Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Akcionari "Ce marketa" pisali Komisiji za hartije od vrednosti

Udruženje akcionara "Ce marketa" koje je nedavno javno ponudilo na prodaju vecinski paket firme, uputilo je Komisiji za hartije od vrednosti pismo u kojem ukazuju na grubo kršenje vlasnickih prava generalnog direktora Slobodana Radulovica. U pismu upucenom predsedniku ove Komisije Milku Štimcu, oni upozoravaju da Radulovic vec duže uzurpira nadležnost svih organa preduzeca, kao i da uz pomoc prinude i pretnje, prisiljava akcionare da potpišu dokumenta, a poslednja su za prodaju akcija direktoru po ceni od 250 evra.
Komisiji su dostavljeni blanko obrasci izjave akcionara za prodaju akcija mimo zakonskih propisa. Ovlašcena lica Udruženja akcionara tvrde da direktor na taj nacin planira da kupi vecinski paket firme jer prinudom, koju sprovode njemu lojalni direktori, traži ovlašcenja od akcionara. Na taj nacin on ce se javiti kao kupac javne ponude koju je sam sebi uputio, cime se eliminišu sve ostale konkurentske firme.
U pismu se podseca na ulogu Komisije i na to da je Radulovic prekršio Zakon o preduzecu, jer je krajem 2003. uzimao punomocja za upravljanje tudim akcijama do kraja 2005. Sitni akcionari dodaju da se Radulovic pravdao da je dobijena punomocja automatski prebacio na treca lica. Poslednjih dana, navode oni, vrši se intenzivan pritisak na šefove prodavnica i zaposlene radnike da potpišu izjave o prodaji akcija Radulovicu.
U pismu Komisiji za hartije od vrednosti navode se i konkretna imena rukovodioca koji na ovaj nacin ucenjuju zaposlene akcionare. Inace, u ovoj firmi postoji još jedno akcionarsko udruženje sa nepoznatim procentom vlasništva.

"Merkator" uputio ponudu
Komisiji za hartije od vrednosti ponudu za preuzimanje 33,4 odsto akcija ovog najveceg trgovinskog preduzeca 13. avgusta uputio je slovenacki "Merkator". Cena po kojoj nude otkup akcija je 18.000 dinara. Ponuda još nije razmatrana, jer kontrolori Centralnog registra proveravaju vlasnicke odnose u preduzecu. Generalni direktor svoja punomocja nije uknjižio u ovom registru. Izjavu Radulovica povodom ovih optužbi nismo uspeli da dobijemo.

Divac sve bliži "Knjazu Milošu"

Vlade Divac i njegova kompanija MAG 12, 3. septembra potpisali su sa menadžmentom arandelovacke fabrike vode "Knjaz Miloš" pismo o namerama za dokapitalizaciju ove firme.
Dogovoreno je, takode, da se ceo proces okonca u roku od dva meseca. Pismom o namerama Divac je prihvatio sve polazne osnove za dokapitalizaciju koje su naznacene Memorandumom, potpisanim 6. avgusta i tako je, reklo bi se "za koplje" bliži vecinskom vlasništvu u ovoj fabrici vode.
Da podsetimo da je, ocigledno zbog nepreciznih propisa Komisija za hartije od vrednosti 12. avgusta, dakle samo šest dana kasnije odobrila ponudu kajmanske firme "FPP Balkan limitid" za preuzimanje od 25 - 40 odsto akcija, a zatim se zainteresovalo još nekoliko domacih i stranih preduzeca medu kojima je i francuski "Danon".
Bojana Jovanovic, predsednik Upravnog odbora "Knjaza" kaže da ne može da tvrdi da je potpisivanjem pisma o namerama sa Divcem, otpalo preuzimanje od strane firme, ciju ponuda vecina akcionara proglasi najboljom i proda joj akcije.
- Divac se obavezao da nakon što se proceni vrednost kapitala "Knjaza" dokapitalizacijom otkupi vecinski paket od 51 odsto, garantuje investicije, socijalni program i otkup akcija iz akcionog fonda i od malih akcionara po zagarantovanoj ceni.
Prema gruboj proceni, Divca ce samo vecinski paket od 51 odsto koštati oko 70 miliona evra. Ovo je jedan proces, a paralelno se odvija i preuzimanje, jer je to odobrila komisija za hartije od vrednosti.
Postoji i treci proces, a to je da ce u slucaju da neko ospori pismo o namerama sa Divcem država sa akcionarima, odnosno vecinom zaposlenih ponuditi na prodaju veci i skuplji paket akcija. U akcionom fondu je 41,2 odsto od zaposlenih 28 odsto a kod eksternih akcionara nešto više od 30 odsto - kaže Jovanovic i dodaje da ce se na ovaj nacin obezbediti bar socijalni program koji ne postoji kod preuzimanja.

Javni poziv Centroproizvoda

Skupština Akcionara Centroproizvoda odlucila je da objavi javni poziv za dokapitalizaciju te kompanije. Odluku o dokapitalizaciji donelo je 77 odsto akcionara, saopštio je juce Centroproizvod. Dokapitalizacija štiti zaposlene i akcionare, a nasuprot tome, iznošenje akcija na berzu, prakticno obezvreduje paket od 49 odsto akcija i ne pruža garancije za nastavak rada kompanije.
"Do sada su Podravka, Dr Oetker, Finarius i Donkafe iskazali zainteresovanost za kupovinu kompanije, a kako je javni poziv objavljen 15. avgusta, pozivamo sve koji zadovoljavaju propisane uslove da daju zvanicne ponude", zakljucuje se u saopštenju Centroproizvoda.

Privatizacija vec privatizovanih firmi i postavljanje zahteva pred finansijsko tržište u Srbiji

Privatizacija vec privatizovanih preduzeca "Knjaz Miloš", "C market", "Centroproizvod" bice pravi test ne samo za finansijsko tržište u Srbiji, nego i za vladu koja treba da pokaže koliko je spremna za, jedinstven je stav ekonomskih analiticara. Narocito ce biti ilustrativan primer "Knjaz Miloša" gde država u svom posedu ima 40 odsto kapitala ali dozvoljava menadžmentu ove fabrike da namece uslove pod kojima ce se trgovati akcijama umesto da ona proceni šta je najbolje i citav proces ubrza. Jer svako usporavanje nanosi štetu državi i šalje negativan signal investitorima.
Prica o "Knjazu" i "C marketu" nametnula je zapravo pitanje da li je naše finasijsko tržište regulisano na pravi nacin i da li ono kao u svim drugim zemljama tržišne ekonomije može da odgovori visokim zahtevima. Mišljenja ekonomista su tu nažalost dosta podeljena. I dok jedni smatraju da je sve "preregulisano" i da to predstavlja branu slobodnim preduzetnickim inicijativama koje bi mogle da dovedu do toliko potrebne brže promene vlasnicke strukture, drugi opet tvrde da zakonska regulativa nije glavna smetnja, vec da problem leži u nedostatku drugih zakona koji treba da prate izmene finansijskih zakona.
Dejan Eric, strucnjak sa višegodišnjim iskustvom u radu Komisije za hartije od vrednosti smatra da zakon o finansijskom poslovanju nije osnovni razlog što trgovine akcijama prate afere.
- Ponude o preuzimanju su sasvim legalni zakonski mehanizam a država ako misli da postoje firme kod kojih taj vid trgovine nije poželjan, mora to da zakonski reguliše a ne da deluje ad hoc i da time izaziva dodatnu pometnju na tržištu. Bilo kakvo mešanje, arbitriranje i preterano administriranje ima veoma negativne posledice na ugled zemlje u medunarodnoj zajednici, pogotovo investicionoj - ocenjuje Eric.
Još neke promene u zakonskoj regulativi su, istice naš sagovornik nužne. Jedna od njih bi morala da bude vezana za regulisanje privatnog plasmana kako bi se omogucilo da akcionarska društva mogu da izaberu strateškog partnera. Pri tom, apsolutno moraju da budu zašticeni i manjinski akcionari uz afirmaciju koorporativnog upravljanja koje ce u prvi plan istaci potrebu akcionarskog društva da kreira vrednost.Bilo bi dobro kada bi se preciznije zakonski regulisala i ponuda za preuzimanje kako bi se otklonile nedoumice koje su se javile baš na slucajevima "Knjaza" ili "C Marketa" cime bi i prica o poželjnim i nepoželjnim kupcima dobila cvršce zakonske okvire. Eric se pridružuje onim ekonomistima koji jednu od najvecih manjkavosti u radu finansijskog tržišta vide u nedostatku zakona o investicionim fondovima, tim pre što se mnoge institucije ponašaju kao investicioni fondovi iako to nisu. On tvrdi da bi i država mogla da osniva investicione fondove možda baš u firmama koje bi proglasila nepodobnim za trgovanje akcijama po sistemu ponuda za preuzimanje ili nerentabilnim firmama.
Berzanski strucnjaci, ukazuju na problem trgovine akcija koje su u posedu države po sistemu minimalne cene, smatrajuci da se vracanje ove metode koja je bila preovladujuca tokom 2002. i delom 2003. godine negativno odražava baš na male akcionare i sitne investitore, a postavlja se i pitanje da li se ovakvim nacinom trgovine i država odrice veceg budžetskog prihoda. Analize su pokazale da je tokom trgovine ovom metodom berzanska cena u odnosu na pocetnu porasla u svega 52 slucaja, s tim što je pocetna cena predstavljala samo 67 procenata korigovane knjigovodstvene vrednosti. Naime , ispostavilo se da zainteresovani kupci nisu bili u mogucnosti da kupuju ceo ponudeni paket cime je ostavljen prostor samo "povlašcenim", cesto unapred poznatim, kupcima.
U situaciji kada oko 2.000 kompanija ima jasno identifikovane vlasnike upisane u knjige akcionara namece se i pitanje da li su akcionari danas u Srbiji zaista svesni šta drže u rukama. Njihov interes najcešce se završava na tome da se što pre "oslobode papira" i za to dobiju novac a kada stigne zahtev za naplatu poreza na dobit, nastaju lomovi. U Srbiji ocito nije izgraden odnos prema akcijama kao kapitalu sa kojim se može trgovati na berzi radi sticanja dugorocne dobiti, a podaci sa berze iako su javni još nisu obavezna "jutarnja" literatura akcionara. Nažalost ni pad vrednosti akcija neke firme na berzi, nije signal da sa tom kompanijom nešto nije u redu. Svesno obaranje vrednosti akcija onoga ko poseduje vecinski paket kod nas je pojava koja se toleriše uprkos upozorenja Komisije za hartije od vrednosti. Kao što je tolerisano i pravo prece kupovine pri cemu svi akcionari nisu bili ravnopravni, ili što je bilo manipulacija cenama akcija na berzi kada su one "dizane do neba" a posle neuspele aukcije išlo se na dokapitalizaciju po dvostruko ili trostruko nižoj ceni.

KOPARSKI "CIMOS" KUPIO KIKINDSKU "LIVNICU"

Fabrika A.D. "Livnica" od 2.500 zaposlenih prodata je na tenderu za 500.000 evra "Cimosu" iz Kopra, uz obavezu da za pet godina uloži u tehnologiju 100 miliona evra, od cega u 2005. 50 miliona evra. "Cimos" je preuzeo i isplatu 31 miliona evra duga "Livnice", izjavio je na svecanom potpisivanju ugovora u "Radnickom domu" "Livnice" Mladan Dinkic, republicki ministar finansija.
Predsednik slovenacke kompanije Franc Krašovec obecao je da kao novi vlasnik nece otpuštati radnike i da ce za pet godina "Livnica" izvoziti auto delova u vrednosti od 100 miliona dolara, kao i 1990., pre ratova i sankcija."

Radnici "Mepola" danas odlucuju kada ce poceti sa radom

Radnici Fabrike plasticne ambalaže "Mepol" iz Vrbasa još uvek su u generalnom štrajku, a konacnu odluku o pocetku rada i o predlogu strucnog tima za izlazak iz krize,trebalo bi da donesu danas. Strucni tim je za izlazak iz krize predložio prestrukturiranje vlasništva firme iz društvenog u državno vlasništvo, revitalizaciju, otpis i reprogramiranje dugova, izbor novog rukovodstva, donošenje socijalnog programa, zaštitu interesa malih akcionara i što skoriju prodaju vecinskog paketa od 70 akcija ciji je vlasnik Akcijski fond.
vaj predlog izlaska iz krize za sada su prihvatili samo predstavnici Sindikata "Nezavisnost", dok ce svoju odluku o eventualnom prihvatanju predloga clanovi Samostalnog sindikata "Mepola" doneti danas. "Nezavisni sindikat je prihvatio predlog za izlazak iz krize i clanovi našeg sindikata su spremni da odmah pocnu sa proizvodnjom", rekao je agenciji Beta predsednik Mepolovog sindikata "Nezavisnost" Mirceta Mijatovic. "Ako ne prihvatimo izlazak iz krize preti nam stecaj, ostacemo bez posla, a propada i mogucnost da prodamo 30 odsto akcija koje su u vlasništvu radnika i penzionera naše firme", dodao je Mijatovic.
Prema recima predsednika Štrajkackog odbora Jovanke Bundic, radnici su spremni da pocnu sa radom samo ukoliko strucni tim ponudi barem deo zaostalih plata, preostali deo decembarske plate i celu platu za januar. Radnici "Mepola" su od 16. avgusta u štrajku. Preduzece "Mepol" ima dug prema bankama od blizu 40 miliona evra, a radnicima se za sve ovogodišnje plate i dela plate za decembar 2003. duguje 6,6 miliona dinara. "Mepol" za sobom ima dve neuspele aukcijske prodaje na Berzi u Novom Sadu u decembru prošle godine i 10. januara ove godine. Pocetna cena preduzeca na aukciji je u decembru bila 30 miliona dinara, a na aukciji u januaru 15 miliona dinara. "Mepol" ima 219 zaposlenih, a radnicima nije uplacivan radni staž od avgusta 2003. godine.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta