Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Do Centroproizvoda kroz otvorenu utakmicu

Povodom optužbi Kluba malih akcionara Centroproizvoda da je menadžment Kompanije propisivanjem strogih uslova za dokapitalizaciju u Javnom pozivu (objavljen u Politici 15. avgusta), favorizovao Donkafe i na taj nacin ugrozio interese drugih zainteresovanih kupaca ali i akcionara, oglasio se i direktor Donkafe Darko Bajcetic.
- Uslovi koje je postavilo rukovodstvo preduzeca Centroproizvod, prema našim saznanjima bazirani su na njihovoj analizi situacije na tržištu i potrebama. Ponuda za dokapitalizaciju koju smo mi uputili sastoji se od elaboriranog biznis plana i programa razvoja za koji smo prilikom naše analize poslovanja ovog preduzeca procenili da je neophodan. Taj program sadrži detaljan razvojni, investicioni i socijalni program. Nemamo informaciju da li je još neka od zainteresovanih strana dala konkretnu ponudu, ali smo spremni da ucestvujemo u jednoj otvorenoj utakmici - saopštio je Bajcetic i osporio navode akcionara da je namera Donkafe da postane vlasnik vecinskog paketa i da za male pare dode do kapitala koji vredi mnogo više.
- On kaže da je ponuda koju je Don kafe uputila menadžmentu i Upravnom odboru Centroproizvoda bazirana na proceni vrednosti preduzeca koju je uradila revizorska kuca Deloit i Tuš.
- Prema toj proceni vrednost preduzeca iznosi oko 14 miliona evra, dok je naša ponuda vredna 16 miliona evra. Osim toga, obezbedeno je i dodatnih 15 miliona za otkup preostalog paketa akcija od države i malih akcionara, koji budu želeli da ih prodaju. Obavezali smo se i da 20 odsto ostvarene dobiti podelimo akcionarima kroz dividende - tvrdi Bajcetic.

Slovenacki "Cimos" ce 5. septembra potpisati ugovor i postati vlasnik kikindske "Livnice"

Privatizacija kikindske "Livnice" nakon godinu dana privodi se kraju, a u nedelju 5. septembra predstavnici slovenacke firme "Cimos" koja je jedina dala ponudu na tenderu za kupovinu ove fabrike dolaze u Kikindu da potpišu sa Agencijom za privatizaciju kupoprodajni ugovor.
Država ce "Livnici" pre prodaje otpisati cak 72,7 odsto ukupnih dugova fabrike zatecenih do 30. juna ove godine, od cega najveci deo otpada na javna preduzeca ali i na "Kontinental" banku po osnovu ranijih kredita prema Pariskom i Londonskom klubu. Ujedno ovo ce biti prvi slucaj privatizacije preduzeca u restrukturiranju uz oprost najveceg dela njenih dugova.
Na spisku je cak 67 ovakvih velikih sistema u restrukturiranju kojima ce u momentu privatizacije biti oprošteni dugovi da bi mogli biti prodati. On kaže da se dugovi ovim firmama u kojima radi veliki broj radnika otpisuju na osnovu odluke Vlade Srbije koja ovim postupkom daje šansu svim preduzecima da se konsoliduju i nadu strateškog partnera.
Za mnoge velike firme ovo je jedini spas, pa tako u Livnici kažu da bi za dva meseca verovatno otišli u stecaj da nisu našli kupca koji ce obezbediti finansijska sredstva i omoguciti redovnu proizvodnju. Đordevic nije mogao da potvrdi da je kupoprodajna cena za ovu fabriku 19 miliona evra, napominjuci da je rec o cifri koja ce biti poznata tek momentom potpisivanja ugovora.
- Taj podatak je poverljiv ali ono što je sigurno, novac od prodaje fabrike ne ide u budžet vec iskljucivo za namirenje poverioca. "Cimos" nudi izuzetno dobar investicioni program koji garantuje fabrici da ce stati na noge i poceti da radi, kaže Đordevic koji nije želeo da potvrdi iznos otpisa dugova Livnici.
"Cimos" ce se kupoprodajnim ugovorom obavezati na minimum investicicija od 13,2 miliona evra u prvoj godini, a planira da u roku od cetiri godine investira u Livnicu 36,8 miliona evra. Obavezuje se i da u periodu od 12 meseci nema otpuštanja radnika, kojih je inace 2.500, a po osnovu tehnološkog viška, dok ce svi oni koji se prijave za dobrovoljni odlazak dobiti otpremnine od 150 evra po godini staža.
"Cimos" je uspešna fabrika automobila iz Kopra, i dugogodišnji poslovni partner kikindske fabrike koja je prvo bila zainteresovana za kupovinu samo dela Livnice "Ida" a koji proizvodi automobilske delove, da bi se posle odlucio za celo preduzece. Livnica ima cetiri celine. Najveca, sa tri pogona, je fabrika odlivaka, zatim pogon mašinskih brusilica, deo za specijalne alate i za automobilske delove.

Isti model za još preduzeca u restrukturiranju
Predrag Bubalo ju juce prilikom obilaska niške mlekare i MIN-a potvrdio da ce ugovor za Livnicu biti potpisan 5. septembra. On je rekao i da ce isti model prodaje firmi u restrukturiranju biti primenjen i na ostale velike sisteme koji inace cine cak oko 60 do 70 odsto od preostalih neprivatizovanih društvenih preduzeca, a koja inace zapošljavaju najveci broj radnika u Srbiji. Bubalo je ocenio i da se efekti privatizacije ne mogu ocenjivati na osnovu prethodnog perioda imajuci u vidu da su neprodata ostala sva preduzeca koja su gubitaši, a opstaju samo uz subvencije države. On je medutim upozorio da ce država isti model prodaje primenjen na Livnici, pružiti samo tkz. "toplim firmama", odnosno onima koje rade i cine napore da nadu strateškog partnera.

Posle decenije i po cekanja pocela isplata deviznih obveznica Zajma za privredni preporod Srbije

Posle cekanja dugog deceniju i po, svi koji su državi pozajmili devize dobice nazad svoj novac, dok su ponovo "izvisili" oni koji su imali poverenje u nacionalnu valutu. Dinarski deo zajma, objašenjeno je, "pojela" je hiperinflacija i on je, kao uostalom i dinarska štednja u bankama, jednostavno "izbrisan", zajedno sa brisanjem mnogih nula sa tadašnjih domacih novcanica. Pritom se zaboravalja na cinjenicu da je dinarska štednja bila dobrovoljna, štedeo je samo onaj ko je imao viškove, a zajam za preporod Srbije nametnutna obaveza za vecinu onih koji su izdvojili neka sredstva. Metod je bio jednostavan, pare su skidane sa platnog spiska zaposlenih. Sam Mladen Dinkic je marta 1995.godine prilikom promocije svoje knjige "Ekonomija destrukcije-najveca pljacka naroda" bio izricit u tvrdnji da je "vlast raspisala Zajam za privredni preporod Srbije u dinarskom (dve hiljade milijardi dinara ili oko 225 miliona DEM) i deviznom (milijarda americkih dolara) delu. Usledila je nezapamcena javna kampanja, ali uprkos tome upis ocekivane milijarde dolara od "svih Srba sveta" bio je više nego traljav - posle pet meseci prikupljeno je 2,8 odsto raspisane sume (upis dinarskog dela zajma, dobrim delom i razrezivanjem po preduzecima, bio je mnogo veci i brži, ali je taj novac jos brže topila rastuca inflacija). Krajem 1989, rok za uplatu produžen za godinu i po dana, a devizne kamate povecane na 17 odsto godišnje, ali je krajnji bilans opet bio poražavajuci - uplaceno je oko 86 miliona dolara ili 8,6 odsto raspisane sume". Pitanje je otuda da li ovom prilikom nije trebalo uciniti dodatni napor i obeštetiti i one kojima su pare na silu bile oduzete, a ne samo dijasporu i bolje stojece slojeve koji su imali devizna sredstva i bili spremni da ih ulažu u Srbiju.
Drugo pitanje koje se u ovom trenutku namece je da li odluka o vracanju Zajma nije možda zbog budžetskih teškoca mogla da bude na kratko odložena, mada je nesumnjivo da vracanje javnog duga ima veliki znacaj za kredibilitet države. Posle odluke o vracanju stare devizne štednje, vracanje Zajma za preporod Srbije najavio je još avgusta 2002. godine tadašnji ministar finansija Božidar Đelic isticuci da ostaje da se vrati «još 50,5 miliona dolara duga». On je svima kojima je država dugovala do 500 evra obecao da ce im dug do kraja godine biti vracen, dok je ostalima obecao visokokvalitetnu "eurobond" obveznicu koja dospeva 2006. godine i sa kojima ce moci da trguju i na medunarodnom tržištu kapitala ili da cekaju njeno dospece, s tim što ce svake godine biti isplaceno pet odsto kupona, a glavnica, nakon roka dospeca 2006. godine. U budžetu je za te namene bilo izdvojeno 10,5 miliona evra tvrdio je Đelic, cime bi bilo podmireno oko 10.000 zajmodavaca ili dve trecine od ukupno 16.000 zajmodavaca.
Vracanje ovog duga pozdravili su i medunarodni finansijski krugovi, jer je Srbija pokazala ovim gestom da poštuje sve obaveze vezane za državne garancije, pa makar ih stvorio i bivši režim, podvukao je tada Đelic, a iste argumente danas koristi i novi ministar finansija, ostajuci "kratak" za odgovor zašto te garancije važe samo kada su devizna sredstva u pitanju, a ne i zvanicna domaca valuta.

Divac: od "Knjaza" Ne odustajem

Košarkaš Vlade Divac izjavio je juce da ostaje pri svojoj ponudi da dokapitalizuje fabriku vode i sokova "Knjaz Miloš" iz Arandelovca.
- Moje namere prema "Knjazu Milošu" su uvek bile iskrene i ne bih želeo da budem covek izmedu dve vatre - rekao je Divac koji je sa princom Aleksandrom i princezom Katarinom Karadordevic urucio humanitarnu pomoc Zdravstvenom centru u Arandelovcu.
Divac je, kako prenose beogradski elektronski mediji, naglasio da ne želi da prica o svojim poslovnim planovima da bi, kako je rekao, izbegao manipulcije. Agencija za privatizaciju je 6. avgusta ove godine potpisala Memorandum o razumevanju sa kompanijom" MAG 12 LLC Delaware", ciji je vlasnik Divac", i rukovodstvom "Knjaza Miloša", o dokapitalizaciji te kompanije.
Za kupovinu manjinskog paketa akcija "Knjaza Miloša" javnu ponudu su nakon toga dostavili kompanija FPP Balkan limitid, slovenacka kompanija "Pivara Laško", vodeca francuska prehrambena kompanija "Danone" i beogradska "Delta".

Kragujevackoj fabrici automobila se otpisuju dugovi radi prodaje

Americki biznismen Branko Tupanjac nije prekinuo pregovore sa Vladom Republike Srbije o ucešcu u privatizaciji "Zastave". - Nisam odustao od "Zastave", kako su preneli neki mediji - rekao je juce Tupanjac, poznati biznismen srpskog porekla koji živi u Americi.
Tupanjac je objasnio da se u Vladi Republike Srbije radi na "papirologiji", ali da o tome dokle se stiglo ne može da govori. U nadležnom ministartvu saznajemo da se i kragujevacka fabrika nalazi na spisku preduzeca kojima ce biti otpisani dugovi kako bi lakše bila privatizovana.
Na pitanje da li dolazak Stevana Pokrajca, vlasnika kanadske kompanije "Jukan",- u Kragujevac, ima neke veze sa njegovim angažmanom oko "Zastave", gospodin Tupanjac je rekao da ne poznaje Pokrajca.
Podsetimo, kanadski biznismen pre godinu i po dana dao je ponude da sa svojim potencijalnim partnerima uloži u kragujevacku fabriku oko 400 miliona evra i obezbedi proizvodnju od 100.000 automobila. Njegov dolazak najavili su predstavnici politicke partije Radnicki otpor za sredinu septembra ove godine.
Da je sudbina "Zastava Vozila" u rukama vlade, potvrdio je i sam generalni direktor Zoran Radojevic.
On nije negirao da je gospodin Tupanjac posetio kragujevacku fabriku, ali nije želeo ni da daje bilo kakve izjave u vezi sa angažmanom gospodina Tupanjca.
Radojevic je naglasio da ovih dana u kragujevackoj fabrici ocekuju odgovore indijskih firmi "Tatra" i "Mahindra" o tome da li ce i na koji nacin uci u zajednicku poslovnu saradnju, a samim tim i da li ce narednih dana indijski predstavnici stici u Kragujevac radi eventualne konkretizacije te saradnje.
Radojevic istice da program vlade na restrukturiranju "Zastava Automobila" istice u septembru iduce godine i da bi svako odugovlacenje kao i prenošenje rešavanja statusa fabrike u narednu godinu bilo neprihvatljivo.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta