove proizvodne linije, a dosadašnje ostaju u rezervi „za svaki slucaj”, osavremenjuje se tehnologija. Poslovodstvo tvrdi da ce, ove godine, biti uloženo više od iznosa na koju se kupac ugovorom obavezao Agenciji za privatizaciju.
– Od 1. maja traje probni rad tehnološki modernog pogona proizvoda, a sad smo se dali na posao da, novom linijom, osavremenimo tradicionalnu proizvodnju „Takova”, a to su bombona, karamela i ratluk. Nadamo se da „presecemo vrpcu” do 1. avgusta. Takode, vec trošimo sredstva od 180 miliona dinara u montažu opreme za sušenje voca i povrca u hali od 2.700 kvadrata. Posao završavamo pre isteka jula. Osposobljava se stara hala da primi novu opremu za slatku i slanu hranu na bazi voca, povrca i pecuraka – pokazuje direktor Goran Kutricki, vodeci nas od pogona do pogona.
„Takovo” je, odranije, poznat proizvodac supa, a ovih dana, uz pomoc italijanskih tehnologa, unapreduje i kvalitet testenina, pa ce se, u avgustu, na tržištu pojaviti prve kesice supe sa znakom „zelena jabuka”. I kvalitetni sokovi uskoro ce poteci iz novih presa „koje cede voce”, a vec tokom ovog meseca bice i ambalaža novog dizajna.
Uz nadaleko poznate i cenjene eurokremove, votka je drugi proizvod gornjomilanovackog kombinata koji je, i u najtežim godinama iza nas, nalazio kupca. Osnovna sirovina je krompir, a njega je u ovom kraju u izobilju.
– Posle sedam godina pauze, rešili smo da osposobimo pogon za proizvodnju rafinisanog alkohola od kukuruza. To je jeftinija i kvalitetnija proizvodnja nego kad se preraduje krompir. Za koji dan cemo to završiti i imati punu uposlenost svih 70 radnika. Trenutno proizvodimo devet tona votke dnevno, i to u samo jednoj smeni, bice i više, jer potrebe tržišta stalno rastu – kaže Duško Nikolic, glavni tehnolog pogona „Vodka” u selu Takovo.
Pojeftinjenju sveukupne proizvodnje doprinelo je i uvodenje gasa kao pogonskog goriva u, bezmalo, sve pogone Kombinata. A da bi se osavremenilo skladištenje, citav asortiman proizvoda smestio na jedno mesto i modernizovala isporuka, u krugu „Takova”, na površini od 6.000 kvadratnih metara, gradi se distributivni centar. Rok je 30. septembar, mnogo košta, ali isplatice se višestruko.

Sudbina „Fabrija”
Pre više godina „Takovo” je kupilo licencu za konditorske proizvode od italijanske firme „Fabri”. Ova firma, danas, u pogonu slatkiša ima vlasništvo na 31 odsto kapitala. Kakva je dalja sudbina gornjomilanovackog „Fabrija”?
– Italijani, po svemu sudeci, nisu zainteresovani za nova ulaganja u ovu fabriku. Zato smo u pregovoru sa njima da je preuzmemo, tj. da otkupimo njihov deo kako bi „Svislajon–Takovo” postalo vlasnik nad celokupnom fabrikom i sacinilo plan njenog daljeg razvoja. „Fabri” je za nas znacajan i po tome što upošljava 308 radnika – odgovor je direktora Kutrickog.

Dokapitalizacija firmi

Politicka situacija utice, po svemu sudeci, i na osmišljavanje novih metoda u preuzimanju vecinskih vlasnickih udela u preduzecima u Srbiji, i to, kao po pravilu – velikih i profitabilnih.
Naime, u dnevnim listovima se svakodnevno objavljuje veliki broj oglasa, kojima se najavljuje održavanje Skupštine akcionara firmi, cije glavne tacke dnevnog reda su – izbor investicionog partnera i odluka o dokapitalizaciji, odnosno povecanju kapitala.
No, po trenutno važecim zakonskim propisima nije moguce da izabrani investicioni partner u procesu dokapitalizacije, bez konkurencije, postane vecinski vlasnik.
Pritom, sprovodenje dokapitalizacije direktno zavisi od odobrenja nadležnih institucija - Komisija za hartije od vrednosti i Akcijski fond, koji u tim preduzecima ima više od 20 odsto, a cesto i 40 procenata.
Medutim, to se nigde ne spominje, pa je pitanje da li svi akcionari i njihovi predstavnici to i znaju?
Podsecanja radi, Akcijski fond je dosad jedino odobrio dokapitalizaciju „Imleka”, što je bilo u saglasnosti sa tada važecim propisima.
Od tada se mnogo toga izmenilo, a najviše u nivou znanja malih akcionara i razvoja tržišta.
Preduzeca koja nastoje da dokapitalizacijom, u dogovoru s buducim vecinskim vlasnikom, izbegnu berzanski promet akcijama, to cine zbog toga što bi to neminovno dovelo do utvrdivanja realne tržišne cene.
Ocigledno je da preovladuju manjinski, odnosno interesi pojedinaca i grupa, što je i osnovni razlog što na berzi nema ni njih, niti drugih velikih firmi, koje bi trebalo da budu okosnica berzanskog prometa akcijama, a samim tim i važan pokazatelj privrednih kretanja u zemlji.
Komisija za hartije od vrednosti i Akcijski fond bi, u skladu sa svojim ovlašcenjima, trebalo da deluju kako bi se sprecila marginalizacija berze i svih ucesnika na finansijskom tržištu, od kojih su najbrojniji mali akcionari, kojih ima oko milion.
Imajuci sve to u vidu jasno je i zašto još nema Zakona o investicionim fondovima cije donošenje se godinama razvlaci.
Jer, formiranje takvih tržišnih institucija omogucilo bi malim domacim ulagacima da sa po 100, 200, 500 evra ukrupnjenih u fondove, postanu prava investiciona snaga u Srbiji, koja ulažuci u srpsku privredu ostvaruje profite nekoliko puta vece od bankarskih kamata.

Uskoro treci tender za "Trepcu"

Posle dva, reklo bi se uspešno sprovedena, tendera na Kosovu i Metohiji i prodaje 19 preduzeca iz sastava Rudarsko-metalurško-hemijskog kombinata "Trepca" u Kosovskoj Mitrovici, novembra prošle godine raspisan je i treci. Ovaj tender je obustavljen, pošto je Uredba Unmika o tome morala da bude poslata u Njujork, u sedište UN, gde je došlo do izvesnih komplikacija, jer je iz Beograda stigao veliki broj primedbi.
Nezvanicno saznajemo da bi uskoro mogao da bude ponovljen treci tender.
- Mi ga necemo docekati nespremni. Pripremili smo, ali i dopunjujemo dokumentaciju uz pomoc pojedinaca, direktora "Trepcinih" preduzeca - kaže pravni savetnik Sektora za rekonstrukciju i ekonomski razvoj Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju advokat Nikola Radosavovic, i dodaje da je privatizacija "Trepce" veoma složen proces.
Najverovatnije ce se privatizovati deo po deo "Trepce". Primera radi, samo kompleks u Mitrovici prostire se na 2,5 hektara. Potencijalni kupci su Englezi. Neophodno je objasniti da je rec o velikom industrijskom kompleksu, koji raspolaže nepokretnom imovinom kako na Kosovu i Metohiji, tako i u centralnoj Srbiji i u Crnoj Gori. Najpre bi mogao da se proda restoran društvene ishrane i hotel "Trojka" u Zvecanu, koji je prošle godine izgoreo.
"Trepca" je u velikim dugovima, deo imovine je pod hipotekom, a nisu rašcišceni ni odnosi izmedu Vlade Srbije, akcionara i Unmika. Ne treba zanemariti cinjenicu da je vecinski vlasnik "Trepce" Fond za razvoj Republike Srbije.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta