Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Vladimir Bordoški, generalni direktor Fabrike ulja "Sunce" iz Sombora

Sudeci prema procenama ovogodišnjeg roda suncokreta može se ocekivati stabilizacija prilika na tržištu ulja. Ove životne namirnice bice dovoljno i njena cena se nece menjati - kaže na pocetku razgovora za Danas Vladimir Bordoški, generalni direktor Fabrike ulja "Sunce" iz Sombora.
Na to, prema recima našeg sagovornika, ukazuje i cinjenica da je ove godine suncokret u Srbiji zasejan na površini od 221.000 hektara, pa se uz prognozirani prinos od oko dve tone po hektaru ocekuje rod od oko 450.000 tona što odgovara kolicini od oko 175.000 tona sirovog suncokretovog ulja.
- Uljara "Sunce" je u 2004. godine ugovorila proizvodnju suncokreta na 38.000 hektara. Prosecan prinos na našem sirovinskom podrucju je, zahvaljujuci i plodnoj zemlji u Backoj, obicno nešto veci od proseka. Stoga ocekujemo da cemo otkupiti oko 80.000 tona suncokreta i od toga proizvesti nešto više od 30.000 tona sirovog suncokretovog ulja - istice Bordoški i podseca da "Sunce" u ukupnoj proizvodnji ulja ucestvuje sa oko 20 odsto.
Uz opasku da je ove godine u Srbiji suncokret zasejan na površinama koje nadmašuju višegodišnji prosek, Bordoški naglašava da je to ostvareno zahvaljujuci premijama koje je Vlada obezbedila za proizvodnju industrijskog bilja, ali i ulaganjima preradivaca, koji su u znacajnoj meri u vidu avansa pomogli proizvodnju industrijskog bilja.
- Mi smo proizvodacima vec isplatili 40 odsto ocekivanog roda. To je naš doprinos unapredenju primarne proizvodnje industrijskog bilja - kaže Bordoški.
Prema procenama našeg sagovornika realno je ocekivati da tržišni višak suncokretovog ulja dostigne 70.000 tona i najracionalnije bi bilo da se taj višak plasira na inostrana tržišta, pre svega u zemljama u okruženju i zemljama bivše Jugoslavije.
Komentarišuci cene ulja na domacem tržištu Bordoški podseca da one u prvom redu zavise od cene sirovine, u ovom slucaju suncokreta.
- Moglo bi se reci da su na domacem tržištu jestivog ulja vec uspostavljeni tržišni odnosi, drugim recima vlada zakon ponude i tražnje. Potrošace treba podsetiti da je litar ulja prodavan i po ceni od 70 dinara, a sada ulje u maloprodaji košta manje od 60 dinara. Poslednje tri godine došlo je do pada cene ulja na domacem tržištu i ako se takav trend nastavi to bi moglo negativno da se odrazi na mogucnosti uljara da u narednim sezonama avansno ulažu u primarnu proizvodnju industrijskog bilja, kao što su to do sada cinili, pa bi tu ulogu morale da preuzmu poslovne banke - naglašava direktor uljare "Sunce".
- Bordoški istice da se na našim prostorima proizvode izuzetno kvalitetna jestiva ulja i u tom kontekstu podseca da je i uljara "Sunce" vec cetvrtu godinu uzastopno apsolutni šampion kvaliteta na Novosadskom sajmu u kategoriji jestivog suncokretovog ulja.

Štimac: Komisija za hartije ne trguje akcijama preduzeca

Svako akcionarsko društvo uknjiženjem u Centralni registar verifikuje da pripada akcionarima. Isto kao kada je njiva uknjižena u katastru svako od tog trenutka može da dode i da vam za tu njivu ponudi odredenu cenu. Komisija za hartije od vrednosti može samo da, po zakonu, odobri ili odbije takvu ponudu, a onaj ko je zainteresovan za kupovinu može da objavi svoju ponudu u novinama. Komisija za hartije od vrednosti ne trguje akcijama preduzeca, to cine akcionari, a na Komisiji je da oceni da li neko ko želi da preuzme neku firmu ispunjava zakonske uslove i, ako ih ispunjava, da donese rešenje o preuzimanju, izjavio je juce novinarima novizabrani predsednik Komisija za hartije od vrednosti Milko Štimac koji je upravo podneo ostavku na mesto republickog poslanika.
Prema njegovim recima, Komisija je dužna prvo da se konstituiše u novom sazivu, a ocekuje da to bude do kraja nedelje. Na pitanje novinara da li je dobro da se preuzima firma cije akcije nikada pre toga nisu bile na berzi, Štimac je odgovorio da je Odbor za privatizaciju republickog parlamenta na cijem je on celu bio do juce, preporucio izmene Zakona o privatizaciji po kojima bi akcijama prvo trebalo da se trguje na berzi najmanje šest meseci pre preuzimanja. Štimac ocekuje da na jesen zakon bude promenjen u tom pravcu.
Uz komentar da firme ovako mogu biti preuzete po znatno nižim cenama od tržišnih, novinari su upitali da li je najavljena izmena zakona razlog ubrzanog preuzimanja nekih kompanija, medu kojima i C market. Štimac je odgovorio da je teško govoriti šta je to ubrzano preuzimanje, "pa C market i Knjaz Miloš su vec tri godine akcionarska društva, akcije su vlasništvo akcionara i niko nije mogao da ih spreci da rade s njima šta hoce", naglasio je Štimac.

Fabrika šecera u Crvenki ocekuje dobar rod šecerne repe

Prolece i leto sa mnogo kišnih dana pogodovali su proizvodnji šecerne repe, pa fabrika u Crvenki sa 11.000 hektara ocekuje prosecan prinos od 45 tona korena po hektaru, uz digestiju od 15,5 odsto. To bi omogucilo proizvodnju 60 hiljada tona šecera (iz prošle kampanje dobijemo je 35 hiljada tona šecera). Peci u ovoj šecerani bice potpaljene 3. septembra, a prerada ce poceti tri dana kasnije.
Dragan Popovic, zamenik direktora Fabrike šecera u Crvenki kaže za Danas da se kampanja potpuno spremno docekuje jer je vecinski vlasnik grcka kompanija "Helenik šugar" ove godine investirala oko pet miliona evra. Novac je uložen u rafineriju, u presu za sušenje rezanaca, kao energent koristice se gas, prijem repe ce biti brži, a nabavljeno je i šest kombajna za vadenje repe i tri utovarivaca-precišcivaca, pa ce koren cistiji stizati u fabriku. Sa još cetiri kombajna, koji ce uslužno biti angažovnai, dnevno ce se koren vaditi sa 120-150 hektara, odnosno svakodnevno ce se obezbedivati šest hiljada tona korena, što su i potrebe fabrike.
Popovic naglašava da je potrebno ispoštovati zahteve EU kada je rec o izvozu šecera, a fabrika iz Crvenke u Grcku u prvoj tranši izvozi 10 hiljada tona, dok domaci kupci dnevno preuzimaju oko 100 tona.

U Vladi o preuzimanju Knjaza Miloša

Novoizabrani predsednik Komisije za hartije od vrednosti Milko Štimac je, prema informacijama Bete, hitno pozvan na razgovor u Vladu Srbije. Povod tog sastanka je dogovor o odlukama Komisije koje se odnose na trgovinu akcijama preduzeca "Knjaz Miloš", a pozvan je i direktor te arandelovacke fabrike vode i sokova Radenko Marjanovic. Komisija za hartije od vrednosti do petka, 27. avgusta, trebalo bi da se izjasni o kontraponudama za otkup akcija "Knjaza Miloša", pristiglim posle ponude kompanije FPP Balkan limitid. Ta kompanija objavila je 14. avgusta ove godine ponudu za preuzimanje 25 do 40 odsto akcija "Knjaza Miloša" po ceni od devet hiljada dinara po akciji.
Za preuzimanje manjinskog paketa akcija "Knjaza Miloša" zainteresovano je još nekoliko inostranih investitora, ali je Komisiji za hartije od vrednosti, koja daje saglasnost za trgovinu akcijama, do juce stigla samo zvanicna ponuda slovenackog proizvodaca piva "Laško". Prema nezvanicnim informacijama "Laško" je spremno da za jednu akciju "Knjaza Miloša" ponudi cenu od 9.500 dinara.
Odluku o ponudi za otkup akcija arandelovacke fabrike trebalo bi da donese i vodeca francuska prehrambena kompanija "Danone", investicioni fond "Salford" koji je kupio pet srpskih mlekara, firma "Jamnica" iz sastava hrvatskog "Agrokora", kao i beogradska "Delta". Zainteresovani kupci "Knjaza Miloša" su nezadovoljni stavom Vlade Srbije o prodaji akcija tog preduzeca, jer je Ministarstvo privrede, zajedno sa Agencijom za privatizaciju i Akcijskim fondom, javno preporucilo akcionarima da ne prodaju svoje akcije dok se ne završi dokapitalizacija tog preduzeca.

BITKA ZA PRIVATIZACIJU „KNJAZA MILOŠA”

Za preuzimanje manjinskog ili vecinskog dela akcija najveceg srpskog proizvodaca mineralne vode “Knjaza Miloša” zainteresovano je više kompanija, ali se cini da Vlada Srbije pokušava da favorizuje jednog od potencijalnih kupaca te firme u vecinskom privatnom vlasništvu - proslavljenog košarkaša Vladu Divca. Naime, iz Vlade je ranije stigao poziv malim akcionarima da ne prodaju svoje akcije dok se ne obavi dokapitalizacija “Knjaza”, o cemu je potpisan Memorandum sa Divcem. Takode, ministar Predrag Bubalo pozvao je Komisiju za hartije od vrednosti da preinaci odluku o odobravanju javne ponude za preuzimanje akcija britanske firme “Fabijen Pikte & Partners balkan Limited”.
Novoizabrani predsednik Komisije za hartije od vrednosti Milko Štimac juce je, prenosi Beta, hitno pozvan na razgovor u Vladu Srbije. Povod za sazivanje sastanka je dogovor o odlukama Komisije koje se odnose na trgovinu akcijama preduzeca “Knjaz Miloš“, a pozvan je i direktor te arandelovacke fabrike vode i sokova Radenko Marjanovic.
Komisija za hartije od vrednosti do petka, 27. avgusta, trebalo bi da se izjasni o kontraponudama za otkup akcija “Knjaza Miloša”, pristiglim posle ponude kompanije “FPP Balkan limitid”. Ta kompanija objavila je 14. avgusta ponudu za vanberzansko preuzimanje 25 do 40 odsto akcija “Knjaza Miloša” po ceni od 9.000 dinara po akciji. Ponudu je odobrila nadležna Komisija za hartije od vrednosti, s obzirom da je bila u potpunosti u skladu sa Zakonom. Medutim, odluku Komisije odmah su na nož docekali u arandelovackoj firmi, a kritikovao ju je i ministar Predrag Bubalo, koji u Vladi Srbije vodi ministarstva za privredu i ekonomske odnose sa inostranstvom.
Naime, istog dana kada je Komisija dala zeleno svetlo “FPP Balkan limitidu”, u Arandelovcu su Memorandum o razumevanju potpisali “Knjaz Miloš“, Vlade Divac i Agencija za privatizaciju. Memorandum je dokument bez pravne snage, koji je pretpostavljao da ce Divac, odnosno njegova firma “MAG 12 LLC” u sledecih 30 dana i formalno zapoceti ostvarivanje strateškog partnerstva s fabrikom mineralne vode, koje bi se ogledalo u dokapitalizaciji firme i otkupu akcija. Ministar Bubalo je tada izjavio da bi Komisija trebalo da poništi svoju odluku jer ona “ruši” Divcev Memorandum. Cak je, prema nepotvrdenim, ali i nikada demantovanim informacijama, Bubalo u jednom momentu to i zatražio od clanova Komisije, ali oni to nisu ucinili.
“Knjaz Miloš“ je firma s vecinskim privatnim kapitalom: mali akcionari imaju blizu 60 odsto kapitala, dok je u posedu države, odnosno njenog Akcijskog fonda 41,28 odsto akcija. Država nema pravo odlucivanja.
U meduvremenu je Skupština Srbije izabrala novi sastav Komisije za hartije od vrednosti. Na njenom celu se umesto profesora beogradskog Pravnog fakulteta dr Dobrosava Milovanovica sada nalazi visoki funkcioner G17 plus Milko Štimac, protiv cega su se izjasnile opozicione stranke s obrazloženjem da ce G17 plus tako preuzeti sve funkcije u finansijama Srbije. Odluka o Štimcevom postavljenju, izglasana u utorak popodne, odštampana je i u Službenom glasniku Republike Srbije i objavljena u iznenadujucem i rekordnom roku vec iste veceri, pa je tako on vec od juce i zvanicno na celu Komisije. Štimac je, ipak, demantovao da njegov izbor ima veze s dešavanjima oko “Knjaza”.
On je izjavio da je danas planirana konstitutivna sednica novog sastava Komisije za hartije od vrednosti i da ce u predvidenom zakonskom roku biti donete odluke koje se odnose na trgovinu akcijama “Knjaza Miloša”, kao i “C-marketa.
Za preuzimanje manjinskog paketa akcija “Knjaza Miloša” zainteresovano je još nekoliko inostranih investitora, ali je Komisiji, koja daje saglasnost za trgovinu akcijama, do juce stigla samo zvanicna ponuda slovenackog proizvodaca piva “Laško”. Prema nezvanicnim informacijama, “Laško” je spremno da za jednu akciju “Knjaza Miloša” ponudi cenu od 9.500 dinara. Kao ostali zainteresovani za akcije arandelovacke fabrike pominju se i vodeca francuska prehrambena kompanija “Danone”, investicioni fond “Salford” (vlasnik pet mlekara u Srbiji ), najveci hrvatski proizvodac kisele vode “Jamnica”, kao i beogradska “Delta”.
Medutim, zainteresovani kupci “Knjaza Miloša” su nezadovoljni stavom Vlade Srbije o prodaji akcija tog preduzeca, jer je Ministarstvo privrede, zajedno sa Agencijom za privatizaciju i Akcijskim fondom, javno preporucilo akcionarima da ne prodaju svoje akcije dok se ne završi dokapitalicija tog preduzeca. Zbog toga je od dostavljanja ponude vec odustala odustala jedna švajcarska firma, inace vlasnik “Karlovarskih mineralnih voda”, ciji su predstavnici ovih dana boravili u Beogradu.

Presedani i zabrinutost
Predstavnik “FPP Balkan limitida” u Beogradu Srdan Muškatirovic je izjavio da je zabrinut razvojem situacije i da ta kompanija ozbiljno razmišlja o sledecim potezima vezanim za ponudu o otkupu akcija “Knjaza Miloša”.
Takode, broker “ITM Moneta”, brokerske kuce “FPP Balkan limitida” Laza Ostojic juce je “Dnevniku” izjavio da “ne zna” da postoji razlog zbog kojeg bi Komisija za hartije od vrednosti mogla da povuce svoju odluku.
- Ovo su sad neki presedani. Posao Komisije je da proceni da li je javna ponuda za preuzimanje akcija u skladu sa Zakonom o hartijama od vrednosti i Komisija se tu jasno odredila. Mi smo Zakon poštovali - rekao je Ostojic, koji nije želeo da komentariše eventualne nadležnosti Vlade niti da procenjuje buduce poteze vlasti u ovom slucaju.

Akcijski fond hoce s malim akcionarima
Na sastanku predstavnika Vlade Srbije, Agencije za privatizaciju i “Knjaza Miloša” dogovoreno je da se, ukoliko bude odobreno berzansko trgovanje akcijama tog preduzeca, pozovu manjinski akcionari da svoje akcije udruže sa akcijama u vlasništvu Akcijskog fonda, odnosno države, prenela je sinoc Beta. Prema saznanjima te agencije, takav poziv akcionarima ce biti upucen nakon sednice Komisije za hartije od vrednosti, koja treba da se održi u petak, 27. avgusta.
Na toj sednici Komisija ce odlucivati o odobravanju kontraponuda za otkup akcija “Knjaza Miloša” na ponude kompanije “FPP Balkan limitid”.

Merkator želi fer preuzimanje C marketa

Slovenacka trgovinska kuca Merkator juce je i zvanicno potvrdila informaciju da je zainteresovana za javno preuzimanje paketa akcija trgovinskog lanca C market.
- U nastojanju da ojacamo svoj položaj na tržištu Srbije i Crne Gore ne samo izgradnjom objekata vec i povezivanjem kapitala još pre dve godine poceli smo sa istraživanjem mogucnosti za preuzimanje neke od vodecih trgovinskih kompanija u Srbiji. Na osnovu sveobuhvatnih analiza tržišta odlucilo smo da Komisiji za hartije od vrednosti dostavimo ponudu za preuzimanje paketa akcija trgovinskog preduzeca C market - kaže se u saopštenju Uprave Poslovnog sistema Merkator i dodaje da ce o detaljima ponude, javnost biti obaveštena tek nakon dobijanja saglasnosti Komisije. - U Merkatoru isticu da poštuju važece srpsko zakonodavstvo i da ne žele da na bilo koji nacin one stvaraju atmosferu medijskog pritiska na odluku Komisije.
- U slucaju da preuzimanje ne bude uspešno, to ni u kom slucaju nece uticati na realizaciju strateških planova Merkatora na tržištu Srbije i Crne Gore, jer je Merkator svojom delatnošcu u najvecem Merkatorovom centru u Beogradu vec stekao dobar imidž kod kupaca i srpskih dobavljaca koji u Merkatoru - Srbija predstavljaju veci deo ponude.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta