Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Poništena privatizacija štamparije "Nikola Nikolic"

Kragujevac - Nakon desetomesecnog štrajka radnika Štamparije "Nikola Nikolic" iz Kragujevca, Agencija za privatizaciju je raskinula kupoprodajni ugovor sa kupcem te štamparije Radisavom Rodicem. Kupoprodajni ugovor sa Rodicem, vlasnikom dnevnih listova Glas javnosti i Kurir, raskinut je 11. avgusta, a Štrajkacki odbor u "Nikoli Nikolicu" o tome je obavešten tek ovih dana, kada je pocela i sudska zaplena imovine štamparije, zbog neizmirenih potraživanja prema delu zaposlenih. Raskid kupoprodajnog ugovora sa Rodicem, odnosno poništenje privatizacije "Nikole Nikolica" bice verifikovano u Trgovinskom sudu u Beogradu, gde je tim povodom za 7. oktobar zakazano rocište.

Merkator potcenio vrednost akcija kompanije C market

Iako je struktura kapitala C marketa i Kompanije "Knjaz Miloš" razlicita procedura koja prati preuzimanje akcija ovih dveju kompanija gotovo je identicna. Da podsetimo kada je rec o "Knjazu" oko 41 odsto akcija nalazi se u portfelju Akcijskog fonda a 59 odsto kod malih akcionara a kada je C market u pitanju, u Akcijskom fondu se nalazi svega 24 odsto akcija, dok je više od 76 odsto akcija u rukama malih akcionara koji sami treba da odluce kojim ce putem njihovo preduzece da krene. Prema recima Branislava Cosica, direktora Sal konsaltinga u ovom slucaju, država sa ovako malim udelom u vlasništvu ne može da primeni slicnu strategiju kao kod kompanije "Knjaz Miloš".
- Država ne može da spreci Merkator a ni ostale zainteresovane kupce da dodu u posed kontrolnog paketa akcija. Ova slovenacka kompanija se, nije slucajno odlucila da kupi 33,4 odsto akcija C marketa. Ona, tim paketom može da blokira donošenje kljucnih odluka u Skupštini akcionara C marketa, kao što je recimo donošenje odluke o dokapitalizaciji. Ukoliko Merkatoru, kojim slucajem pode za rukom da sakupi više od 37 odsto akcija C marketa, s pravom glasa, on ce, imati vecinu neophodnu za izglasavanje svih odluka u Skupštini akcionara - procenjuje Cosic.
Komentarišuci Merkatorovu ponudu, Cosic istice da je ona daleko ispod ocekivane, jer akcije C marketa mnogo više vrede.
- Cena od 18.000 dinara po akciji je za samo pet do šest osto iznad knjigovodstvene cene pa se pretpostavlja da ce, ukoliko se ide u tržišnu utakmicu ona znatno porasti. Inace, za državu je najbolje rešenje da svoje akcije proda na berzi, mada može da uputi i javnu ponudu ponudacima, kako je to uradila u slucaju "Knjaz Miloša" - kaže Cosic.
Kako je u javnosti bilo dosta zabune oko toga u cemu je razlika izmedu kupljenog paketa i procenta upravljackih akcija koji se kupovinom tog paketa dobijaju, Cosic je, na primeru prodaje akcija Kompanije "Knjaz Miloš" fondu Balkan limitid pojasnio ovu nedoumicu.
- Kod Kompanije "Knjaz Miloš", PIO fond i Akcijski fond poseduju 41 odsto akcija koje nemaju pravo upravljanja. Medutim, preostalih 59 odsto akcija koje se nalaze u posedu akcionara daju upravljacko pravo. Kada je Balkan limitid saopštio da je sakupio 43 odsto upravljackih akcija on je ovih 59 odsto akcija sa pravom upravljanja tretirao kao 100 odsto akcija sa pravom upravljanja. I kada kažu da poseduju 43 odsto upravljackih akcija to je zapravo postotak od tih 100 odsto - objašnjava Cosic i napominje da se FPP poslužio "igrom" brojkama kako bi obmanuo male akcionare. On tvrdi da ukoliko Merkator uspe da otkupi 33,4 odsto akcija, C marketa to nikako ne znaci da ce doci u posed isto toliko upravljackih akcija.
- Merkator bi morao da sakupi do 37 odsto upravljackih akcija da bi imao vodecu ulogu u preduzecu. Ilustracije radi ako Udruženje akcionara C marketa poseduje 100.800 akcija, odnosno 50,2 odsto od ukupnog broja ili 65,25 odsto akcija sa pravom glasa, Merkator bi, mogao, ukoliko otkupi malo više od polovine ovih akcija, da nadglasa bilo kog strateškog partnera u preduzecu - tvrdi Cosic.

Balkan Limitid poceo sa isplatom akcija
Balkan limitid seopštio je daje do juce otkupio više od 46,62 odsto akcija kompanije "Knjaz Miloš" sa glasackim pravima i da je poceo sa isplatom akcija svim akcionarima "Knjaza Miloša" koji su svoje akcije deponovali na njegov racun a cija je ukupna vrednost 1.573.163.600 dinara . U želji da omoguci svim zainteresovanima da prodaju svoje akcije Balkan limitid je produžio rok za otkup akcija za zakonom propisanih 20 dana od zatvaranja ponude.

JELAŠIC: Spoljnotrgovinski deficit delimicno naduvan

Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašic izjavio je juce da je Srbija za devet meseci ove godine vratila više dugova nego što se zadužila u inostranstvu. Jelašic je u intervjuu radiju SCG rekao da je cilj NBS da ubedi misiju Medunarodnog monetarnog fonda da je u takvoj situaciji insistiranje na smanjenju budžetskog deficita nepotrebno. On je naveo da je spoljnotrgovinski deficit od cetiri milijarde dolara delimicno naduvan zbog nacina fakturisanja kojim se odvijao i jedan deo transfera kapitala u inostranstvo.
Guverner NBS je kazao da je budžetski deficit, koji je planiran za ovu godinu na nivou od 2,3 do 2,5 odsto bruto društvenog proizvoda, niži nego kod bilo koje druge zemlje u okruženju. Jelašic je ocenio da je to znacajan rezultat, imajuci u vidu šta je sve Srbija prošla tokom protekle decenije i situaciju u kojoj se sada nalazi domaca privreda. On je najavio da ce se na sve te cinjenice ponovo ukazati, a u ponedeljak, 27. septembra, ocekuje se Predlog memoranduma Misije MMF, koji ce sadržati preporuke o ekonomskoj politici do kraja ove, kao i za narednu godine.

SKUPŠTINA AKCIONARA „POLITIKE” AD

Na jucerašnjoj Skupštini akcionari „Politike” AD jednoglasno su prihvatili odluku i predlog Upravnog odbora „Politike” AD o najnovijoj proceni vrednosti uzajamnog ucešca „Politike” AD i WAZ-a u kapitalu, stvarima i pravima u zajednickom preduzecu. Zajednicko preduzece „Politika” NM osnovano je 2002. godine i pocelo je da radi 1. marta te godine. Ovom odlukom i novom procenom vrednosti WAZ ce novcani deo osnivackog uloga u zajednickom preduzecu uvecati za 2,5 miliona evra.
Na jucerašnjoj sednici akcionari „Politike” AD jednoglasno su odlucili i o potrebi izmena dosadašnjeg Statuta Akcionarskog društva „Politika” kao i izradi pravilnika o korporativnom upravljanju „Politikom” AD.
Clanovi Skupštine i opunomoceni predstavnici malih akcionara juce su izabrali i nove clanove Upravnog odbora „Politika” AD, Upravnog odbora „Politika” NM i clanove Nadzornog odbora „Politika” NM.

Na aukciji u Agenciji za privatizaciju "Kontingo" kupio kop s podzemnom eksploatacijom

Preduzece za vadenje cinka, olova, bakra i kamena "Rudnik" iz Rudnika prodato je na jucerašnjoj aukciji Agencije za privatizaciju za 85,6 miliona dinara a novi vlasnik je postala firma "Kontingo" iz Beograda. Inace "Rudnik" je prvi kop sa podzemnom eksploatacijom koji je prodat putem javne aukcije. Darko Vukobratovic, vlasnik i direktor firme "Kontingo" izjavio je da ce prioritet biti popravljanje ekonomskog položaja u kome se sada nalazi rudnik i poboljšanje uslova u kojim radi oko 300 rudara. "Kontingo" je preduzece koje se bavi uvozno - izvoznim poslovima pa ce ruda i kamen koji se iskopava u "Rudniku" biti plasirani na tržišta u regionu.
Najveci broj ucesnika, njih dvanaest, nadmetalo se za kupovinu poljoprivrednog preduzeca "Dunav" iz Ivanova cija je pocetna cena bila sedam miliona dinara. Novi vlasnik preduzeca postala je Danijela Cvijetic koja je bila spremna da plati 41 miliona dinara. "Dunav" poseduje oko 400 hektara zemljišta i zapošljava 19 radnika. Firmu "Razvitak" iz Aleksandrovca, koja se bavi trgovinom na malo metalne robe i boja, kupio je Radovan Bezoljac, vlasnik preduzeca "Miras B" za 13,1 milion dinara. Industrija mesa "Topola" je za 86 miliona dinara postala novi vlasnik preduzeca "Panonija" iz Panonije dok je mešovito farmerstvo "Vladimirci" postalo vlasništvo konzorcijuma na celu sa Slobodanom Todorovicem.
Dosadašnji generalni direktor preduzeca "Drina" iz Loznice kupio je ovu firmu za 36,5 miliona dinara, u ime konzorcijuma sastavljenog od grupe loznickih privrednika. "Drina" zapošljava 545 radnika a nove gazde tvrde da su obezbedili strateško partnerstvo sa firmama iz Slovenije i Austrije. Licitacijom je prodat i kapital preduzeca "Milan Blagojevic - cevi i primena" iz Lucana a novi vlasnik je postala slovenacka kompanija "Kovino plastika" iz Mengeša za 15,8 miliona dinara. U Agenciji za privatizaciju kažu da je jucerašnja aukcija veoma bitna jer su novi vlasnici preuzeli više od jedne milijarde duga kupljenih firmi. Sledeca javna aukcija održace se 5. oktobra, kada bi trebalo da se proda 16 firmi.

Turski "Efes" ušao i u Zajecar

"Efes Bevaridž grup", sa sedištem u Amsterdamu, postala je vecinski vlasnik zajecarske pivare. Kako je na jucerašnjoj konferenciji za novinare saopštio Dušan Ninic, generalni direktor zajecarske pivare, i Patrika Dierika, generalni direktor Efes Weifert a.d. Pancevo, ova turska kompanija koja u svom sastavu ima 15 pivara u sedam zemalja i pet u samoj Turskoj otkupila je 64,4 odsto, odnosno 35.000 akcija zajecarske pivare, u vrednosti od oko 12 miliona evra.
Zajecarska pivara izabrala je "Efes" za strateškog partnera jer je ponudio najbolje uslove u pogledu cene kupovine akcija koja je prodavana po 340 evra, što je znatno više od knjigovodstvene vrednosti, socijalnog programa i ulaganja u proizvodnju.
Prema recima Patrika Dierika, koji je ujedno i potpredsednik Upravnog odbora zajecarske pivare, "Efes" grupacija ce u narednih nekoliko godina u osavramenjavanje proizvodnje i rekonstrukciju pogona po svetskim standardima uložiti oko 15 miliona evra. Usavršavace se brendovi zajecarskog i "pils-plus" piva, a cilj je da se zajecarska, zajedno sa pancevackom pivarom, u okivru "Efes" grupacije nade na drugom mestu po proizvodnji piva u Srbiji. Trenutno je "Efes" grupa po proizvodnji na trecem mestu, a na srpsko-crnogorskom tržištu ucestvuje sa 13 odsto.
Ninic je juce saopštio da je posle prodaje akcija održana akcionarska Skupština, na kojoj je izabran upravni i nadzorni odbor, a zajecarska pivara je registrovana pod novim nazivom "Efes-Zajecar pivara". Kada je rec o višku radne snage, Ninic juce nije mogao da se izjasni koliki broj radnika ce morati da napusti fabriku, ali je istakao da ce se smanjenje radne snage obavljati po svetskim standardima i u skladu sa socijalnim programom koji je "Efes" prihvatio.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta