Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
"Knjaz" na mini-tenderu

Sva cetiri zainteresovana kandidata za kupovinu akcija arandelovacke fabrike vode i pica Knjaz Miloš - francuski prehrambeni gigant Danon, slovenacka Pivara Laško, beogradska Delta i britanski investicioni fond Balkan Limitid trebalo bi je da do danas da Komisiji za hartije od vrednosti dostave svoje finalne ponude. Podsetimo, prilikom otvaranja ponuda sa najvišom cenom 10.000 dinara po akciji izašla je Delta, zatim sledi Pivara Laško sa ponudom od 9.500 dinara, Danon koji je ponudio 9.100 dinara, dok je Balkan Limitida izašla sa sa 9.000 dinara po akciji. Prvog radnog dana iduce nedelje Komisija ce objaviti ko je najprihvatljiviji kupac, a tako bi, do 20. septembra, mali akcionari trebalo da izaberu najboljeg ponudaca.
Da li ce neko od ponudaca uspeti da sakupi paket veci od 25 odsto, kako bi preuzimanje bilo uspešno teško je reci. Berzanski strucnjaci procenjuju da su dosadašnje cene akcija samo pocetak licitacije. Knjaz ima 4.800 akcionara, koji u proseku poseduju po 50 akcija pa bi prema sada ponudenim cenama prosecan akcionar trebalo da dobije 450 hiljada dinara, što je daleko ispod tržišne vrednosti kompanije. Akcionarima su se "otvorile" cak tri mogucnosti za prodaju akcija - dokapitalizacija, javno preuzimanje i udruženi nastup Akcijskog fonda i malih akcionara. Kako je najavljeno u Akcijskom fondu rec je o tzv. mini-tenderu, a ponuda je takve prirode da ce sadržati ne samo minimalnu cenu, vec i socijalni i investicioni program. Nezvanicno saznajemo da ce država sacekati da pristignu konacne ponude zainteresovanih kupaca a zatim upravljajuci se prema tome formirati svoju ponudu.
Ko u konkretnom slucaju ima prednost da li Divac, cija je dokapitalizacija zapoceta još pre godinu dana ili javno preuzimanje? Država se ogradila od nametanja rešenja jer zakonom ta oblast nije decidirano uredena. Analiticari procenjuju da ne postoji problem u poštovanju propisa nego u samim propisima jer se dokapitalizacija obavlja po Zakonu o privatizaciji, a ponude o preuzimanju po Zakonu o hartijama od vrednosti, za šta su usput nadležne dve potpuno razlicite institucije.
Moguc je i scenario da onaj ko kupi 25 odsto akcija "Knjaza" kroz ponude o preuzimanju, stekne kontrolni paket akcija (insajder akcije daju pravo upravljanja za razliku od državnih akcija koje to pravo nemaju). Informacije radi, ako se Divac, za dva meseca pojavi pred Skupštinu akcionara, dovoljno je da vlasnik 25 odsto akcija ne glasa, pa da dokapitalizacija koja treba da se okonca u narednih 60 dana, padne u vodu. Za izglasavanje odluke o doemitovanim akcijama, potrebna je dvotrecinska vecina akcionara. To se ne može dogoditi jedino ukoliko odziv na ponude bude manji od 25 odsto, ili ukoliko strateški partner pristane da zajedno sa Divcem, kao vecinskim vlasnikom upravlja arandelovackom fabrikom. I direktor arandelovacke fabrike Radenko Marjanovic potvrdio je za Danas da je ovako nešto sasvim moguce. - Da, to je moguce. Mi smo hteli da Divac dokapitalizuje fabriku, ali Komisija za HOV je vec dala svoj sud da taj proces nema pravo prvenstva. Upravo zbog toga odlucili smo se i za ovu drugu soluciju. Mi cemo za tri cetiri dana sa državom usaglasiti investicioni i socijalni program i izaci sa svojom ponudom koja ce, takode, biti otvorena do 20. septembra - izjavio je Marjanovic.
Vecina aktera ove Knjaz Miloš storie slaže se u oceni da je paralelno odvijanje ovih procesa unelo dodatnu pravnu nesigurnost i zbunjenost u redovima malih akcionara, kojima svakako ova situacija otežava da se opredele. Doduše, neki su možda poslušali "savet" države da ne deponuju svoje akcije, nekima je i javno obracanje Vlade Divca pomoglo da reše svoju nedoumicu, ali je verovatno dosta i onih koji s nestrpljenjem cekaju današnji dan kako bi culi konacnu ponudenu cenu za svoje akcije.

U avgustu izostala budžetska podrška "Zastavi"

Usled zastoja u subencionisanju proizvodnje automobila u "Zastavi", situacija u toj fabrici i kompletnoj domacoj auto-industriji sve je neizvesnija. Poslednja subvencija iz republickog budžeta, u iznosu od 144 miliona dinara, "Zastavinoj" Fabrici automobila uplacena je u julu. Prema informacijama iz "Zastave", država je fabrici automobila, na ime subvencija, za avgust ostala "dužna" 122 miliona dinara, dok subvencionisanje proizvodnje "korala", "skala" i "florida" u septembru još nije ni pocelo.
- Proizvodnja automobila se kako - tako održava, zahvaljujuci sredstvima od prodaje vozila, ali smo izloženi sve vecem pritisku kooperanata, koji su, takode u teškoj besparici. Ukoliko subvencije za avgust i septembar uskoro ne stignu proizvodno-tehnološki lanac u domacoj auto-industriji mogao bi da bude prekinut, kažu u "Zastavi". Komentarišuci najavljene restrikcije u finansiranju domace privrede iz republickog budžeta u "Zastavi" isticu da recimo subvencije ŽTP i još nekim javnim preduzecima nisu zakinute ni za dinar, iako su državna "ulaganja" u njih višestruko veca od onih u "Zastavu". Subvencije ŽTP bi ove godine trebalo da premaše devet milijardi dinara, dok je za "Zastavinu" Fabriku automobila iz republickog budžeta predvideno 1,7 milijardi dinara.

Uniworld: Raskid ugovora sa Agencijom

Kompanija Uniworld, koja je prošle godine kupila 70 odsto Putnika, najavila je juce raskid ugovora i povlacenje iz Srbije ukoliko Agencija za privatizaciju ne prestane s negativnom kampanjom i pritiscima jer je, kako se navodi u saopštenju ove kompanije, to paralisalo poslovanje i onemogucilo Uniworldu da nastavi sa ulaganjima u Putnik. - Negativna kampanja, pritisci, strah od "revizije" i storniranja Ugovora, zatvorena vrata banaka i poslovnih partnera, stvaranje lažne slike u javnosti da je Putnik pred bankrotstvom ili da ce privatizacija biti poništena izuzetno negativno su uticali na poslovanje Putnika u protekloj godini - istice se u saopštenju Uniworlda u kojem je izražen zahtev da Agencija objavi podatak da je privatizacija Putnika bila cista i po zakonu.
Uniworld je saopštio da se odlucio na ovaj korak i zbog toga što je Agencija pocetkom avgusta ovoj kompaniji neopravdano naplatila 2,2 miliona dolara iako je pomenuta suma vec bila osigurana kod OPIC (Agencija americke vlade za osiguranje ulaganja u zemlje visokog rizika) što, kako se navodi, može negativno da utice na dalje americke investicije u Srbiji.
- Ukoliko se Uniworldu ne vrate 2,2 miliona dolara i ne otpocnu razgovori o realnom stanju i potrebama Putnika onda sledi sporazumni raskid Ugovora, ili ako Agencija na to ne pristane Uniworld ce biti primoran da pokrene raskid ugovora legalnim putem. Do sada je u Putnik uloženo 12 miliona dolara i sav taj novac nalazi se i ostace u Srbiji - istice se u saopštenju.
U Agenciji za privatizaciju receno nam je da je za sredinu septembra planirano da budu obavljeni razgovori sa vlasnikom Putnika Srbom Ilicem i da ce se nakon toga doneti odluka o daljim postupcima.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta