Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Da li ce Fabrika šecera u Zrenjaninu spremna docekati pocetak kampanje šecerne repe

U zrenjaninskoj šecerani ulažu se maksimalni napori da prerada šecerne repe pocne narednog meseca. Samo uz pomoc bankarskih garancija, koje pokušavaju da obezbede lokalni celnici, moci ce, nakon 18 meseci pauze, da startuje proizvodnja u ovoj šecerani. Pokretanje proizvodnje omogucilo bi zrenjaninskoj fabrici da se pridruži onim šeceranama (ima ih osam) koje ce šecer moci da izvoze po preferencijalnom režimu.
- Ulažemo napore da pored garancije Narodne banke Srbije obezbedimo i isplatu dogovorene materijalne pomoci zrenjaninskoj šecerani. Drugi važan zadatak je ugovaranje izvoza, što bi šeceranu stavilo na noge - objašnjava potpredsednik SO Zrenjanin, Borislav Gadanski.
Planom revitalizacije zrenjaninske šecerane bilo je predvideno da finansijsku pomoc upute republicke i pokrajinske nadležne institucije ali nisu svi ispoštovali dogovor. Ministarstvo poljoprivrede uputilo je fabrici šecera pomoc od 20 miliona dinara, iz Fonda za subvencije prebaceno je samo pet miliona dinara od obecanih 20 miliona dok preostalih 90 miliona dinara još uvek nije obezbedeno iz Fonda za razvoj. - Upravo radimo na tome da se obecanja ispune i ocekujemo da ce Ministarstvo za kapitalne investicije podržati revitalizaciju ovog kolektiva - kaže Gadanski.
Prema recima vršioca dužnosti direktora Fabrike šecera u Zrenjaninu, Dragana Mitrovica, remont je u toku ali nedostaje još oko 80 miliona dinara kako bi kampanja pocela.
- Nismo zadovoljni ugovorenom proizvodnjom šecerne repe, tako da umesto planiranih površina sada racunamo sa 1511 hektara a to je negde oko 6.000 vagona šecerne repe ili 7.500 tona šecera, 2500 tona melase i 2.500 tona šecernih rezanaca. Ukupna vrednost planirane proizvodnje je oko 500 miliona dinara - kaže Mitrovic.
Zadovoljstvo što se na revitalizaciji nastarijeg pogona za preradu šecera u zemlji radi pokazuju svi zaposleni u ovom kolektivu.
- I sam cu predati šecernu repu jer znam da se ovde pravi odlican šecer, a i rod je dobar ove godine - kaže Steva Adamov, radnik zrenjaninske šecerane.
U obezbedivanje bankarskih garancija ukljucio se i nacelnik srednjobanatskog okruga, Zoran Vucic, jer se rok za revitalizaciju fabrike primakao. Naime, Vlada Srbije još u februaru je predvidela 20. septembar kao krajnji rok za oživaljavanje ovog pogona a do tada ce se vec znati sve u vezi planirane kampanje.

Dokapitalizacija Kompanije "Knjaz Miloš" ili zidanje "Skadra na Bojani"

Kao posmatracu i hronicaru naše "obrnute ekonomije" prica koja prati dokapitalizaciju naše najvece fabrike vode i bezalkoholnih pica "Knjaz Miloš" meni lici na gradenje "Skadra na Bojani". Sve što se sagradi, sledeceg dana se sruši nekom sumanutom odlukom. Pritom se zaboravlja da nismo aktraktivni i da nas izbegavaju svi potencijalni strani investitori. Kada se ukaže bilo kakva šansa onda se pojavi neka "podzemna" grupa politicara ili predstavnika sindikata da nade neke zamerke, a to za rezultat ima sve slabiji priliv kapitala koji ulazi u našu zemlju - komentariše aktuelnu situaciju oko "Knjaza", kolumnista Danasa Dragan Vujadinovic. On kaže da je ovakva slika stvarnosti "nusproizvod" nesinhronizovanost državnih institucija, koje rade svaka za sebe i ne mogu da izgrade strategiju zajednickog nastupa priliikom prodaje preduzeca od nacionalnog interesa.
Prema njegovim recima, delimican krivac za novonastalu situaciju je i menadžment "Knjaza", koji se od samog pocetka ponaša neodgovorno i populisticki što je, kako kaže, nažalost zaostavština samoupravnog sistema. - Problem je što menadžment u našim velikim firmama ima veliku moc a nema gotovo nikakvu odgovornost. Oni žele da sa održavanjem postojece vlasnicke strukture zadrže takvo stanje, jer se sa njenom promenom stvari menjaju. To ne ide u prilog firmama sa društvenim kapitalom. Protiveci se svakoj vrsti promene vlasnicke strukture menadžment velikih firmi su, prema mojim saznanjima do sada umanjio vrednost društvenog kapitala u proseku od pet do do sedam odsto - kaže Vujadinovic i istice da jedino država sada može da nametne neko rešenje.
Prema recima Dragice Prokic, potpredsednika Udruženja akcionara "Knjaz Miloš" na prekjucerašnjoj sednici UO Kompanije "Knjaz Miloš" doneta je odluka da se uputi zahtev Vladi "da zabrani brokerskoj kuci Ecotel da otvara vlasnicke racune i deponuje akcije akcionara, a da ce zauzvrat menadžment pristati da ide na tendersku prodaju.
Ovo je, kaže Prokic, neocekivana reakcija menadžmenta koji se od samog pocetka protivio ovakvom rešenju. Da podsetimo u Agenciji za privatizaciju je 6. avgusta akcionarima koji u svom portfelju imaju 16,22 odsto akcija bilo ponudeno da se udruže sa Akcijskim fondom i da na Berzu izadu sa vecinskim paketom akcija. Na tom sastanku je direktor Agencije za privatizaciju Miodrag Đordevic naglasio da je država zainteresovana da udruži svoj paket akcija sa akcionarima i izade na tržište jer je budžet prazan. On je garantovao da ce to biti javna ponuda koja ce pružiti sigurnu zaštitu akcionarima. Zašto je samo pola sata nakon toga Đordevic održao drugi sastanak sa Divcem teško je reci, osim ako se ne radi o dogovoru "ispod žita" kaže naša sagovornica. Prema njenim recima Memorandum o sporazumevanju predstavlja dokument koji ne poznaje ekonomska praksa nigde u svetu, a rok od 30 dana koji je dat da se obave pregovori ide na ruku direktoru Radenku Marjanovicu, koji želi da prolongira najavljenu dokapitalizaciju.
O tome kakvo je raspoloženje akcionara i da li su spremni da svoje akcije prodaju putem javnog preuzimanja, Prokic kaže da ovo Udruženje ima realne šanse da formira paket od 25 odsto i pored zabrane da deponuju svoje akcije, koju je Marjanovic uputio radnicima. Ona smatra da ovaj model preuzimanja akcija ne narušava konkurenciju i u tom kontekstu podseca da je ponuda od 9.000 dinara samo pocetak nadmetanja u kojem svi ravnopravno ucestvuju. To, dakle ne iskljucuje i ponudu Vlade Divca.
Predstavnik Investicionog fonda FPP "Balkan Limitid" u Beogradu Srdan Muškatirovic kaže za Danas da primedbe da je rec o fondu sa sumnjivim -kapitalom neozbiljne i neprimerne narocito ako dolaze iz zvanicnih krugova.
Muškatirovic je naveo primer investiranja u poljsku kompaniju mobilne telefonije Nepia, zatim zagrebacku firmu "Pliva" i "Zagrebacku banku" gde je kako kaže Fond nastupio sa ozbiljnim namerama, a ne kako neki tvrde sa željom da zatvora kompanije.
Kako nezvanicno saznajemo generalni direktor "Knjaz Miloša" Radenko Marjanovic ne želi da se izjašnjava pre nego što Vlada Srbije ne zauzme stav u vezi sa dokapitalizacijom "Knjaza".

"Balkan Limitid" investira u zemlje u tranziciji
- FPP je veliki Investicioni fond sa sedištem u Londonu, gradu u kome su kriterijumi finansijskog poslovanja najstroži u Evropi. Kao takav on operiše sa više od 750 miliona dolara sredstava koja se ulažu u tranziciona tržišta, istice predstavnik Investicionog fonda FPP "Balkan Limitid" u Beogradu Srdan Muškatirovic i dodaje da o respektabilnosti ovog Fonda govore na hiljadu Internet sajtova u kojima se navodi u kom pravcu su usmerena ulaganja i ko ih sve kontroliše.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta