Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Direktor Agencije za privatizaciju nudi novu strategiju za prodaju preduzeca

Osnovna orijentacija Agencije za privatizaciju ce biti nastavak zapocete privatizacije da bi se okoncala u zadatim rokovima. Pri tom ce se voditi racuna o ekonomskoj stabilnosti, javnosti rada i prodajnoj ceni - rekao je na jucerašnjoj konferenciji za novinare Miodrag Đordevic, novi direktor Agencije za privatizaciju, postavljen 15. jula, nakon smene Branka Pavlovica.
- Preduzeca se moraju privatizovati kako bi se došlo do svežeg novca, novih tehnologija i tržišta, ali je to mac sa dve oštrice, jer se mora voditi racuna o nacionalnom interesu, odnosno da prodajom ne upravljaju odredeni centri moci. Zbog toga je bitno definisati strategiju, uslove prodaje, prioritet u privatizaciji i kako iskoristiti taj novac - kaže Đordevic.
Najveci deo para od buducih prodaja oticice u budžet, jer postoji velika rupa, ali je mi ne možemo zakrpiti i ne treba jer postoje drugi izvori za namirenje budžeta, rekao je Đordevic, i objasnio da je cilj privatizacije da se stvore konkurentna preduzeca, bilo prodajom pre restrukturiranja ili ozdravljenjem pa prodajom.
Đordevic kaže da je od 1. januara do 4. avgusta ove godine na tenderima, aukcijama i tržištu kapitala ponudeno 166 preduzeca, a prodato 159 i ostvaren prihod od 81 milion evra, 69 ce biti investirano, a 2,6 miliona evra bice isplaceno po osnovu socijalnog programa. Agencija do kraja ove godine planira prodaju 14 preduzeca na tenderu, na aukciji ce biti ponudeno 140 preduzeca, a ocekuje se da ce od toga biti prodato 120 i da ce se ostvariti prihod od oko 80 miliona evra i još oko dvadesetak miliona za investicije. Od prodaje akcija iz Akcijskog fonda prihod bi trebalo da iznosi oko 40 miliona evra, dodao je Đordevic i istakao da ce se "posebna pažnja posvetiti dokapitalizaciji i sprecavanju pokušaja da se ugrozi državni kapital".
Snežana Dabovic iz sektrora za kontrolu istakla je da je Agencija koja obavlja kontrolu privatizacije do sada pokrenula 80 tužbi za raskidanje ugovora. Đordevic kaže ce insistirati na kontroli i da ce "odredbe ugovora biti svetinja koja se mora poštovati".
Na pitanje kakvo je stanje zatekao u Agenciji i da li ce za njegov uspeh biti zaslužan prethodnik, Đordevic je odgovorio da je "stanje bilo normalno jer su svi bili na radnim mestima", a da Agencija treba da radi svoj posao dok je na drugima da ocene ko je zaslužan za tako obavljen zadatak.
Na pitanje kako vidi svoju ulogu kada je vlada dvojici bivših direktora zamerila zbog prebrze, odnosno prespore privatizacije, Đordevic je odgovorio da mu je uloga delikatna, ali da se nada da ce u saradnji sa savetnicima realizovati posao zbog koga postoji Agencija. "Postoji formula javna i tajna, a moja je tajna", rekao je Đordevic.

Menja se zakon?
Izvršni direktor Instituta G17 Milko Štimac izjavio je da se ubrzanje privatizacije u Srbiji ocekuje u drugoj polovini godine i istakao da se hitno mora razdvojiti prodaja od kontrole privatizacije, koja je za sada u nadležnosti Agencije za privatizaciju.Kontrola šecerana nije završena
- Kontrolu privatizacije šecerana obavlja Ministarstvo za privredu i ona nije završena. Ocekujemo njegove preporuke - kaže Đordevic.
Na pitanje zašto se u privatizaciji ne koristi metod inicijalne javne ponude, Branka Radovic je objasnila da on nije razraden, jer je ponestalo para za savetnika, a kasnije je sekretarijat za zakonodavstvo ovaj metod izjednacio sa metodom preuzimanja i ceka se raspelt spora.

Tenderi za „Vital”, „Štark” i „Knjaza Miloša”

Na pitanje da li se ostaje pri nameri da se preko tendera prodaju firme poput Vitala, Štarka, ili Knjaz Miloša, Miodrag Đordevic je odgovorio da je ’sve to u procesu i da su u toku pregovori ’. Sigurno je da je u interesu Agencije i države da se ova preduzeca prodaju preko tendera, jer ce na tržištu postici najbolju cenu. Time bi bio zašticen i državni kapital i akcije manjinskih akcionara, upozorava Đordevic.

Vojvodanske firme na top-listi

Bice raspisani tenderi za „Agrouniju” iz Indije, „Jedinstvo”- Apatin, „Napredak” iz Stare Pazove, oyacki „Hipol” i vršacku pivaru. Vec u septebru bice održane aukcije za prodaju akcija novosadskog „Novotransa”, „Kinde” iz Kikinde, „Ciglane” iz Sente, „Dimnicara” iz Sremske Mitrovice, a na spisku su i „Kluz-Tisa” Novi Becej, „Kluz Plitvice” iz Vršca, „5. Oktobar” –Srpska Crnja, „Diana” iz Sremske Mitrovice, „Entes”-Vrdnik, „Grafika”-Titel, „Sloga”-Kovin i „Panonija”. U narednim mesecima sledi prodaja akcija „Meteora”, BP „Cukle”, Fabrike bicikla i „Integral Inžinjeringa”iz Subotice, Mlina i GIK Transporta iz Kanjiže, „Neobusa”, „Neona, „Dunava”, „Talije”, „Metaluma”, „Prodora” i „Jugoalata” iz Novog Sada, somborske „Slobode” i „Agrosaveza”, „Sirmijuma” i „Prehrane” iz Sremske Mitrovice, „Kovgrapa” i „Utve” iz Kovacice, „Dunava” iz Apatina, „Izbora” iz Backe Palanke, „Kooperative” iz Backog Petrovca, „Srema” i „Centrosrema” iz Stare Pazove, „Sirovina” i „Banat filma” iz Zrenjanina, „Slobode”, 29. novembra i „Standarda” iz Kikinde. Na spisku su i „Biroplus” Vršac, „Seme Tamiš” Pancevo, vrbaski „Backatrans” i „Trivit Mlin”, „Vojvodina put” iz Subotice, „Potisje” iz Sente, kulska „Žitobacka” i PIK Kikinda.

Akcionari DIN-a tuže državu

Predsednik Udruženja malih akcionara Duvanske industrije Niš Branko Milojkovic ocenio je juce da poreska rešenja o visini poreza na kapitalnu dobit nisu doneta po zakonu.
- U slucaju DIN-a došlo je do selektivne primene zakona, jer je samo prošle godine na berzi bilo oko 400 transakcija, a da država nije uzimala svoj deo kolaca od poreza na kapitalnu dobit, cime je budžet države oštecen za najmanje 150 miliona evra - rekao je Milojkovic.
Akcionari DIN-a ne žele da izbegnu placanje poreza na kapitalnu dobit. "Ici cemo i na Vrhovni sud Srbije, jer Ustavnom ne verujemo, pošto je pod patronatom vlasti, a tužicemo i Republicku upravu javnih prihoda i državu - rekao je Milojkovic.

Tender za "21. oktobar" pocetkom septembra

Tender za privatizaciju kragujevackog preduzeca "21. oktobar" koje je do leta 2001. poslovalo u sastavu Grupe "Zastava" bice raspisan pocetkom septembra. Direktor "21. oktobra" Zoran Milašinovic kaže da je za kupovinu celog preduzeca zainteresovano pet kompanija iz Nemacke, Italije, Švedske i Slovenije dok je za kupovinu dela "21. oktobra" interes iskazalo deset inostranih firmi.
Podsetimo da je u "21. oktobru" nedavno zapoceta proizvodnja svetlosne opreme za automobile u saradnji sa nemackom kompanijom "Šefenaher" koja posluje sa "Mersedesom", "Folksvagenom", "Pežoom" i drugim evropskim proizvodacima automobila.

Anonimni biznismen spasava "Zastavu"?

Predsednik Odbora za industriju Veroljub Stevanovic potvrdio je da je americki biznismen srpskog porekla, cije ime nije želeo da saopšti, zainteresovan za ulaganje u kragujevacku fabriku i da je on pre mesec dana vec bio u Vladi Srbije. On je, rekao je Stevanovic, vodio razgovore sa premijerom Vojislavom Koštunicom o "Zastava Automobilima". Stevanovic je rekao da ce taj biznismen najverovatnije vec narednih dana ponovo doci u Srbiju, ali da ništa drugo o njegovoj poseti i eventualnim razgovorima ne može da kaže.
Stevanovic je ocenio da je pronalaženje strateškog partnera za "Zastava Automobile" veoma ozbiljan posao, zbog cega je neophodno da se, u saopštavanju bilo kakvih vesti o potencijalnom partneru, bude izuzetno orpezan. Kako je u ovdašnjoj javnosti prica o potencijalnom partneru "Zastave" vec ocenjena kao predizborna kampanja, moramo reci i to da je vest o tome stigla do medija iz više, moglo bi se reci, "suprotnih tabora" ovdašnjih stranaka.
I sam generalni direktor "Zastava Vozila" Zoran Radojevic ocenio je da bi do kraja godine pitanje strateškog partnera trebalo da se reši.
U "Zastavinom" sindikatu je ocenjeno da se uoci izbora vec redovno iznalazi strateški partner za "Zastavu". - O tome zaista ne znam ništa i nadam se da nije rec samo o predizbornoj kampanji - rekao je Zoran Mihajlovic, predsednik sindikata "Zastava Automobila".

Nadmašili proizvodnju
Kragujevacka fabrika "Zastava rezervni delovi" u julu je domacem i stranom tržištu isporucila svoje proizvode u vrednosti od 22,5 miliona dinara, što je za tri odsto više od predvidenog plana. Samo u julu "Zastava rezervni delovi" su domacem tržištu isporucili auto-delove i sopstvene proizvode u vrednosti od 16,7 miliona dinara, dok je izvoz dostigao iznos od 5,8 miliona dinara. U proteklih sedam meseci u "Zastava rezervnim delovima" prodato je auto-delova u vrednosti od 145,3 miliona dinara, što je za 3,7 odsto više od plana za taj period.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta