Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
ARANĐELOVACKA KOMPANIJA I DALjE U ŽIŽI INTERESOVANjA

Put do vlasništva nad izvorima, ili tacnije akcijama arandelovacke firme ,,Knjaz Miloš”, pokazuje se svaki dan, sve je zapetljaniji. Vodi kroz tri, tvrde strucnjaci koji pomno prate ovaj proces, pravno validna postupka. Ono što pri tom usporava hod do privatizacije ,,Knjaza”, ocigledno je pomešan redosled poteza u tom procesu, kao i neuskladenost pojedinih zakonskih odredaba koje se primenjuju. Uz to ide i neodlucan stav vlade da taj konflikt, uprkos najavama, jednom reši.
U ovom trenutku, podsetimo, prema ,,Knjazu” uprte su oci Vlada Divca, predsednika kompanije MAG 12 LLC, registrovane u SAD upravo radi poslova sa ovom firmom. Razgovori poznatog košarkaškog asa i predstavnika arandelovackog preduzeca o dokapitalizaciji poceli su oktobra 2003. godine. Odlukom Skupštine akcionara ,,Knjaza” tada je prihvacen predlog Divca o vecinskoj dokapitalizaciji firme. Posle potpisivanja Memoranduma o razumevanju, 6. avgusta ove godine, poslednji potpisani ,,papir” izmedu Vlada Divca i Radenka Marjanovica, generalnog direktora ,,Knjaza” jeste pismo o namerama, od 3. septembra. Na osnovu toga, i naš košarkaški as i predstavnici Ces Mekona koji zastupaju njegove interese u poslovima sa „Knjazom”, smatraju da nema nikakve pravne prepreke da se u narednim mesecima ostvari namera o dokapitalizaciji. I to u procentu od 51 odsto vrednosti ,,Knjaza”.
U meduvremenu, Komisija za hartije od vrednosti objavljuje da je prihvatila javnu ponudu za preuzimanje akcija cetiri firme medu kojima su ,,Balkan limited”, ,,Danone”, ,,Laško” i ,,Delta”. Dat im je rok da do 10. septembra, eventualno, poboljšaju svoju ponudu.
Ni država, koja u vlasništvu ima 41,28 odsto akcija nije ostala nezainteresovana za privatizaciju ,,Knjaza”. Nameru da udruživanjem tih akcija sa akcijama malih akcionara Akcijski fond izade na berzu, nudeci tako na prodaju vecinski paket akcija, obelodanio je nedavno Miodrag Đordevic, direktor Agencije za privatizaciju. On je pri tome naglasio da uz ovu opciju idu i dobar investicioni i socijalni program.

I, kome se carstvu sada privoleti?
Akcionare ,,Knjaza” malo ko o tome pita. Razgovori, pregovori i dogovori, javni ali i tajni, obavljaju se na relaciji menadžment i zainteresovane firme – Agencija za privatizaciju – Komisija za hartije od vrednosti. A šta ce odluciti mali akcionari?
Upravo u tome je kljuc rešenja privatizacije ,,Knjaza Miloša”, kaže dr Danilo Šukovic, direktor Centra za ekonomska istraživanja. Vlasnici akcija, njihovim stavljanjem u promet na berzi, treba da odluce ko ce biti novi vlasnik firme. Sve ostalo je, dodaje on, nemoralno i van okvira institucija.
Zamešateljstvo, koje je ocigledno kada je u pitanju privatizacija ,,Knjaza”, proistice iz cinjenice da su, inace, po sebi pravno legalni potezi, vuceni bez poštovanja nužnog redosleda, mišljenje je dr Mirka Cvetkovica, ranije direktora Agencije za privatizaciju. Pri tome, pojašnjava on, bitno je okoncati posao sa onim koji ga je prvi zapoceo.
Temperaturu je, donekle, podigao i ne baš korektan potez Komisije za hartije od vrednosti kada je prihvatila ponudu odredenih firmi za otkup akcija, pre nego što je obavljena najavljena dokapitalizacija ,,Knjaza”, smatra Cvetkovic. Kao državni organ, komisija je to morala da zna. Sem toga, postojalo je i upozorenje Ministarstva za finansije da pomenuti procesi, mada pojedinacno legalni, ne mogu da teku paralelno, podseca naš sagovornik. Bilo je dovoljno ispoštovati tu sugestiju i proces odložiti za dva meseca.
Ono što je u Srbiji jedino jasno, kada je u pitanju privatizacija, kaže Nebojša Medojevic, nezavisni ekonomski konsultant, jeste da ništa, zapravo, nije jasno. Tri tehnike, istovremeno, u procesu privatizacije jedne firme, nevideno je u svetu, dodaje on, pošto ima iskustva u privatizaciji od Slovenije do Rusije.
Proizlazi tako da vlasnik akcija svojinom ne može slobodno da raspolaže. Njega, kao vlasnika niko ništa i ne pita. Pita se, iskljucivo menadžment. Što se akcionara tice, oni cak ne znaju ni tacnu cenu koja se za akcije nudi, bilo šta od najavljivanih investicionih i socijalnih programa. Njima se daju samo nacelna obecanja. Izuzetak je, istina, kaže Medojevic, francuski ,,Danone” koji je socijalni program dostavio radnicima naruke. Njime se u naredne tri godine garantuje da nema promene kolektivnog ugovora.
Proizlazi tako, kaže Medojevic, da su na prvi pogled, svi u pravu i da, istovremeno, niko nije. A ta neizvesnost, dodaje, svakako nije dobra preporuka za privlacenje stranog kapitala.

Sindikati usporavaju privatizaciju

Analiticari Ekonomskog instituta ocenili su juce da su statisticki podaci za prvih osam meseci ove godine ohrabrujuci, jer je nastavljen trend rasta industrijske proizvodnje i izvoza, ali su upozorili da su za održivost privrednog rasta u Srbiji kljucne direktne strane investicije, ciji obim nije na zadovoljavajucem nivou, jer, kako tvrde, ozbiljnijih prodaja u ovoj godini nije bilo, a najavljene privatizacije prate nepotrebne afere.
Komentarišuci privatizaciju arandelovackog proizvodaca mineralne vode "Knjaz Miloš", Stojan Stamenkovic, saradnik Ekonomskog instituta kaže "da mu nije jasno šta se tu zapravo dogada".
- Do zastoja u privatizaciji došlo je zbog najavljene revizije vec završenih procesa privatizacija, ali na pogoršanje investicione klime uticu i sindikati koji se ne bore samo za radnicka prava vec se mešaju u pitanje vlasništva preduzeca i uticu na izbor menadžera. Najsvežiji je primer Duvanske industrije Niš, cijim je radnicima Filip Moris ponudio bogatu finansijsku kompenzaciju ako dobrovoljno napuste firmu, ali su se sindikati pobunili protiv toga - istice Stamenkovic. Kada je rec o spoljno trgovinskom deficitu, on ce prema recima Stamenkovica biti veci od projektovanog, jer je ostvaren izvoz od 1,5 milijardi evra (6,6 odsto više u odnosu na isti period lane), dok je uvoz premašio 4,7 milijardi evra (26,8 odsto više u odnosu na prošlu godinu), što je rezultiralo deficitom od oko 3,2 milijarde evra. On, medutim naglašava da ce izvoz "pogurati" prehrambena industrija, ali i vracanje preferencijala na izvoz šecera, od cega se ocekuje devizni priliv od oko sto miliona dolara.
Komentarišuci novi Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, Stamenkovic kaže da ce nova šema doprinosa pogoditi javna preduzeca koja imaju nerealno visoke plate, što ce uzrokovati pad plata u tim preduzecima.

U Srbiji još ne postoje investicioni fondovi

U Srbiji se na prste jedne ruke mogu izbrojati investicioni fondovi, a oni su najveci ulagaci jer objedinjuju sredstva bogatih pojedinaca, ali i obicnih gradana. Zašto ih kod nas nema i koji su uslovi da i ovde investiraju ti institucionalni fondovi kao što je "Morgan Stenli", pokušali su juce da odgovore ucesnici savetovanja koje je organizovalo preduzece za konsalting "Primer komunikacije".
Slobodan Petrovic, direktor "Salforda"za Srbiju, koji je za racun britanskog fonda "Nenj NJorld Value" kupio pet srpskih mlekara, a i suvlasnik je "Bambija", odbacio je spekulacije da fondovi imaju loše namere u Srbiji. On je dodao da im je cilj da podignu vrednost kupljenih firmi i da njihove akcije za pet godina iznesu na inostranu berzu. Zoran Drakulic, vlasnik "Ist pointa", medutim, veruje da je za preduzece koje se privatizuje bolji gazda strateški partner, a ne investicioni fond. Petrovic je to negirao, navodeci primer "Soko Štarka".
- Ako bi "Štark" kupio "Nestle", to preduzece se ne bi širilo van ovoga tržišta jer oni imaju fabrike u svim okolnim zemljama - upozorio je on. Dr. Stojan Dabic, bankar, smatra da prepreka za vece prisustvo investicionih fondova u Srbiji nije samo nedostatak odgovarajuceg zakona, vec i politicka nestabilnost.

Fondovi su dobrodošli

Srbija ne treba da zazire od investicionih fondova jer oni donose svež kapital, ubrzavajuci tranziciju i privatizaciju. Njihov udeo u privatizaciji i investiranju u Srbiji bio bi mnogo veci da se na zakon koji bi trebalo da reguliše prava i obaveze investicionih fondova ne ceka od 1997. godine, culo se na jucerašnjem „okruglom stolu” u beogradskom Medija centru, koji je organizovala agencija „Primer komunikacije”. Ali, da bi ovakvih stranih i domacih akcionarskih društava kod nas bilo više, neophodna je politicka i makroekonomska stabilnost. Predlog zakona o investicionim fondovima je pripremljen a njegovo usvajanje najavljeno je za oktobar ove godine.
Prema recima prof. dr Dragana Đuricina, investicioni fondovi su u zemljama u tranziciji ubrzavali taj proces, doprinoseci povecanju efikasnosti njihovih privreda, smanjujuci troškove investiranja. Ali, osim u dva slucaja, oni u Srbiji nisu imali znacajnije ucešce u privatizaciji.
– Investicioni fondovi omogucavaju udruživanje i objedinjavanje sredstava za ulaganja što investitoru povecava mogucnosti za ulaganja, tako da on smanjuje rizik investiranja – objasnila je suštinu postojanja ovih akcionarskih društava dr Milica Rakovic, direktor za investicije beogradskog predstavništva fonda „Salford kapital partners”.
– Fondom upravljaju strucnjaci koji plasiraju kapital i prate performanse investicija. Oni imaju znanje i iskustvo koje im omogucava da procene vrednost kompanija i projekata, njihov potencijal i mogucnost stvaranja dodatne vrednosti kao i rizik vezan za okolnosti poslovanja u odredenoj ekonomiji.
Generalni direktor predstavništva „Salforda” u Beogradu Slobodan Petrovic naglasio je da su pogrešne ocene da investicioni fondovi koji ulažu u Srbiji imaju loše namere.
– Dolazak investitora ciji je cilj da unaprede proizvodnju i podignu vrednost kapitala firmi koju kupe, najbolje je što se dogodilo Srbiji, rekao je Petrovic. – „Salford” je do sada u Srbiji investirao 110 miliona evra, a namerava da uloži još najmanje 60 miliona evra. Kupovinom nekoliko srpskih mlekara ovaj investicioni fond nije postao monopolista na srpskom tržištu, niti mu je to namera. „Salford”, preraduje 21 odsto otkupljenog mleka, a postoji 205 mini mlekara koje preraduju više mleka nego mlekare koje je kupio „Salford”. Petrovic je dodao da je namera „Salforda” da iskoristi potencijale ovdašnje poljoprivrede i da za pet godina obezbedi da mlekare koje je kupio budu toliko profitabilne da njihove akcije može da iznese na strane berze i tako profitira.
Jedan od ucesnika u jucerašnjoj raspravi na ovu temu bio je i Zoran Drakulic, vlasnik „Ist pointa”, koji smatra da je za preduzece koje se privatizuje bolje da ga kupi strateški partner nego investicioni fond.
Reagujuci na tu ocenu Petrovic je rekao da bi se u slucaju da beogradski „Soko Štark” kupi strateški partner, poput „Nestlea”, dogodilo da to preduzece ostane samo na ovom tržištu, jer „Nestle” ima fabrike u svim okolnim zemljama i sigurno nece dozvoliti da mu „Soko Štark” otima vec osvojena tržišta. – Ako bi „Salford” kupio „Soko Štark”, njegov bi interes bio da od srpskog preduzeca stvori novi „Nestle” i izvoznika, cime bi uvecao vrednost njegovih akcija na berzama, objasnio je Petrovic.
Po recima dr Milana R. Kovacevica, konsultanta za strana ulaganja, u našoj situaciji i dokapitalizacija i privremeno vecinsko ulaganje investicionog fonda sa dobrim referencama, može da bude optimalni koncept da se podigne brzo vrednost kapitala i uspeh preduzeca. To i jeste cilj uspešne privatizacije od koje bi imali koristi preduzeca, zaposleni, budžeti i ukupna privreda i stanovništvo.
Osnivanjem investicionih fondova u Srbiji, kako je rekao vlasnik kompanije ABS holding Nenad Popovic, gradani bi dobili mogucnost da ulažu svoj novac po mnogo vecim kamatama od bankarskih. Ali, za njihovo stvaranje neophodne su i poreske stimulacije.

Povecan rizik
Nepostojanje zakona jeste jedna od barijera za vece prisustvo investicionih fondova u Srbiji, smatra dr Stojan Dabic, ali ni od tog propisa, koji je u pripremi, ne mogu se ocekivati cuda, jer nema politicke stabilnosti, a ovi fondovi beže od rizicnih investicija.

Nema strategije
Branislava Žunic, iz Odbora za bankarstvo Privredne komore Srbije, porucila je da su investicioni fondovi dobrodošli u Srbiju, jer bi povecali efikasnost privrede. A zakona o ovim fondovima još nema, kako je rekla, zato što nema državne strategije privrednog razvoja. Ni predstavnici države cesto ne doprinose sigurnosti investitora, jer cesto sami saopštavaju da nece poštovati zakone. Pogotovu ako su ih doneli njihovi prethodnici.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta