Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
„Salford” nema monopol

Direktor Novosadske mlekare Miša Brdaric izjavio je juce da ta mlekara nece sniziti cenu mleku i mlecnih proizvoda, koju je podigla u ponedeljak, 16. avgusta.
On je je u telefonskoj izjavi agenciji Beta rekao da je jedini nacin za vracanje cena da se smanje isplate individualnim proizvodacima mleka, ali je istakao da to ne dolazi u obzir jer bi time bila uništena sopstvena proizvodnja.
Direktor Novosadske mlekare je odbacio optužbe da mlekare u vlasništvu Salforda imaju monopol, rekavši da one drže samo 38 odsto srpskog tržišta i da su i ostale mlekare podigle otkupne i prodajne cene mleka. “Ukoliko vlada ukine prelevmane država više nece štititi proizvodace mleka, mlekare ce otkupljivati onoliko mleka koliko im bude trebalo, a viškovi ce se rešavati preko državnih rezervi ili nekim drugim nacinom”, kazao je Brdaric. Prema njegovim recima, svaka pametna država štiti svoje proizvodace mleka i stocare.
Brdaric je ocenio da se iza spora oko cene mleka krije borba konditora, koja traje nekoliko meseci, da dodu do jeftinijeg mleka koje nije domaceg porekla. Pet velikih srpskih mlekara u sastavu Dunav hrana grupe, medu kojima je i “Novosadska mlekara”, podiglo je u ponedeljak maloprodajnu cenu mleka i mlecnih proizvoda u proseku od sedam do 12 odsto. U Dunav hrana grupi, ciji je vlasnik investicioni fond Salford, nalaze se još beogradski “Imlek”, Mlekara “Subotica”, Mlekara “Zemun” i zajecarski “Impaz”.

"MASURICA" POD LUPOM AGENCIJE ZA PRIVATIZACIJU

Na zahtev Samostalnog sindikata AD "Masurica", ovo preduzece su prošle nedelje posetili predstavnici Agencije za privatizaciju iz Niša da bi kontrolisali izvršenje kupoprodajnog ugovora. "Masurica" je na javnoj aukciji 26. avgusta prošle godine prodata konzorcijumu fizickih lica, Branku Kecmanu i Radomiru Živanovicu iz Beograda, a proizvodnja još nije pokrenuta. Agencija je utvrdila da su vlasnici pocetkom avgusta sklopili poslove sa "Jugoagrarom" iz Aleksinca. Za pokretanje proizvodnje u prvoj fazi je planirano da se iskoriste postojeci resursi i nova tehnologija. U planu je i otkup mesa, otvaranje mesare i klanice. Za drugu fazu predvideno je uvodenje novih tehnoloških programa.

Sumnjivo preuzimanje akcija "Knjaz Miloša"

Na primeru privatizacije "Knjaz Miloša" ocigledno je da gangsteri Srbije, bez obzira da li su u sprezi sa državom ili rade odvojeno, žele da, pozivajuci se na Zakon o preuzimanju akcija, ispod žita uzmu "srpsku Koka kolu" i ostave radnike bez akcija i socijalnog programa - izjavio je juce na konferenciji za novinare Milenko Smiljanic, predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije.
On je istakao da Samostalni sindikat nema partnera u vlasti sa kojim bi radio na rešavanju problema i pozvao premijera Koštunicu na razgovor. U suprotnom, Smiljanic najavljuje od 1. septembra formiranje cetiri regrutna centra u Srbiji koji ce "okupiti sve borce protiv kriminala i otimacine".
Predsednik Sindikata "Knjaz Miloša" Živorad Kolarevic rekao je da je Komisija za hartije od vrednosti bez saglasnosti Ministarstva za privredu i Agencije za privatizaciju odobrila prodaju akcija i da je na pomolu velika prevara i kriminal koji zaustavlja zapocetu dokapitalizaciju.
- Javnom ponudom neki ljudi pokušavaju da za oko 18 miliona evra otkupe "Knjaz Miloš" i ostave radnike bez socijalnog programa. Osim toga u ponudi je predstavljena netacna knjigovodstvena vrednost akcija koje zapravo vrede 5.018 a ne 6.641 dinara. Neistina je, takode, da je o ponudi obavešten menadžment "Knjaza" koji je zatražio od Komisije HOV da povuce svoju odluku - tvrdi Kolarevic.
Prema njegovim recima, vecina zaposlenih u "Knjazu" smatra da je dokapitalizacija najbolje rešenje i za radnike i za državu jer je Divac pristao na predloženi socijalni i investicioni program i prihvatio da otkupi akcije Akcijskog fonda i malih akcionara. Takode se obavezao da u narednih pet godina nece menjati delatnost fabrike niti ce prodavati svoje akcije. Pristao je, takode, da odmah na racun "Knjaz Miloša" uplati transakcionu cenu na racun Knjaza koja se trenutno procenjuje na oko 70 miliona evra. Kolarevic podseca da se 44 odsto od ukupno 365.000 akcija "Knjaza" nalazi u rukama radnika, a 16 odsto u rukama penzionera i apeluje na njih da ne pristanu na prodaju akcija po ponudenoj ceni jer ce po završetku dokapitalizacije koja je predvidena do kraja decembra za svoje akcije dobiti i do 200 evra. On je apelovao i na Dinkica da utice na povlacenje odluke Komisije "jer država mesecno od Knjaza dobija 800.000 evra na osnovu poreza i doprinosa".
- Privatizacija Jugoremedije je tipican primer "trange - frange" privatizacije gde se sumnjivim transakcijama dolazi do vecinskog vlasništva. Osim toga, to cine ljudi koji se nikad nisu bavili proizvodnjom lekova a Trgovinski sudovi u Zrenjaninu i Beogradu ne donose odluke po tužbama radnika koji su vecinski akcionari. Radnici su odlucni da se bore za svoja prava i po cenu života - izjavio je Milorad Mijatovic, predesednik Saveza samostalnih sindikata Vojvodine dok je predsednik Sindikata Jugoremedije Vlada Pecikoza dodao da je pri poslednjem upadu u fabriku privatno obezbedenje pokušalo da obije magacin u kome se nalaze sirovine i roba vredna oko 700 miliona dinara. On je podsetio da je u dogovoru sa ministrima Bubalom i Lalovicem ostvaren minimum procesa rada i da je jedna isporuka lekova otišla u Suboticu ali da je poslednji upad sve prekinuo da su radnici sada u panici.

U bankama prava jagma za nenamenskim kreditima

U prilog konstataciji da je standard stanovništva u Srbiji pao na niske grane govori i podatak da vlada ogromno interesovanje gradana za tzv. nenamenske pozajmice kod banaka. Cinjenica je da vecina gradana pozajmice koristi za preživljavanje, a ne, recimo, za obnavljanje dotrajale bele tehnike, opremanje stana ili kupovinu automobila.
U Nacionalnoj štedionici kažu da gotovo svi vlasnici tekucih racuna u ovoj banci imaju pravo na pozajmicu koja se klijentima odobrava nakon tri uzastopne uplate licnog dohotka ili penzije. Na bazi redovnog mesecnog priliva utvrduje se visina pozajmice koja je otprilike na nivou licnog dohotka. Kamata na pozajmljena sredstva je promenljiva i uskladuje se sa mesecnom stopom rasta cena na malo i kako kažu u ovoj banci, sada iznosi oko cetiri odsto. Svaka tri meseca automatski se obnavljaju podaci i unose eventualne izmene. Vlasnicima racuna u Nacionalnoj štedionici nije dozvoljeno prekorecenje odobrene pozajmice i u tom slucaju se obracunava zatezna kamata.
- Jubanka nudi svojim klijentima nekoliko vrsta nenamenskih pozajmica, medu kojima je najpopularnije, tzv. prekoracenje ili dozvoljeni minus na racunima. Maksimalni dozvoljeni minus je 30.000 dinara, rok otplate pozajmice je tri meseca, a kamata 2,53 odsto na mesecnom nivou. Informaticki sistem u Jubanci automatski obnavlja podatke i ukoliko klijent nije prekršio pravila i rok otplate dozvoljenog minusa, pozajmica se ponovo odobrava. U suprotnom, klijent se stavlja na stend baj i kontroliše dok ne povrati poverenje banke - kaže za Danas Danica Markovic, izvršni direktor odeljenja za razvoj u Jubanci.
Ona podseca da Jubanka vlasnicima tekucih racuna odobrava i nenamenske kredite u visini do sto hiljada dinara, bez depozita i ucešca, uz mesecnu kamatu od 1,31 odsto. Rok vracanja je devet meseci. Osim toga, svi vlasnici platnih kartica koje izdaje ova banka, takode, mogu konkurisati za dobijanje nenamenskog kredita u visini tromesecnog priliva, a maksimalan iznos pozajmice je 200.000 dinara. Rok otplate je 15 meseci, uz mesecnu kamatu od 1,60 odsto i depozit od deset odsto, na koji banka placa kamatu od dva odsto mesecno.
U Rajfajzen banci, takode, važe isti uslovi, kada je rec o odobravanju nenamenske pozajmice. To znaci da se za dobijanje pozajmice može konkurisati posle tromesecnog priliva sredstava na tekuci racun, na osnovu cega se racuna prosek koji predstavlja visinu odobrene pozajmice. Maksimalni iznos pozajmice je dve hiljade evra u dinarskoj protivvrednosti. Rok otplate ovog kredita je šest meseci, a kamata 1,5 odsto.
Vojvodanska banka svojim klijentima nudi nekoliko modela gotovinskih nenamenskih kredita, a tokom ove godine odobrila je 15 hiljada partija, ne racunajuci pozajmice po tekucim racunima, u iznosu od milijardu dinara. U ovoj banci kažu da se ažurnim korisnicima tekucih racuna, koji imaju redovna mesecna primanja odobrava gotovinski kratkorocni kredit na šest meseci, uz mesecnu kamatnu stopu od 2,4 odsto. Pozajmica se odobrava u visini jedne ili dve mesecne zarade i depozit od deset odsto na koji banka placa kamatu od 0,1 odsto.

Merkator: 18.000 dinara za akciju "Ce marketa"

Slovenacka kompanija "Merkator" objavila je juce javnu ponudu za kupovinu 33,4 odsto od ukupno 67.067 akcija beogradskog "Ce marketa".
Za jednu akciju beogradske firme "Merkator" je ponudio cenu od 18.000 dinara. U ponudi se navodi da je nominalna vrednost akcije 13.354 dinara, a knjigovodstvena je krajem prošle godine bila 16.975 dinara. Ponuda ce biti otvorena 20. septembra, a krajnji rok zatvaranja ponude je 24. oktobar ove godine.
Kako je navedeno u javnoj ponudi, "Merkator" se obavezuje da ce u slucaju preuzimanja manjinskog paketa štititi interese "Ce marketa" i zadržati ime kompanije, kao i da ce podržati kampanju Vlade Srbije "Kupujmo domace". U socijalnom programu je navedeno da "Merkator" nece otpuštati po osnovu tehnološkog viška nijednog radnika.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta