Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
DOBRO OCENJENI PROIZVODI SUBOTICKE MLEKARE

Povodom nedavno izvršene analize kvaliteta uzoraka mleka u maloprodajnim objekatima u Beogradu, koju je organizovao Pokret potrošaca glavnog grada, predstavnici suboticke Mlekare su izjavili da su ponosni što je u konkurenciji 10 pasterizovanih mleka, njihovo mleko osvojilo najveci broj bodova, dobilo ocenu odlicnog kvaliteta i što je najbolje u svojoj grupi. Takode, i u podgrupi sterilizovanog mleka proizvod Mlekare u Subotici je u zoni odlicnog kvaliteta, dok je uzorak cokoladnog mleka u zoni dobrog kvaliteta.
S obzirom da je pasterizovano mleko odlicnog kvaliteta, sledstveno tome i sterilizovano trajno mleko treba da bude takvo. Kada proizvodi napuste fabriku i njima se rukuje i skladišti prema pravilima, bice u istom izvrsnom stanju i kada dospeju do potrošaca. Kvalitet je od kljucne važnosti za naše poslovanje i najviši je proizvodni imperativ ove fabrike.
U potpunosti su sagledani svi elementi procesa proizvodnje i prerade mleka i investira se, kako u novu još savremeniju opremu, tako i u unapredenje samog procesa. U poboljšanje uslova držanja mleka nakon pasterizacije uloženo je 1,3 miliona evra, s tim da se prati njegovo kretanje i vrši se stalna kontrola. Još 1,3 miliona evra uloženo je u unapredenje prijema i skladištenja svežeg mleka, kao i u sisteme za cišcenje.
Pored racionalizacije proizvodnje, Mlekara u Subotici se koncentrisala i na one izvanredne proizvode po kojima je poznata: jogurte, “Ela” probiotske napitke i pasterizovano mleko.
Zajedno sa drugim mlekarama u sistemu, investirano je milion evra u nabavku frižidera za držanje i izlaganje mleka u prodavnicama, što ce omoguciti garantovani integritet i u poslednjoj karici celokupnog lanca snabdevanja – tamo gde roba ceka potrošaca.
U subotickoj Mlekari se zahvaljuju Pokretu potrošaca Beograda na istrajnom angažovanju oko analize prehrambenih proizvoda i pridružuju se njihovom nastojanju da se prati i kontroliše status. Zahvaljuju i medijima koji prate ovu temu, u najboljem interesu gradana-potrošaca, ali i proizvodaca. U tom smislu, isticu u Mlekari, uvek ce biti na raspolaganju Pokretu potrošaca i medijima.

Ima nade za varvarinski "Brojler"

Nekadašnje preduzece za proizvodnju živinskog mesa "Brojler" iz Varvarina, otišlo je zbog negativnog poslovanja u stecaj, a onda ga je preuzela kruševacka Hemijska industrija "Župa". Proizvodnja nije pokretana, a kapaciteti i oprema prepušteni su "zubu vremena". Hemijski gigant je imao preca posla i za "Brojler" nije imao vremena. Posle privatizacije HI "Župa" koju je sredinom januara ove godine kupilo beogradsko preduzece "Vektra M" cini se da su došli bolji dani i za varvarinske klanicare. Novi menadžment kompanije uradio je investicioni elaborat za ponovno pokretanje proizvodnje, utvrdio pravo stanje stvari na terenu i sa jednom slovenackom firmom zapoceo pregovore o isporuci i montaži potrebne opreme. Nova inicijataiva je urodila plodom i realno je ocekivati oživljavanje proizvodnje i angažovanje potrebne radne snage.

Smena na celu kragujevackog "21. oktobra" nece usporiti privatizaciju ove fabrike

Na poslednjoj sednici Upravnog odbora preduzeca "21. oktobar" iz Kragujevca smenjen je generalni direktor te firme Zoran Milašinovic, i za v.d. direktora imenovan Goran Stojkovic, dosadašnji komercijalni direktor fabrike. U javnosti se, medutim, špekuliše informacijama da je smena direktora u "21. oktobru, nelegalna i da se Milašinovic vraca na direktorsku funkciju. Predsednik Upravnog odbora i zamenik generalnog direktora "21. oktobra" Radoslav Vasiljevic, koji je na sednici UO glasao protiv smene Milašinovica, kaže za Danas da je za smenu direktora glasalo troje od petoro clanova Upravnog odbora preduzeca. Nadzorni odbor, medutim, tvrdi da je sporan glas predstavnika Kancelarije Vlade Srbije u Kragujevcu, koji je, inace, glasao za smenu zbog navodnog sukoba interesa.
- Sednici UO prisustvovali su i predstavnici pravne službe našeg preduzeca, koji u glasanju predstavnika Kancelarije Vlade nisu našli ništa sporno, ali mi cemo, ipak, konsultovati i Vladu Srbije - istice Vasiljevic i podseca da je Zoran Milašinovic sa mesta generalnog direktora "21. oktobra" smenjen na osnovu zahteva Samostalnog sindikata u toj fabrici i nekih clanova UO.
Predsednik UO "21. oktobra" ocenjuje da smena na celu te firme nece usporiti najavljenu tendersku privatizaciju ove fabrike.
- Predstavnik nemacke kompanije "Šefenaher" je vec javio da ce ta kompanija ucestvovati na tenderu za privatizaciju našeg preduzeca. Ocekujem da ce se na tom tenderu pojaviti i italijanski "Plastal", zatim dva udruženja slovenackih firmi, kao i jedna kompanija iz Švedske, koja je o privatizaciji našeg preduzeca vec razgovarala sa predstavnicima republicke vlade - kaže Vasiljevic.
Preduzece "21. oktobar" je proizvodac auto-komponenti i svetlosne opreme za vozila i 2001. godine, odnosno do primene programa rekonstrukcije "Zastave", poslovalo je u sastavu Grupe "Zastava".

VODIC KROZ BERZU: Sekundarno tržište

Investitori kupuju nove emisije hartija od vrednosti od emitenata (ili preko njihovog investicionog bankara) na primarnom tržištu. Na sekundarnom tržištu se obavlja svaka sledeca kupoprodaja gde investitori trguju izmedu sebe dok, pri tom, emitenti ne dobijaju nikakva novcana sredstva. Sekundarno tržište može biti u formi organizovane berze ili šalterskog tržišta (OTC - over the counter market).
Berze omogucuju stvaranje likvidnog tržišta tj. omogucuju da se hartije od vrednosti kupuju i prodaju po ceni koja se malo razlikuje od cene prethodne transakcije. Time se obezbeduje likvidnost za hartije od vrednosti koje investitori mogu kupiti i prodati kada god zažele. Osim toga, berza obezbeduje sveukupnu koncentraciju ponude i tražnje formirajuci objektivnu cenu. Ovakvo tržište omogucava lakšu realizaciju novih emisija cime se indirektno obezbeduje pomoc u finansiranju industrije.
OTC je oblik sekundarnog tržišta gde je veliki broj brokerskih i dilerskih kuca povezan mrežom telefonskih, telegrafskih i kompjuterskih sistema preko kojih trguju medusobno i sa klijentima. Tako se cena formira preko komunikacionih veza, spajajuci investitore i brokersko-dilerske kuce sa celog tržišta. Istorijski gledano, OTC je dominantno tržište obveznica, dok je trgovina akcijama znatno manja (uglavnom akcije manjih kompanija).
Nekim hartijama od vrednosti koje se kotiraju na berzi trguje se i preko OTC (trece tržište). Trece tržište je deo OTC koje se sastoji od brokersko dilerskih kuca koje stvaraju tržište za kupoprodaju pojedinih hartija od vrednosti realizujuci i male, pojedinacne naloge ali i velike transakcije. Vremenom, razvilo se i cetvrto tržište koje predstavlja komunikacione mreže medu institucionalnim investitorima, koji trguju velikim blokovima uz minimalne troškove.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta