Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Još se ne zna gde je pet odsto akcija "Knjaza"

Komisija za hartije od vrednosti nije još saopštila da li je "FPP Balkan" uspeo da otkupi 25 odsto akcija "Knjaza", a što inace tvrde u ovom investicionom fondu. U ovoj Komisiji kažu da verifikacija deponovanih akcija nije završena zato što je u toku kontrola brokerskih kuca koje su do 20. septembra primale deponovane naloge za "Balkan".
Sa druge strane prema podacima arandelovacke fabrike vec je objedinjen paket od 70 odsto akcija koje su udružili sitni vlasnici sa državom. Po toj logici negde visi još pet odsto od ukupnog broja akcija fabrike, pa se pretpostavlja da ce ih njihovi vlasnici do 24. septembra pridružiti državnom paketu.
U Komisiji za hartije od vrednosti nisu mogli da potvrde da je "Balkan" podneo zahtev da mu se omoguci kupovina paketa veceg od 25 odsto i posle propisanog roka jer su navodno neke brokerske kuce namerno zadržavale deponovane naloge za prodaju akcija ovom fondu ili pak pojedine akcionare "netacno informisala lokalna televizija". Spekuliše se i da ovaj fond nije uspeo da prikupi minimalnih 25 odsto, pa da je produženi rok nacin da to ipak ucini.

Stranci zainteresovani za Novosadsku i Kontinental banku

Tender za prodaju državnog paketa akcija u Novosadskoj i Kontinental banci bice sutra objavljen u Fajnenšl tajmsu i Politici (oglas u Politici bice ponovljen i 27. septembra). Rec je o 82,9 odsto državnog kapitala u Novosadskoj banci i 98 odsto u Kontinental banci - izjavio je na jucerašnjoj konferenciji za novinare Goran Andelic, pomocnik ministra finansije. Iako nije želeo da precizira kolika sredstva država ocekuje od privatizcije ove dve banke, on je naglasio da su ocekivanja optimisticna imajuci u vidu interesovanje stranih banaka za Jubanku, koja bi u decembru trebalo da bude privatizovana.
- Veliki broj predstavnika stranih banaka dolazi na razgovore o privatizaciji Novosadske i Kontinental banke. To je razumljivo jer je rec o kvalitetnim bankama sa dobrom infrastrukturom i mrežom - ocenio je Andelic.
Uz konstataciju da se isplata prve rate Zajma za privredni razvoj Srbije odvija po planu pomocnik ministra istice da je do sada isplaceno 1,7 miliona evra.
Vladimir Ilic, direktor Poreske uprave podsetio je poreske obveznike koji su u protekoj godini ostvarili promet veci od dva miliona dinara da je 30. septembar krajnji rok da se ukljuce u sistem PDV. On je istako da se do sada prijavilo oko 5.000 obveznika poreza na dodatu vrednost, što je samo sedam odsto. Na redovnoj konferenciji za novinare Ministarstva finansija Ilic je rekao da u Srbiji ima izmedu 80.000 i 100.000 obveznika PDV.
- Kazne za nesavesne obveznike krecu se u rasponu od 100.000 do milion dinara. Za preduzetnike su predvidene kazne od 12.500 do 500.000 dinara, a za odgovorna lica u preduzecima od 10.000 do 50.000 dinara - pojasnio je Ilic.
Komentarišuci dinamiku uvodenja fiskalnih kasa on naglašava da 96 odsto obveznika iz prve grupe instaliralo kase.
- Do sada je provereno oko 30.000 objekata, od cega je 2.000 zatvoreno, i od njih je naplaceno 55 miliona dinarakazne - precizirao je Ilic i dodao da ce Poreska uprava u saradnji sa Upravom carina i Tržišnom inspekcijom krenuti u kontrolu radnji na buvljacima.

Posle udruživanja sa francuskom firmom "Tarket", "Sintelon" udvostrucio prodaju

Kompanija "Tarket trejd" koju smo formirali u saradnji sa "Sintelonom" iz Backe Palanke, u prvoj godini poslovanja zabeležila je rast prodaje Sintelonovih proizvoda za cak 40 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Najbolji plasman ostvarujemo u zemljama srednje Evrope, gde smo utrostrucili promet.
Ove godine startovali smo i sa izvozom tekstilnih proizvoda u Veliku Britaniju koje je najvece i najkonkurentnije tržište tekstilnih podnih obloga u Evropi a prošlog meseca krenuo je i izvoz u Španiju. Udruženi sa "Sintelonom" ušli smo na tržišta Ukrajine i Rusije i poceli da izvozimo u zemlje Bliskog istoka ali ce u narednim godinama fokus prodaje ipak biti na Evropi. Osim toga, 70 odsto proizvoda plasiramo u osam balkanskih zemalja - izjavio je juce na konferenciji za novinare Adam Kuželevski, generalni direktor joint venture kompanije "Tarket trejd" koju su formirali "Sintelon" i francuska firma "Tarket".
Prema recima Vladimira Covica, generalnog direktora "Sintelon Plus", prodajom tepiha "Sintelon" je pokrio 60 odsto srpskog tržišta a od 1999. godine prodaja je sa 4,5 miliona evra porasla na 11,5 miliona, koliko ocekuju ove godine.
Produkt i dizajn menadžer Biljana Maljkovic - Ilic istakla je da u kompaniji "Sintelon" ove godine planiraju proizvodnju 1,6 miliona kvadratnih metara tepiha i prihod od 12 miliona evra, od cega bi 30 odsto trebalo da dode od izvoza.
Marketing menadžer Sintelona Maja Stojiljkovic najavila je da ce od 27. septembra do 31. oktobra Sintelon davati 20 odsto popusta pri kupovini novog tepiha kupcima koji donesu bilo koju staru podnu oblogu, a na kraju akcije Sintelon ce uruciti vrednu donaciju Decjem selu u Sremskoj Kamenici.

DOKAPITALIZACIJA JUGOREMEDIJE PONOVO NA SUDU

Rešenjem Vrhovnog suda Srbije ukinuto je rešenje Višeg trgovinskog suda u Beogradu od 16. juna 2004. kao i rešenje Trgovinskog suda u Zrenjaninu od 23. aprila 2004. godine o dokapitalizaciji zrenjaninske fabrike lekova, tako da se predmet vraca prvostepenom sudu na ponovni postupak. U rešenju Vrhovnog suda se navodi da ce prvostepeni sud u ponovljenom postupku sprovesti dokazni postupak i saglasno utvrdenom stanju raspraviti da li su za poništaj spornih upisa u sudski registar ispunjeni uslovi. U skladu sa tim, bice doneta i meritorna odluka o osnovanosti tužbenog zahteva, koji su mali akcionari Jugoremedije podneli tvrdeci da je sporna istinitost odredenih podataka navedenih u ispravama na osnovu kojih je upis izvršen.

"Ce marketom" još drmaju akcionari samoupravljaci

Iako je prodaja najveceg trgovinskog lanca "Ce marketa" krenula na potpuno legalan nacin po Zakonu o finansijskom tržištu i metodu javne ponude, u isto vreme pocela je i medijska hajka na Slovence kojima se zamera da "hoce da uguše domace proizvodace".
Slika okupljenih radnika "Ce marketa" koji se socrealistickim transparentima protive nadiranju "Merkatora" na srpsko tržište, mogla je da dirne samo neupucene. I ovi radnici su, kao i gradani pocetkom devedesetih, bili samo orude onih koji se uvek pozivaju na patriotizam da bi ostvarili svoje politicke i finansijske ciljeve.
U slucaju "Ce marketa" konce, to je gotovo sasvim izvesno, vuce Slobodan Radulovic, generalni direktor te trgovine. Radulovic je na celu firme punih 14 godina, pa iako je firma privatizovana pre osam godina posluje kao da je društvena. Kako inace objasniti cinjenicu da je sam Radulovic pre tri godine izjavio da firma vredi tadašnjih 350 - 400 miliona maraka, dok je danas slovenacki "Merkator", prema podacima iz Centra za bonitet NBS, procenio da osnovni kapital ove firme vredi 40,25 miliona evra.
Da li je u meduvremenu kapital ispario ili je firma obezvredena jer nije razvijana, pitanje je na koje bi teško mogli da odgovore njeni pravi vlasnici, odnosno akcionari. Radnici sada zahtevaju da ih kupi Radulovic, a zaboravljaju da mu to prethodne dve godine niko nije branio. Kao i u slucaju "Knjaza Miloša", ni Radulovic nije hteo da omoguci akcionarima da izadu na berzu, pa je vreme proticalo i sada se on za prodaju firme i ne pita, jer o tome odlucuju samo akcionari.
- U ovoj medijskoj halabuci protiv stranog nadiranja, zaboravlja se da je "Ce market" ustvari privatna firma, jer su penzioneri i radnici postali vlasnici 76 odsto kapitala po zakonu iz 1996. godine. To izgleda apsurdno, jer cesto nastupaju kao da su i dalje samo najamnici, a ne i vlasnici - kaže Nebojša Medojevic, direktor Centra za tranziciju.
Medojevic na to dodaje novi apsurd: Država je dala pravo svojine, ali ne i mehanizme za zaštitu akcionara pa je ostalo da ona postavlja direktore tih firmi, a ne sami akcionari.
- Sada kada su upravo ti direktori sve upropastili, akcionarima namecu ideju o odbrani nacionalnih interesa. Radulovic je radnicima trebalo da obezbedi platu od 1000 evra i da poveca vrednost firmi i to bi bio pravi nacionalni interes. Uostalom, akcionari treba da postave pitanje, odakle Radulovicu toliki novac da kupi "Ce market", kaže Medojevic i dodaje da država što pre treba da donese antimonopolske zakone.
Ni državi, koja u Akcijskom fondu ima neprodatih 16 odsto akcija, nije bilo zabranjeno da okupi domace firme da bi one u konzorcijumu kupile vecinski paket "Ce marketa". Umesto toga, tek kad je Merkator dao ponudu za kupovinu 33,4 odsto akcija najvece srpske trgovine, ministri su se dosetili pa su ovih dana najavili svoju ponudu. Isti trapavi scenario kao i u slucaju "Knjaza Miloša".
Milan Prostran, sekretar Odbora za agrar Privredne komore Srbije, kaže da je najvažnije da se proda roba koja se u Srbiji proizvede, a da nije važno da li ce to biti u domacoj ili ino trgovini. - U "Merkatoru" su, otvarajuci prvi objekat u Srbiji, obecali da ce 40 odsto asortimana ciniti upravo roba iz Srbije. Medutim, uslov za to su konkurentnost i kvalitet robe, jer Slovenci imaju svoje standarde, podseca Prostran, koji napominje da je dolazak strane konkurencije neizbežan.

Liberali nisu za liberalizaciju
U sve se uplela i politika, jer Radulovic je clan Liberala, stranke ciji je predsednik bio ministar unutrašnjih poslova u prethodnoj vladi. Da li je ta cinjenica bila presudna da država zaboravi da u ovoj firmi ima oko 16 odsto kapitala i da može zajedno sa sitnim akcionarima da ih ponudi na berzi, znaju zapravo samo politicari koji su uvek trgovali da bi se što duže održali.

Ne bi da se mešaju
Srdan Sreckovic, pomocnik ministra trgovine, kaže da bi se vlada stavljanjem na celo konzorcijuma domacih firmi, stavila na stranu jednog kupca. "To ne smemo da radimo. Vlada pozdravlja takvu nameru Delte", kaže Sreckovic. Na pitanje da li bi država takvom konzorcijumu mogla da da kredit iz Fonda za razvoj, Sreckovic kaže da to nije realno jer taj novac služi za pokretanje proizvodnje. On je dodao i da se u vladi ne razmatra ideja o tome da država kupi akcije, cime bi sakupila vecinski paket.

Nikad robom!
Gordana Kerkez, predsednica Udruženja mladih radnika Ce marketa, koji inace nemaju akcije, kaže da je vec 29 godina u ovoj kuci i da ne odustaju od borbe da ih kupi direktor Radulovic. Na pitanje ko mu je to do sada branio odgovara "da ponudu Merkatora u svakom slucaju niko nije ocekivao i zato necemo dozvoliti da nas kupi stranac, zbog nas, da se ne bismo našli na ulici, a i zato što nismo egoisti jer štitimo domacu privredu, porucuje "mlada radnica" koja, kako kaže, ima devet godina do penzije.

AKCIONARI DIN PLATILI 217 MILIONA DINARA POREZA

Direktor niške poreske filijale Gojko Mitrovic rekao je juce da je oko hiljadu radnika DIN koji su prodali obicne akcije vecinskom vlasniku DIN, kompaniji "Filip Moris" platilo porez na kapitalnu dobit u iznosu od 217 miliona dinara.
Na konferenciji za novinare, Mitrovic je precizirao da bivši mali akcionari DIN, medu kojima su sadašnji radnici i penzioneri DIN, na osnovu prodatih manjinskih akcija državi duguju porez na kapitalnu dobit u iznosu od 600 miliona dinara. Bivši akcionari DIN koji nisu platili ovaj porez podneli su žalbe, na osnovu kojih ce biti donete prvostepene i drugostepene presude sa obracunatim kamatama, posle kojih postoji i rizik od prinudne naplate.
Mitrovic je još kazao da ce menadžment "Filipa Morisa" u DIN biti dužan da plati sve poreze i doprinose iz bruto zarada radnika koji se odluce za dobrovoljni odlazak iz fabrike na osnovu socijalnog sporazuma izmedu menadžmenta i reprezentativnih sindikata. Zatim ce dobrovoljno odlazeci radnici koji ce primiti neto iznose otpremnina biti dužni da ih prijave kao dohodak, koji ce se takode oporezivati ukoliko je veci od poreske granice od 800 hiljada godišnjeg dohotka.

Donkafe strateški partner Centroproizvoda

Najveci srpski proizvodac prehrambenih proizvoda "Centroproizvod" dobio je juce strateškog partnera, firmu "Centro hrana", koja je cerka kompanije "Donkafe grupe".
U saopštenju "Centroproizvoda" navodi se da je Komisija za hartije od vrednosti na jucerašnjoj sednici ocenila je da je druga emisija akcija "Centroproizvoda" uspela u celosti a s obzirom na to da je "Donkafe" uplatila 16 miliona evra na racun firme, postala je i zvanicno strateški partner "Centroproizvoda" prihvativši sve predložene ugovorne obaveze.
- "Donkafe" se obavezala da u narednih pet godina ne otpušta zaposlene po osnovu tehnološkog viška i da otkupi akcije po garantovanoj ceni od 850 dinara u naredne dve godine. Investicioni program predvida velika ulaganja u razvoj, poizvodnju i distribuciju - stoji u saopštenju.

OKO HILJADU RADNIKA DIN PODNELO ZAHTEV ZA DOBROVOLJNI ODLAZAK IZ FABRIKE

Niš - Zahteve za dobrovoljni raskid radnog odnosa pod uslovima utvrdenim socijalnim sporazumom izmedu menadžmenta "Filipa Morisa" i reprezentativnih sindikata podnelo je do juce oko hiljadu radnika DIN, saznaje Danas iz pouzdanih izvora.
Menadžment "Filipa Morisa", kao i Samostalni sindika i ASNS DIN, nisu saopštavali broj radnika koji su dobrovoljno napustili Fabriku duvana uz izdašne otpremnine, uz najavu da bi to mogli uciniti po isteku roka za prijavljivanje zainteresovanih. Radnici DIN koji su zainteresovani za dobrovoljni odlazak mogu se prijavljivati do sutra, a otpremnine ce im biti isplacene u roku od mesec dana po zakljucivanju pojedinacnih ugovora o sporazumnom raskidu radnog odnosa. "I menadžment "Filipa Morisa" i fabricki sindikati procenili su da polovina od 2.400 radnika DIN predstavlja tehnološki višak. Pretpostavljamo da ce na osnovu socijalnog programa o dobrovoljnom odlasku radnika iz DIN otici "optimalni", pa možda i veci broj zaposlenih od onog koji se smatra takvim" - rekao je izvor Danasa.
Radnici mogu otici iz DIN uz otpremninu u iznosu od tri bruto plate po godini radnog staža, u okviru opšteg limita od deset do 100 hiljada americkih dolara. Ovakva ponuda ne važi za radnike koji ce do septembra 2008. godine steci jedan od uslova za penziju.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta