Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
POSLE VESTI DA SLOVENACKI „PETROL” KUPUJE „JUGOPETROL”

Dok se u Srbiji poslednjih dana ozbiljno razmatra mogucnost da slovenacka pivara „Laško” postane novi vlasnik „Knjaza”, a „Merkator” najveceg srpskog trgovinskog lanca „Ce marketa”, što bi, tvrde upuceni, znacilo da srpska roba mora da potraži neko novo tržište, medu naftašima se najavljuje i prodaja „Jugopetrola”. I to nikom drugom, kako se šuška, do slovenackom „Petrolu” koji je poslednjih meseci u ozbiljnim pregovorima sa celnim ljudima Naftne industrije Srbije.
Tomislav Nikolic, koji je prvi i pokrenuo ovo pitanje, za „Politiku” potvrduje da raspolaže dopisima izmedu NIS-a i vlade iz kojih se jasno vidi da je slovenacki „Petrol” ozbiljno namerio da preuzme srpsko tržište derivata i to tako što ce uci u privatizaciju prometnog dela nacionalne naftne kompanije.
– Ako Slovenci i ne budu odmah kupili „Jugopetrol” izdavanjem NIS-ovih pumpi u zakup, to ce se pre ili kasnije dogoditi, istice Nikolic i kaže da ce vremenom srpsko tržište naftnih derivata sigurno nestati, iako Srbija ima i svoje rafinerije i svoju mrežu pumpi. On dodaje da je najgore od svega što je vlast saglasna da NIS sa „Petrolom” ozbiljno ude u pregovore oko prodaje pumpi. To znaci da su, istice, NIS-u potpuno odrešene ruke i treba Slovencima samo da kaže cenu, pitajuci istovremeno, kakve su šanse da bilo koja robna marka ili preduzece iz Srbije dobije takve pogodnosti u ovoj bivšoj jugoslovenskoj republici.
U Naftnoj industriji Srbije ovakve najave Nikolica ocenjuju kao politicki marketing, dodajuci da osim protokola o saradnji „Petrola” i NIS-a potpisanog pocetkom juna ove godine, koji predvida uspostavljanje poslovne saradnje, nema govora o prodaji „Jugopetrola”. „Petrol” je, dodaju u NIS-u, izrazio interesovanje da na teritoriji Srbije zajedno sa nacionalnom naftnom kompanijom ulaže sredstva u izgradnju i modernizaciju benzinskih stanica u koje NIS planira da uloži 2,9 milijardi dinara.
A radi bolje valorizacije ovih sredstava NIS-u je potrebno, kažu, iskustvo koje „Petrol” ima i može da mu prenese. Ukoliko dode do realizacije ovog ugovora ne bi samo slovenacki „Petrol” gradio pumpe po Srbiji, vec bi i NIS izašao na slovenacko tržište, što do sada nije bio slucaj, potvrduju u ovoj kompaniji.
U NIS-u kažu da im ne pada na pamet da prodaju tržište, vec da u ozbiljnoj konkurenciji sa svetski poznatim naftnim kompanijama, kakva vec postoji, pokaže da je lider na tržištu. U tom cilju se ide i na ulaganje u domace rafinerije kako bi se kvalitet goriva približio evropskim standardima cime bi NIS danas - sutra mogao da konkuriše i na slovenackom tržištu.
Razlog više zbog cega je „Petrol” ozbiljno zainteresovan za saradnju sa „Jugopetrolom” jeste i podatak da ova kompanija nema svoje rafinerije pa bi derivate mogla da preuzima u Pancevu i Novom Sadu, što joj se pokazalo isplativije nego bilo gde u okruženju.
U slovenackom „Petrolu” su najavama Tomislava Nikolica bili prilicno zateceni, jer u razgovoru sa „Jugopetrolom” nije bilo govora o kupovini ovog dela NIS-a. Iako bi to verovatno bio san svakog dobrog biznismena, u „Petrolu” su skepticni da bi do ovakvih transakcija uopšte moglo da dode, jer NIS, koliko se moglo zakljuciti iz razgovora, pokušava da na sve moguce nacine modernizuje mrežu benzinskih stanica i sacuva svoje tržište derivata.
U „Petrolu” još podsecaju da osim ideje da sa madarskim MOL-om udu privatizaciju „Beopetrola”, drugih ideja na ovu temu nije bilo.
Privatni prometnici kažu da bi ovakav potez NIS-a zatvorio srpsko tržište i da o tome ne treba ni razmišljati jer je Srbija jedna od retkih zemalja koja ima svoje rafinerijske kapacitete i treba da ih iskoristi maksimalno, a ne da rasprodaje imovinu. Vlasnici privatnih pumpi još podsecaju i na sudski spor koji je slovenacka vlada vodila sa „Šelom”, a koji je pokrenut u cilju zaštite slovenackog tržišta derivata. Naime, slovenacka vlada je uspela da spreci dalje širenje „Šelovih” pumpi po Sloveniji, pa privatnici pitaju zašto bismo mi dozvolili da nas neko kupuje za jeftine pare.

Zaposleni u "Ce marketu" ponovo pod jakim pritiskom rukovodstva

U brokerskoj kuci "M&W Investment" i juce je veliki broj zaposlenih akcionara "Ce marketa" otvarao vlasnicke racune. Vecina je bila zbunjena jer se filijala ove brokerske kuce nalazi u "Centrobanci" na istoj adresi gde je inace i direkcija ove trgovinske kuce.
Prema tvrdnji pojedinih radnika, njih su šefovi pritiskali da otvore svoj racun upravo u " M&W Investmentu" inace korporativnom agentu "Ce marketa". Ono što je najcudnije, pojedini akcionari su vlasnicke racune otvarali po drugi put iako su to ranije uradili u "Senzalu".
Prema tvrdnji jedne radnice ovog preduzeca, ova firma ce preuzeti troškove prebacivanja racuna sa "Senzala" na "M&W Investment", a koji po jednom akcionaru iznose 1.800 dinara. Objedinjavanjem vlasnickih racuna preko jednog brokera Slobodan Radulovic, generalni direktor ove firme, želi da zna sa kojim brojem akcija može da raspolaže da bi dao svoju kontraponudu Komisiji za hartije od vrednosti za otkup svoje firme.
Inace, slovenacki "Merkator" je za sada jedini ponudac za kupovinu "Ce marketa", a rok u kojem akcionari mogu da se odluce za njihovu ponudu je 24. oktobar. Ova kompanija je akcionarima ponudila 18.000 dinara po akcija, a spremna je da otkupi najmanje 33,40 odsto kapitala "Ce marketa".
Vasa Dešic, predsednik Upravnog odbora Udruženja akcionara "Ce marketa", kaže da ocekuje ponudu još tri firme koje su ranije pregovarale sa ovim udruženjem. Kao potencijalni kupci ove najvece trgovinske kuce pominjani su hrvatski "Agrokor", jedan grcki konzorcijum, engleski invsticioni fond "Ašmor", konzorcijum domacih firmi na celu sa "Deltom", kao i direktor Radulovic.
Draginja Radonjic-Petrovic, direktor "M&W Investment", odbacila je tvrdnje da njihovi brokeri nakon otvaranja vlasnickih racuna odmah deponuju akcije za Radulovica. - To nije moguce zato što Radulovic nije dao svoju kontraponudu za kupovinu "Ce marketa". Vlasnicki racuni se otvaraju unazad deset dana, a iskljucivo zavisi od vlasnika da li ce on posle svoje akcije cuvati ili deponovati i prodati "Merkatoru", koji je za sada jedino dao ponudu - kaže Radonjic.
Rade Rakocevic, direktor brokerske kuce "Senzal", gde je objedinjen paket od preko 50 odsto akcija sitnih vlasnika, istice da poslovodstvo "Ce marketa" preti zaposlenim akcionarima otkazom ako akcije prodaju "Merkatoru".

Dobar ulog
Onaj ko kupi "Ce market" postace i vlasnik nekoliko preduzeca gde je ova firma akcionar. Medu njima je zemunska "Impa", Industrija mesa "Topola" i Fabrika mineralne vode "Toplica".

FPP "Balkan" nije u roku prikupio akcije "Knjaza"?

FPP "Balkanu" juce do 12 sati, do kada je isticao rok za otkup akcija "Knjaza Miloša" od malih akcionara, prema nezvanicnim podacima, falilo je oko cetiri odsto da bi realizovali svoju javnu ponudu za kupovinu 25 odsto upravljackih akcija. Zato je, kažu naši poverljivi izvori, naprasno produžen rok za predaju akcionarskih naloga do 15 casova, sa obrazloženjem da je "pao" sistem Centralnog registra.
Vida Uzelac, direktor Centralnog registra, ciji službenici automatski dobijaju objedinjene podatke o deponovanim akcijama, nije htela da potvrdi da je rok za prodaju akcija "Balkanu" produžen za nekoliko sati. U kompaniji "Knjaz Miloš" kažu da je na zaposlene i penzionere "Knjaza" koji su akcionari ove firme, preko vikenda bio stravican pritisak da prodaju svoje akcije, kao i da su im mešetari jednog ponudaca davali pride keš samo da bi akcije po trenutno najvišoj ceni prodali upravo njima.
Komisija za hartije od vrednosti se juce nije oglašavala, a jedan od njenih clanova kaže da to i nije njihova obaveza, vec ponudaca, "Balkana", "Danona" i Laškoga" koji su dali javnu ponudu za kupovinu akcija "Knjaza". Ni Srdan Muškatirovic, predstavnik "Balkana" za Srbiju, nije hteo da potvrdi da ovaj kajmanski fond nije uspeo do propisanog roka da otkupi minimalni paket od 25 odsto akcija arandelovacke fabrike.

KO CE BITI KUPAC C MARKETA?

Od juce pa do 24. oktobra akcionari Ce marketa moci ce da odluce kome ce da prodaju svoje akcije. Do sada je Komisiji za hartije od vrednosti dostavljena ponuda slovenackog „Merkatora”. Slovenci bi da kupe 33,4 odsto akcija, odnosno 67.067 od ukupno 200.798 emitovanih akcija i to za 18 hiljada dinara po komadu. U ponudi se precizira da je nominalna vrednost akcije 13.354 dinara, a knjigovodstvena, s kraja prošle godine, 16.975 dinara. Slovenci obecavaju, pri tome, da nece menjati osnovnu delatnost, sedište i ime kompanije, kao i da ce povecati broj zaposlenih, kroz ponudeni socijalni program.
Zbog sve cešcih upozorenja na opasnost, da naša najveca trgovinska mreža Ce market, završi u rukama strane kompanije, a time u opasnost dolaze i domaci proizvodaci. ,,Merkator” je u svom pozivu za preuzimanje akcija obecao i oslanjanje na domace dobavljace, kao i podršku kampanji vlade Srbije ,,Kupujmo domace”.
Oglasili su se, u meduvremenu, i menadžment, Upravni odbor i Sindikat Ce marketa, apelujuci na zaposlene, a pre svih na penzionere, da svoje akcije ponude onim akcionarima ove firme u koje imaju najviše poverenja i koji su ,,svojim radom doprineli da ova firma postane vodece trgovinsko preduzece u zemlji”.
Nikola Macura, direktor razvoja Ce marketa, smatra da bi svako drugo rešenje bili pogubno za domacu firmu i porucuje zaposlenima da ne nasedaju neistinama i nerealnim pricama Udruženja malih akcionara, koji se priklanjaju opciji da Ce market kupi strani ponudac.
Istovremeno, kao protivponuda pojavio se generalni direktor Ce marketa, Slobodan Radulovic, sa najavljenim, ali još nedovoljno preciziranim Konzorcijumom srpske industrije, koji nudi 250 evra po akciji.
Za koju ce se od ponudenih opcija opredeliti akcionari Ce marketa znace se za otprilike mesec dana. Tek, rec je o znacajnoj firmi sa zamašnom imovinom i ne malim brojem zaposlenih. Ce market pokriva 17 odsto srpskog i 35 odsto beogradskog tržišta, u posedu je 214 maloprodajnih objekata i sa 3.600 zaposlenih, ostvaruje godišnji promet od bezmalo 300 miliona evra.

Ce market vredi više

Vrednost Ce marketa više je nego potcenjena. Firma vredi dvostruko više, pa je samim tim nacinjena greška i u odredivanju knjigovodstvene vrednosti akcija, kaže za naš list Miloš Marinkovic, zastupnik Nezavisnog sindikata Ce marketa.
Iz ove tvrdnje, po recima Marinkovica, proizlazi i da je ponudena cena generalnog direktora Slobodana Radulovica od 250 evra po akciji niska. Morala bi da bude najmanje dvostruko veca.
Marinkovic u ime Nezavisnog sindikata Ce marketa upozorava i slovenacki ,,Merkator” da bude oprezan i da proveri, pre kupovine akcija, pravu vrednost naše trgovine. U suprotnom, doci ce u konflikt sa akcionarima koji znaju koliko Ce market vredi.

Jankovic u Beogradu

O javnoj ponudi o nameri da preuzme „Ce market” danas ce novinarima u Beogradu govoriti Zoran Jankovic, predsednik uprave „Merkatora” i Vladimir Kravcuk, direktor beogradskog „Merkator S” d.o.o.
Nameru da preuzme beogradski „Ce market” slovenacki „Merkator” je i zvanicno saopštio srpskoj javnosti prošle subote. U novinama se pojavio oglas sa skracenim tekstom ponude akcionarima „Ce marketa” najveceg trgovca na teritoriji bivše zajednicke države, koji namerava da do kraja 2008. godine postane vodeca trgovinska kuca u ovom delu Evrope. „Merkator” namerava da kupi najmanje 67.067 akcija, što je 33,4 odsto od ukupnog broja.
„Merkator” je vec sada najveci trgovac u ovom delu Evrope, sa znacajnim tržišnim ucešcem u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, kao i u Srbiji i Crnoj Gori. U njegovim prodavnicama svakog meseca pazari više od 12 miliona kupaca. U „Merkatoru” ne kriju da ulazak na nova tržišta i orijentacija na jugoistocnu Evropu predstavljaju prioritet u strategiji ove kompanije. Time ce, kako kažu, dostici željenu ekonomiju poslovanja, a ušli bi na tržišta na kojima su vec prisutni i koja, sticajem istorijske povezanosti, veoma dobro poznaju.

Opasnost od stranih trgovinskih lanaca

Grupacija za prehranu pri Udruženju trgovine Privredne komore Srbije upozorila je juce da ce strani trgovinski lanci, koji masovno dolaze u Srbiju, „ugroziti i ugušiti” domace trgovinske kuce.
Ta grupacija je na jucerašnjem sastanku u Beogradu ocenila da se hitno mora pred vladu izneti problem olakog odobravanja lokacija za gradnju novih hipermarketa u vecim gradovima Srbije, na cemu ce se angažovati radna grupa PKS.
Potpredsednik Udruženja prehrambene trgovine PKS Milenko Pavlovic rekao je da su domace trgovine sposobne da gotovo u potpunosti zadovolje potrebe tržišta za prehrambenim proizvodima, zbog cega nije neophodno toliko otvaranje prema stranim lancima trgovine.
On je izneo procenu da ce se zbog dolaska stranih trgovinskih lanaca, od 80.000 samostalnih trgovinskih radnji u Srbiji, u kojima je zaposleno od 150.000 do 200.000 ljudi, broj STR smanjiti za 30 do 40 odsto, a broj onih koji ce ostati bez posla kretace se od 60 do 90.000.
U ime Grupacije za prehranu PKS, Pavlovic je predložio da se zaustavi svako davanje novih lokacija za strane hipermarkete, najmanje na pet godina, kao i da se uvede obaveza da strani lanci sopstvene robne marke rade samo u procesu proizvodnje u Srbiji.
Prema recima Pavlovica, ispada da mnogi strani lanci koji dolaze u Srbiju pišu zakonodavstvo u oblasti trgovine, na šta je država spremna, ali ne i u slucaju kada je to zahtev domacih trgovaca na veliko i malo.
Pavlovic je izneo procenu da ce na svakog novozaposlenog u stranom trgovinskom lancu biti otpuštena tri radnika u domacim trgovinama.

BORBA ZA AKCIJE MALIH AKCIONARA ARANĐELOVACKE KOMPANIJE

Juce je brokerska kuca „Emisio” u Arandelovcu do 12 sati vodila groznicavu borbu za svakog neodlucnog akcionara „Knjaza”, kako bi prikupila odredeni broj akcija (do 25 odsto) da bi ih prodala Balkan limitedu po 17.200 dinara. U besomucnoj prljavoj kampanji sredstva se nisu birala. Najcešci pritisci i ubedivanja stizali su telefonskim putem kako na adrese manjinskih akcionara, tako i nekih lokalnih medija. Bilo je i pretnji i šarenih obecanja da ce vlasnicima i lobistima isplatiti 25 evra po akciji! Te telefonske „nagrade” obecavali su agitatori preko mobilnih telefona, u ciju su mrežu upali tehnicari iz arandelovackih lokalnih medija i sve mešetare snimili na traci. Bilo je i telefonskih pretnji medijima da ce baciti bombu na njihove redakcije. Arandelovackom odeljenju Unutrašnjih poslova upucene su i krivicne prijave sa brojevima telefona, odakle su se oglašavali „bombaši”.
Cašu dezinformacija prelila je, svakako, lokalna RTV „Šumadija” koja je objavila poslovni oglas aktiva penzionera u kome je izmedu ostalog, stajalo: „Aktiv penzionera pozdravlja pobedu Balkan limiteda u nadmetanju za kupovinu akcija ad „Knjaz Miloš”. Ovo je dokaz da su penzioneri prepoznali najbolju ponudu i da ih nisu pokolebale neistine koje su širili razni mešetari, a nažalost i visoki državni funkcioneri...” Oglas je kasnije stopirala direktorka RTV „Šumadija” Nataša Živanovic, dok se ne utvrde cinjenice, što nam je i licno potvrdila.
Uznemirenje javnosti i akcionara u Arandelovcu izazvala je lažna informacija objavljena preko nekih državnih medija da je delegacija „Balkan limiteda” službeno boravila u „Knjazu”. Medutim, istina je samo da su clanovi delegacije sa tri telohranitelja bili na rucku u jednom restoranu, bez ijednog prisutnog domacina.
Toliko o dezinformacijama i zbunjivanju akcionara „Knjaza” poslednjeg dana odluke koji su, srecom, preživeli.
Ko ce od akcionara ostati bez para saznace se iz saopštenja Komisije za hartije od vrednosti. Srecom, u pogonima „Knjaza” i juce se radilo punom parom i na domace i strano tržiše otpremljeno je milion jedinica svih asortimana (mineralne vode, vocnih sokova i osvežavajucih napitaka). No, osveženje zaista i njima treba, jer predstoji utakmica za „Knjaza Miloša” i trece poluvreme koje predstoji u narednim danima. Arandelovacki mineralci veruju da ce zajedno sa vecinskim državnim paketom uspeti da na dobrobit svih uskoro okoncaju proces privatizacije i da sa ozbiljnim strateškim partnerom krenu u stvaranje snažnog giganta koji ce biti ponos cele Srbije.

Formiran vecinski paket akcija

Generalni direktor arandelovacke fabrike vode i sokova „Knjaz Miloš” Radenko Marjanovic izjavio je juce da se do sada više od 20 odsto malih akcionara tog preduzeca odazvalo pozivu da svoje akcije pridruže Akcijskom fondu. „Mali akcionari su zajedno sa Akcijskim fondom, koji raspolaže sa 41,28 odsto akcija `Knjaza Miloša`, uspeli da formiraju vecinski paket akcija”, izjavio je Marjanovic.
On je dodao da je do sada u tom vecinskom paketu oko 65 odsto akcija, ali da do 24. septembra za pridruživanje Akcijskom fondu mogu da se odluce i oni akcionari koji se nisu opredelili ni za jednu od tri javne ponude za preuzimanje manjinskog paketa.

Država nece sa Balkanom

Direktor Agencije za privatizaciju Miodrag Đordevic izjavio je juce da država nece odgovoriti na ponudu kompanije FPP Balkan limited da joj proda svoje akcije „Knjaza Miloša” iz portfelja Akcijskog fonda. „Tržište hartija od vrednosti nije pijaca pa da se ponude menjaju svaki dan. Kompanija FPP Balkan limited je dobila saglasnost Komisije za hartije od vrednosti da otkupi od 25 do 40 odsto akcija `Knjaza Miloša` i pre nego se okonca rok za tu ponudu ne može da nudi nešto drugo”, rekao je Đordevic za Betu.
Nakon isticanja ponuda FPP Balkan limiteda, kao i kompanija „Danone” i „Pivovarne Laško”, za kupovinu manjinskog paketa akcija „Knjaza Miloša” država, koja raspolaže sa 41,28 odsto akcija tog preduzeca, pozvala je manjinske akcionare da svoje akcije pridruže Acijskom fondu kako bi se formirao vecinski paket.
U slucaju da se formira vecinski paket i ponudi na prodaju, kako je najavila Agencija za privatizaciju, cena jedne akcije ne bi bila niža od 20.000 dinara. FPP Balkan limited je ponudio cenu od 17.200 dinara po akciji, „Pivovarna Laško” 16.100, a „Danone” 15.000 dinara.
Akcionarima „Knjaza Miloša” je juce istekao rok da se izjasne o ponudi tri zainteresovana kupca, a do 24. septembra mogu da se opredele da li ce svoje akcije pridružiti Akcijskom fondu. „Kad se bude znalo da li se dovoljan broj akcionara izjasnio za ponudu države bice objavljena javna ponuda o prodaji vecinskog paketa akcija kojom ce biti zašticeni interesi preduzeca, svih zaposlenih i akcionara”, naveo je Đordevic.

Danas saopštavanje rezultata

Vrata brokerskih kuca koje su u Arandelovcu prikupljale naloge za prodaju akcija „Knjaza Miloša”, po ponudama za preuzimanje FPP „Balkan limiteda”, slovenacke pivare „Laško” i francuske firme „Danon” zatvorena su juce tacno u podne. Da li je, medutim, „Balkan limited” koji je ponudio najvišu cenu uspeo i da prikupi 25 odsto akcija od ukupnog broja koliko mu je potrebno da bi imao upravljacka prava, nismo uspeli da saznamo.
U popodnevnim satima procurile su informacije da je „mrtva trka” za akcionare, ali da „Balkanu” ipak nedostaje koji procenat da bi dobio bitku za „Knjaza”.
Iz Komisije za hartije od vrednosti tvrde da bi ponudaci trebalo da saopšte rezultate o prikupljanju akcija, dok u Centralnom registru isticu da bi Komisija trebalo danas da saopšti rezultate prikupljanja akcija u okviru javne ponude. Ostaje pitanje kome služi konfuzija stvorena oko objavljivanja rezultata prikupljanja akcija malih akcionara.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta