Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Radnici "Ce marketa" tvrde da direktori na njih vrše strahovit pritisak

Menadžment kompanije "Ce market", zajedno sa radnicima koji nemaju nijednu akciju ove firme, vrši žestok pritisak na one radnike koji ne žele da prodaju svoje akcije generalnom direktoru Slobodanu Radulovicu - tvrdi grupa radnica "Ce marketa", koje su se juce obratile redakciji Glasa.
- Kaznene ekipe koje obilaze prodavnice prete otkazima svima koji odbiju da svoje akcije prodaju direktoru. Pritisak je posebno pojacan ovih dana, a juce su sve one koji nece da otvore racun za prodaju akcija u "Centrobanci" pozivali u kadrovsku službu prvo u direkciju u Cika Ljubinoj, a posle u Knez Mihailovoj - tvrde one.
Šef odeljenja u jednoj beogradskoj prodavnici "Ce marketa" kaže da te kaznene ekipe, sastavljene od direktora sektora i grupice zaposlenih, u radno vreme stižu u radnje, zatvaraju ih u po bela dana da bi pretili zaposlenima koji nisu svoje akcije dali brokerskoj kuci "Ce marketa".
Po recima naših sagovornica, koje iz straha od otkaza žele da ostanu anonimne, posebno su osioni mladi radnici koji optužuju šefove za lopovluk. Tako, šefa radnje koji nece da podlegne ucenama, a na to ne prisiljava ni svoje radnike, nabildovani momci "caste" ružnim nalepnicama koji lepe na izlozima prodavnice.
Nada Ceric, bivša radnica "Ce marketa", kaže da je pre godinu dobila otkaz jer nije htela da Radulovicu potpiše punomocje za upravljanje i raspolaganje njenim akcijama, vec je umesto toga rešila da svoje akcije proda preko Udruženja akcionara i "Senzala". Ona je bila zamenik poslovode radnje na Banovom brdu, a otkaz je dobila s obrazloženjem da je, navodno, sprecavala popis robe.
Cericeva je tužila firmu i taj sudski spor još traje. Ona navodi da u zastrašivanju i uceni radnika da svoje akcije moraju prodati Radulovicu, inace ce dobiti otkaz, prednjaci neki direktori. Zaposleni tvrde da su im plate sve manje i da u proseku iznose oko osam do 9.000 dinara, a kao razlog navode pad prometa i nedovoljan asortiman robe.

Knjaz Miloš: PREDSEDNIK KOMISIJE ZA HARTIJE OD VREDNOSTI ZA „POLITIKU”

Privatizacija „Knjaza Miloša” privodi se kraju ali je ishod još neizvestan. Posle tri ponude za preuzimanje država ce sa svojim pridruženim akcionarima da otvori drugi proces. Važnu ulogu u ovom slucaju kao i u ostalim privatizacijama ima Komisija za hartije od vrednosti koja bi, kako istice predsednik Milko Štimac u intervjuu za naš list, morala da ima mnogo jace ingerencije.

Bilo je i sumnji da je sistem pao da bi se produžio rok za preuzimanje akcija „Knjaza” i da je tako produžavan rok za Balkan limitid?
– Komisija ce tražiti nezavisno veštacenje strucnjaka i kod brokerskih kuca kod kojih je pao sistem i kod Centralnog registra. Sistem je pao, a ko je pokušao da izvuce koristi iz necega što zakonom i procedurom nije dozvoljeno utvrdicemo ove nedelje. Upravo se time bavi Đorde Jovanovic, koji je pre dolaska u komisiju bio i advokat, i u tome ce mu pomoci sve kompetentne službe. A komisija nije navijala ni za koga i nece to nikada ciniti.

A da li je Komisija preispitala ponašanje brokerskih kuca, kako ce postupiti prema njima i koje sankcije slede?
– Komisija ih preispituje i sankcionisace sve što treba. Zbog znacaja firme „Knjaz Miloš” i citave price oko nje sigurno ce se odrediti maksimalno dozvoljene kazne po zakonu. A koje su to brokerske kuce sada ne može da se kaže dok se ne utvrdi.

Kako ocenjujete sadašnju delikatnu ulogu komisije i koliko je spremna da ispuni svoju odgovornu funkciju koju ima u privatizaciji?
– Komisija mora da uspostavi pravila i nacine po kojima ce tržište da funkcioniše. Jer, razvoj tržišta kapitala nas na to tera sve više. Interesi su legitimna stvar, ali moraju da se zadovoljavaju po odredenoj zakonskoj proceduri. Takode, moraju da se štite prava akcionara i komisija ce time da se bavi. Slucaj „Knjaza” sa kojim se komisija uhvatila ukoštac takav je da ce umnogome pomoci da dodatno izgradimo potrebnu regulativu za sve buduce slucajeve privatizacije i da sve ide uz mnogo manje trzavica.

Kako komisija proverava firme koje idu na javnu ponudu?
– Komisija je clan AJOSK-a, medunarodnog udruženja svih komisija za hartije od vrednosti i regulatora tržišta kapitala. Preko mreže AJOSK-a, ali i drugih bilateralnih veza sa drugim komisijama za hartije od vrednosti možemo da dodemo do osnovnih podataka o svakoj firmi koja se pojavljuje na našem tržištu kapitala. Pošalje se upit nadležnoj komisiji odakle firma dolazi od koje se dobijaju osnovni podaci.

Tako je, pretpostavljamo, proveren i fond FPP Balkan limitid?
– Balkan limitid je britanska firma, a to što ima racun na Kajmanskim ostrvima nije ništa neobicno. Cak u SAD postoji savezna država, teritorija Delever, u kojoj su porezi najniži i gde svi registruju svoje firme. Zbog poreskih pogodnosti svi veliki „igraci” trce na egzoticna ostrva. FPP je, dakle, britanska firma i ne bi mogla da posluje da ne zadovoljava sve standarde koje britanski propisi nalažu. Rec je o zatvorenom fondu, pa ciji je novac u igri ne možemo da znamo.

Ko su clanovi komisije, kako odlucuju i ko ih bira?
– Komisiju postavlja republicka Skupština i biraju je poslanici. Ima pet clanova koji odlucuju glasanjem. Pored predsednika, clanovi su Đorde Jovanovic, Miloš Senic, Dušan Bajec i prof. Vera Malinic.

Da li je Zakon o hartijama od vrednosti kontradiktoran jer u jednom clanu kaže da sve akcije moraju ici na Berzu, a u drugom da ne moraju nego do 25 odsto, a preko toga se ide na javnu ponudu?
– Zakon o hartijama od vrednosti ne može da pokrije našu praksu. I to se pokazalo u mnogim primerima. Svako poglavlje zakona u tim clanovima zahteva dodatna tumacenja. Upravo zato moraju hitno da se urade izmene zakona — kada se radi o preuzimanju on ne sme da bude ogranicen, zatim moramo da se izborimo za to da neko ko se pojavi na berzi mora da provede neko vreme, tri ili šest meseci. Dakle, ostaje nam da odredimo koja je tržišna cena za firme. Ono zbog cega je naše tržište hartija od vrednosti u blokadi posebno je pitanje prospekta i to što direktori ne žele da ga potpišu. Da su sve firme koje su u žiži interesovanja do sada bile listirane ne bismo imali sve ove probleme.

Znaci, komisija ima važnu funkciju, ali su joj potrebne vece ingerencije?
– I pored svih problema, tržište nije haoticno. U tranziciji smo i došli smo u situaciju da se tržište kapitala toliko razvilo pa je potrebno urediti ga kao što je u zemljama tržišne ekonomije. Prošli smo pocetnu fazu razvoja i ulazimo u novu za koju su potrebna cvrsta pravila.

Podrška menadžmentu C marketa

Delta holding odlucio je da podrži inicijativu vodecih ljudi C marketa na celu sa generalnim direktorom Slobodanom Radulovicem da samostalno krenu u kupovinu akcija ove kompanije - navodi se u saopštenju Delta hodlinga.
Delta se na ovakav potez odlucila kako ne bi došlo do podela medu privrednicima Srbije i paralelnog formiranja dva konzorcijuma. Ova kompanija je u avgustu pokušala da formira konzorcijum domacih proizvodaca u kojem bi ucestvovalo i rukovodstvo C marketa. Iz Delte podsecaju da je posle predloga za formiranje konzorcijuma Vlada Srbije dala deklarativnu podršku, a da su zatim pojedini clanovi Vlade više puta javno naglasili da se država ni na koji nacin nece mešati u prodaju tog trgovinskog lanca.
Delta holding smatra da državni organi treba da se izjasne o nacionalnom ekonomskom interesu i poziva premijera i potpredsednika Vlade da ucestvuju u uredivanju i kreiranju privrednog ambijenta, kako to cine njihove kolege u Sloveniji i Hrvatskoj.

Protest manjinskih akcionara Knjaza Miloša udruženih sa Akcijskim fondom

Nekoliko stotina akcionara arandelovacke kompanije Knjaz Miloš koji su udružili akcije sa Akcijskim fondom, okupili su se juce oko deset casova ispred zgrade Vlade Srbije i protestovali zbog neregularnosti u postupku privatizacije ove kompanije. Akcionari su nezadovoljni što Akcijski fond u ponedeljak 28. septembra u dnevnom listu Politika nije, kao što je trebalo, objavio javnu ponudu za prodaju paketa akcija koje cine skoro 72 odsto kapitala Knjaz Miloša.
Kako je saopštila Agencija za privatizaciju, objavljivanje je odloženo iz "tehnickih razloga". Akcionari su medutim izrazili sumnju da neko namerno prolongira rok za objavu ponude, kako bi se londonskom investicionom fondu FPP Balkan Limitid dale "odrešene ruke" da nastavi sa otkupom akcija od malih akcionara koji su vec deponovali svoje akcije za udruživanje sa državom i na taj nacin dode u posed 29 odsto akcija, koliko mu je potrebno da ima vecinu glasova u Skupštini akcionara.
Pregovoracki tim Kompanije Knjaz Miloš, na celu sa zamenikom direktora Kompanije Radojicom Milivojevic primili su zamenik ministra za privredu Predrag Bubalo i predstavnici Komsije za hartije od vrednosti i Akcijskog fonda. Nakon sastanka koji je trajao više od dva casa, predsednik Skupštine akcionara Branislava Beloševac obratila se radnicima i saopštila da je rešeno pitanje objavljivanja oglasa za prodaju vecinskog paketa, odnosno da ce oglas biti objavljen danas u dnevnom listu Politika, ali i da ce pregovori biti nastavljeni u Komisiji za hartije od vrednosti od koje ce se tražiti da se poštuje "zakonitost otkupa".
Ona je zamolila akcionare da povuku kamione, ali su oni to odbili uz povike - lopovi, lopovi. U vreme zakljucenja lista akcionari su još bili ispred Vlade Srbije.
Beograd je satima bio blokiran.
Zakon o hartijama od vrednosti, dopušta FPP Balkan Limitidu da otkupljuje akcije malih akcionara sve dok Akcijski fond u dnevnim novinama ne objavi javnu ponudu za zajednicku prodaju akcija preduzeca. Kao potvrdu opravdanosti tih sumnji akcionari "Knjaza" naglasili su da su predstavnici Fonda dolazili u Arandelovac i nudili po 100 evra svakom akcionaru da iz brokerske kuce "Senzal" povuku naloge i predaju akcije FPP Balkan Limitidu.
- Tražimo hitno obrazloženje o tome ko je i zašto stopirao objavljivanje javne ponude i time omogucio rasformiranje vecinskog paketa. Takode, zahtevamo da se odmah izvrši kontrola otkupljenih akcija od strane FPP Balkan Limitida i obustavi njegov dalji otkup akcija - navodi se u zahtevu Odbora za organizovanje protesta, u kojem je zatražena smena direktora Agencije za privatizaciju i odgovornost zamenika ministra za privredu Predraga Bubala.
Podsetimo, Balkan Limitid otkupio je po ceni od 17.200 dinara po akciji 25,03 odsto akcija, odnosno 42,62 odsto akcija sa upravljackim pravima. Neophodno mu je da sakupi još oko cetiri odsto akcija, i da na taj nacin dode do paketa koji mu je neophodan za donošenje kljucnih odluka na Skupštini akcionara.
Rajko Matijaševic, jedan od ogorcenih radnika "Knjaza" tvrdi da Balkan Limitid veoma lako može da sakupe tih cetiri odsto akcija.
- Iako smo se izjavama obavezali da necemo povuci naloge u roku od 95 dana, mi strahujemo da ce neki akcionari to uciniti uz blagoslov države, koja ce, možda kroz nekoliko dana da se oglasi i kaže - to je po zakonu - kaže Matijaševic i dodaje da Balkan Limitid lako može da dode do upravljackog paketa jer je oko tri odsto akcionara, iz neznanja, brokerskim kucama davalo naloge i za jednu i za drugu opciju.
Tome treba dodati i oko tri odsto akcionara koji svoje akcije nisu ponudili na prodaju. Na te akcionare se, tvrdi Matijaševic vrši pritisak, da prodaju akcije - istice Matijaševic, i napominje da je oglas bio pripremljen za objavljivanje ali je po necijem naredenju, sinoc oko osam casova, povucen iz štampe. "Strahujemo da je rec o svojevrsnoj prevari u koju je umešana država", kaže on.
Sa pregovarackim timom "Knjaz Miloša" razgovarao je juce zamenik ministra za privredu Predrag Bubalo i predsednik Komisije za hartije od vrednosti Milko Štimac. Prema recima predsednika Skupštine akcionara Branislave Beloševac dogovoreno je da se danas (29.septembar) javna ponuda objavi u Politici, a pregovori koji su trajali nešto više od dva casa nastavljeni su u Komisiji za hartije od vrednosti, od koje je zatraženo "da poštuje zakonitost otkupa akcija".
Inace, u jednom od dopisa koje su akcionari delili ispred Vlade, stranka G17 Plus i neki njeni clanovi, medu kojima je i Srdan Muškatirovic optužuju se za direktnu umešanost u prljave poslove oko prodaje "Knjaza Miloša". Srdan Muškatirovic, predstavnik FPP Balkan Limitid odbio je da komentariše te optužbe. "Ne želim da komentarišem takve stvari i da se spuštam na taj nivo", rekao je on. Ksenija Milivojevic, portparol G17 Plus rekla je "da ne zna ništa o tome, ali da je sigurna da stranka nije u to umešana."

Ponuda države
U ponudi Agencije za privatizaciju i Akcijskog fonda za zajednicku prodaju akcija preduzeca Knjaz Miloš koja ce danas biti objavljena u dnevnom listu Politika zainteresovanim kupcima se nudi 262.636 akcija, odnosno 71,87 odsto kapitala Knjaza Miloša. Minimalna cena jedne akcije je 20 hiljada dinara. Kupac treba da se obaveže da ce u narednih godinu dana u fabriku investirati najmanje 20 miliona evra i da ce se držati odredbi socijalnog programa, koje podrazumevaju da tokom tri godine niko od radnika nece ostati bez posla na osnovu proglašenja za tehnološki višak.
Udeo Akcijskog fonda u paketu akcija je 31,28 odsto, Penzijsko-invalidskog fonda 10, a pridruženih akcija pojedinacnih akcionara 30,59 odsto.

Agencija za privatizaciju: Kašnjenje zbog koordinacije
U Agenciji za privatizaciju receno nam je da je do kašnjenja u objavljivanju javne ponude za zajednicku prodaju akcija došlo zbog "dodatne koordinacije sa svim nadležnim institucijama i dodatne verifikacije dokumentacije od strane Agencije za privatizaciju kako bi se izbegla svaka mogucnost opstrukcije realizacije javne ponude.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta