Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Miroljub Labus nece "Merkator"

Iako je najavila, Komisija za hartije od vrednosti ni juce nije ocenjivala javnu ponudu "Merkatora" za kupovinu "Ce marketa"sa obrazloženjem da nije utvrdena prava vlasnicka struktura preduzeca. Oni traže kontrolu vlasnickih odnosa da bi utvrdili da li podaci iz Centralnog registra odgovaraju onima u Knjizi akcionara ove firme.
Medutim, naš izvor blizak Komisiji tvrdi da je ponuda "Merkatora" još u fioci zbog pritiska domaceg privrednog lobija kao i Slobodana Radulovica, direktora ovoga preduzeca koji je krajem prošle godine sa delom akcionara potpisao punomocje kojim ga oni ovlašcuju da upravlja i raspolaže njihovim akcijama sve do kraja 2005 godine.
Prema pouzdanim informacijama, Vlada Srbije na ovaj nacin želi da kupi vreme i omoguci konzorcijumu "Delte" i domacih firmi da u zakonskom roku daju Komisiji za hartije od vrednosti svoju ponudu za kupovinu "Ce marketa". Na tome, kako saznajemo, posebno insistira Miroljub Labus, potpredsednik Vlade Srbije.
Slovenacki "Merkator" dao je ponudu 13. avgusta i ako Komisija ne bude ocenjivala njenu formalnopravnu valjanost do 13. septembra ona automatski biva priznata. Imajuci u vidu da su brokerske kuce prodavca akcija i kupca brokerske kuce "Senzal" i "Citadel" teško je verovati da su mogle napraviti previd u podacima o vlasnickoj strukturi "Ce marketa".
U Udruženju akcionara ove firme koji su sakupili kontrolni paket od 51 odsto kapitala tvrde da Radulovic poslednjih dana traži od akcionara da mu prodaju akcije po 250 evra da bi posle Komisiji dao svoju ponudu za otkup firme.

Božidar Komadinic, direktor preduzeca "Centroproizvod" o optužbama nekih vlasnika akcija

Iza lavine optužbi malih akcionara da rukovodstvo "Centroproizvoda" u dokapitalizaciji favorizuje "Don"kafu, prema recima direktora "Centroproizvoda" Božidara Komadinica, stoje firme iz inostranstva, medu kojima je hrvatska "Podravka" i domaca "Grand" kafa. Za to, rekao je Komadinic, na jucerašnjoj konferenciji za štampu, postoji više dokaza.
- "Podravka" je samo jednom bila na razgovoru, ali su mi predstavnici bivše i sadašnje vlade potvrdili da je ta firma pritiskala Akcijski fond sa zahtevom da država proda svoj paket akcija. Pošto postoji samo jedan Klub akcionara ciji su predstavnici ucestvovali u donošenju svih odluka Skupštine o dokapitalizaciji to znaci da iza grupe malih akcionara koji su optužili rukovodstvo da favorizuje "Don"" kafu stoji mali broj njih koje podržava neko jak kao "Grand" kafa i ko je mogao da finansira oglas sa optužbama u više dnevnih listova - rekao je Komadinic.
Komadinic je objasnio da su kritike besmislene i da su uslovi za dokapitalizaciju pravljeni prema potrebama "Centroproizvoda" a ne prema mogucnostima koje može da ispuni "Don" kafa. "Tvrdnja nekih akcionara da se za akciju može dobiti 500 evra je potpuna besmislica jer bi to znacilo da firma vredi 750 miliona evra.
Ta suma je veca od sume za koju su do sada prodate sve pivare i cementare. "Centroproizvod" vredi prema proceni "Dilojt i tuša" 16 miliona evra, te je prodajna vrednost akcije 770 dinara - kaže Komadinic i dodaje da je "Grand" kafa najavila tužbu, pa ako sud utvrdi da je bilo nezakonitosti u donošenju odluka rukovodstvo ce to poštovati.
Goran Aleksic, direktor razvoja i UO u "Centroproizvodu" kaže da su uslovi pod kojima ce se prihvatiti ponuda investitora formulisani prema potrebama ovog preduzeca, a težište je da kupac novoemitovanog vecinskog paketa treba da investira 9,5 miliona evra i to pre svega u novi pogon za kafu jer je to najslabija tacka firme.
Aleksic istice da se investitor obavezuje da, iako ima oko 150 radnika viška, nikog ne otpušta narednih pet godina, da 20 odsto profita odvaja za dividende, a pet odsto za stambeni fond. Garancija za to je da mora odmah da uplati u kešu 16,5 miliona evra i da otkupi sve akcije ponudene na prodaju po unapred utvrdenoj ceni.
Neistina je tvrdnja "fantomskog" kluba akcionara da su akcije obezvredene jer vecinski paket obezbeduje vecu cenu, objasnio je Aleksic, a Komadinic je dodao da se potragom za najboljim investitorom preko dokapitalizacije upravo želelo izbeci iznošenje akcija na berzu gde bi ih kupio neko bez obaveze da ulaže, vec samo da bi kasnije prodao firmu odnosno dobar deo srpskog tržišta.
Svi koji su se interesovali za kupovinu akcija "Centroproizvoda" dobili su biznis- plan, ali niko nije poslao pismo o namerama osim "Don" kafe što ne znaci da ce i ona pristati na uslove. Rok za prijavu istice u prvoj polovini septembra i tek tada ce se znati ko je konkurisao. Ako niko ne ispuni uslove ceo proces ce se obnoviti, kaže Komadinic.

Ciji je kapital?
Na pitanje da li rukovodstvo zna ko stoji iza kapitala "Grand" kafe i "Don" kafe Komadinic je rekao da nema preciznih podataka. "Jedino sam cuo da su suvlasnici "Don" kafe iz zemlje, ali i izraelska firma "Elit", dodao je Komadinic i odbacio pretpostavku da iza "Grand" kafe stoje Boba Živojinovic i Fahreta Jahic, lepa Brena.

Industrija motora Rakovica sa Indijcima

Koordinator u Ministarstvu privrede Predrag Bubalo i delegacije Industrije motora i traktora - IMR iz Rakovice i indijskog proizvodaca traktora "Tafe" postigli su juce dogovor o zajednickom nastupu na visokorazvijenim tržištima.
Osim zajednickog nastupa na tržištima SAD i Velike Britanije, tokom sastanka u Beogradu dogovoreno je i potpisivanje Memoranduma o razumevanju, saopštilo je Ministarstvo privrede Srbije.

FABRIKA ULJA U KRUŠEVCU DOBILA NOVOG VLASNIKA

Na trecem tenderu za privatizaciju Fabrike ulja u Kruševcu pobedio je Božin Milicevic, poiznati biznismen i nekadašnji direktor "Merime". Posle potpisivanja kupoprodajnog ugovora u Agenciji za privatizaciju, preduzece je konstituisano na novim svojinskim osnovama. Za predsednika Skupštine akcionara izabran je Slobodan Colovic, za predsednika Upravnog odbora Dejan Milicevic, a za generalnog direktora vecinski vlasnik - Božin Milicevic, diplomirani ekonomista. - Spremni smo da otkupimo 30.000 tona suncokreta i obezbedimo oko 2.000 tona sirovog ulja, što ce omoguciti optimalnu uposlenost kapaciteta. Planiramo da povecamo obim proizvodnje i kvalitet proizvoda, a proširicemo i proizvodnu paletu (majonez, jestiva ulja i testenine) - kaže Milicevic.
On je najavio investicije u tehnologiju, stvaranje moderne kompanije za proizvodnju zdrave hrane, kao i izvoznu ekspanziju.
Fabrika ulja, A.D. je jedina firma takve vrste u Centralnoj Srbiji, zapošljava oko 420 radnika, a 70 odsto društvenog kapitala preuzeo je novi vecinski vlasnik.

Propali pregovori izmedu vecinskog vlasnika DIN "Filipa Morisa" i sindikata o socijalnom programu za

Menadžment "Filipa Morisa", vecinskog vlasnika Duvanske industrije Niš, odlucio je juce da prekine pregovore sa celnicima Samostalnog sindikata i ASNS DIN, jer su odbili ponudu o uslovima za dobrovoljni raskid radnog odnosa u narednih pet godina, koji bi ih "ucinili milionerima", saopštili su Danasu pouzdani izvori DIN.
Naš list nezvanicno saznaje da je centralni evropski menadžment "Filipa Morisa" sa sedištem u Lozani "ogorcen ovakvim ponašanjem sindikata DIN", te da se cak može dogoditi da "preispita predhodne ambiciozne planove za investicije i razvoj". Uznemirenje, kako Danas saznaje, vlada i u gradskom rukovodstvu, koje se "boji da poruka drugim svetskim kompanijama koje bi želele da investiraju u nišku ekonomiju nece biti dobra".
Danas je došao do "ponude" menadžemnta "Filipa Morisa", koja je od 30. avgusta, bila istaknuta na tridesetak oglasnih tabli u DIN. U njoj se naglašava da "Filip Moris" nudi pravo na dobrovoljni odlazak iz fabrike svim zaposlenim, koji važi u roku od pet godina od kupovine fabrike, te da bi prihvatanje ovakve ponude omogucilo radnicima izuzetne povoljnosti. Zaposlenima se nudi da napuste DIN, uz otpremninu od 10 do 100 hiljada americkih dolara, koja ce se isplatiti u dinarskoj protivvrednosti 15 dana od potpisivanja ugovora o sporazumnom raskidu radnog odnosa. Uz ta sredstva, ciji bi se iznos definisao i na osnovu godina staža ostvarenih i mimo DIN, "Filip Moris" je ponudio i da svakom radniku nadoknadi troškove otkupa radnog staža do sticanja prava na penziju. Ponuda je sadržala i stavku da i radnici sa par godina staža dobiju 10 hiljada dolara, što predstavlja minimalni iznos. Prema toj ponudi radnik sa 19 godina staža dobio bi oko 2,3 miliona dinara (ili oko 37 hiljada dolara).
Jedini izuzeci iz ovako definisane ponude je da radnici koji žele dobrovoljni odlazak uz ovakve uslove moraju obustaviti eventualne sudske i druge sporove koje su vodili sa DIN pre privatizacije, kao i da oni koji su uzimali stambene i druge kredite od fabrike moraju da ih vrate, a kada im "otpremnina legne na bankarski racun" da plate godišnjii porez na dohodak gradana. Prema našim izvorima, sindikalni lideri su, pored ostalog, odbili da odustanu od ranijih sudskih sporova i zahtevali da "radnici koji napuste fanriku vrate samo 20 odsto neisplacenih kredita". U pismenoj ponudi se dodaje da je "Flip Moris" nakon otkupa manjinskih akcija radnika postao vlasnik 77,8 kapitala fabrike, te da "nije u obavezi da ponudi program dobrovoljnog odlaska u prvih pet godina, ili da ga može ponuditi ali ne za sve kategorije radnika".
Naši izvori su dodali da su intenzivni pregovori menadžmenta "Filipa Morisa" trajali nekoliko dana. Prema njihovim recima, menadžment je juce najavio da ce odluku o tome kako ce poslovati sa realnim viškom od 1.200 radnika, objaviti nakon konsultacija sa centralnim menadžmentom kompaniji. Danas nezvanicno saznaje da ima radnika, pa i clanova sindikataa koji ucestvuju u pregovorima koji ne podržavaju "tvrde" stavove svojih lidera, vec da ponudu smatraju prihvatljivom.
Do zakljucenja ovog izdanja nije bilo moguce dobiti izjave celnika menadžementa "Fuilipa Morisa", koji su bili zauzeti pregovorima. Ni celnici Samostalnog sindikata i ASNS DIN Zoran Stefanovic i Dejan Janicijevic nisu bili dostupni. Pre više od mesec dana, na konferenciji za novinare, oni su rekli da socijalni program, koji je sastavni deo kuporodajnog ugovora izmedu Agencije za privatizaciju i "Filipa Morisa", precizno predvida "cetiri varijante" sporazumnog raskida radnog odnosa zaposlenih, ali "uvek uz saglasnost sindikata". Oni su tada kazali da socijalni program predvida da "otpremnina" za dobrovoljno napuštanje DIN iznosi tri bruto zarade po godini radnog staža. Iznos bruto zarade može biti razlicit u zavisnosti od nacina obracuna, tako da bruto zarade mogu biti tri poslednja iznosa, ona u vreme donošenja socijalnog programa, ili u trenutku kupovine DIN. Sindikalci su, medutim, odbili da novinarima daju na uvid ovaj socijalni program.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta