Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Vrhovni sud još nije okončao postupak u vezi prodaje zemunske firme za proizvodnju stočne hrane:

Veterinarski zavod iz Zemuna će i pored toga što još nije okončan sudski spor pred Vrhovnim sudom Srbije zbog sumnji u nelegalan postupak privatizacije, uskoro biti prodat konzorcijumu "Zekstra-Bankom".
Naime, Miodrag Đorđević, direktor Agencije za privatizaciju, pre dva dana je doneo odluku kojom se nastavlja proces privatizacije ovog preduzeća, a koji je bio obustavljen februara prošle godine. Dan kasnije je i Skupština preduzeća donela odluku o upisu i podeli besplatnih akcija, pa praktično nema prepreka da se u potaji u Agenciji za privatizaciju potpiše kupoprodajni ugovor sa predstavnicima "Zekstre" i "Bankoma".
Inače, ova skupština je u utorak održana u Privrednoj komori Srbije jer oko 360 zaposlenih odbija da prihvati prinudnu upravu koju je krajem prošle godine, zbog sprečavanja privatizcije, uvelo resorno ministarstvo u ovo zemunsko preduzeće. Oba sindikata, SSSS i UGS "Nezavisnost", stali su iza zahteva radnika ovoga preduzeća.
Na tender za prodaju 70 odsto kapitala Veterinarskog zavoda javila su se dva kupca, pored konzorcijuma tekstilnog preduzeća "Zekstra" i firme "Bankom", ponudu su dali i radnici ovog preduzeća. Tenderska komisija je pre više od godinu dana proglasila "Zekstru" kao pobednika zbog ponuđene cene od devet miliona evra, dok su zaposleni dali tri miliona evra manje.
Konzorcijum radnika zavoda je, međutim, uvidom u dokumentaciju, utvrdio da njihov konkurent u vreme davanja ponude pravno nije ni postojao, pa je podneo prigovor nadležnim institucijama, a kada je on odbijen, podneli su Vrhovnom sudu Srbije tužbu protiv Agencije za privatizaciju i Ministarstva privrede. Konzorcijum zaposlenih tvrdi da je tenderska procedura prekršena i u delu ispunjavanja traženih uslova jer je od četiri tražena, iz javnog poziva, "Bankom" ispunio samo polovinu jednog od njih, a "Zekstra", kao tekstilno preduzeće, sama nije ni mogla da učestvuje.
Dušan Petrović, generalni direktor Veterinarskog zavoda od uvođenja prinudne uprave, kaže da su poslednji događaji dokaz da je resorno ministarstvo suspendovalo legalne organe upravljanja samo zato da bi firmu, ne čekajući odluku suda, prodalo "dvojcu" - "Zekstra-Bankom". Prema njegovim rečima, nejasna je uloga ministra privrede Predraga Bubala koji je, kako kaže, sa sadašnjim i bivšim rukovodstvom Veterinarskog zavoda održao u utorak sastanak, gde je obećao da će dati nalog da se obustave svi postupci u vezi sa privatizacije ove firme dok se u potpunosti ne okonča sudski postupak.
Petrović odbacuje spekulacije da je zaposlene u kupovini firme pratila Delta banka, koja se inače prijavila na prvi tender koji je poništen. On, međutim, nije hteo da kaže koja ih banka prati. Na pitanje da li su, ipak, banci koja je bila spremna da im da kredit od šest miliona evra, trebali da daju zalog na akcije Veterinarskog zavoda, odgovara odrečno.
- Svaki od 360 zaposlenih bi podigao kredit kod banke. Ovde je očigledno reč o zameni teza jer niko ne pita "Zekstru" odakle njoj devet miliona evra ako se zna da je krajem decembra 2003. godine na računu u svojoj poslovnoj banci imala sam 15.000 dinara - kaže Petrović i podseća da je "Zekstra" nosioc konzorcijuma sa 99 odsto udela, dok je "Bankom" trebalo da obezbedi traženi uslov da kupac bude iz iste branše.

Uspešna firma
- Veterinarski zavod je jedna od najuspešnijih firmi u Srbiji i lider u proizvodnji stočne hrane, a peta po proizvodnji stočnih lekova i vakcina. Prosek zarada je oko 700 evra, nemamo gubitaka ni dugova prema dobavljačma, a obrtni kapital obezbeđujemo samo iz svog poslovanja. Nemamo ni dinara kredita, a neto profit je bio preko 23 miliona dinara prošle godine. Netačne su i spekulacije da je prinudna prava uvedena da bi se zaštitio društveni kapital - kaže Petrović.

Izvor: Glas javnosti.

DO KRAJA 2005. EVRO 100 DINARA

- Prema najcrnjim procenama, evro koji je trenutno "narastao" na 80 dinara do kraja godine mogao bi da vredi 100 dinara, predviđaju ekonomisti. Oni smatraju da će kurs dinara zavisiti od inflacije, ali i od potrebe da se poskupljenjem evra smanji ogromni spoljnotrgovinski deficit.
Iako građani nepovoljno reaguju na pad dinara, ekonomisti nas uveravaju da je poskupljenje evra čak i podsticajna mera za našu ekonomiju.
Milan Kovačević, ekonomista i savetnik za strana ulaganja, kaže za Kurir da bi evro do kraja ove godine mogao da dođe do 100 dinara, što bi moglo da utiče na smanjenje ogromnog spoljnotrgovinskog deficita.
- Moja procena je da će evro do kraja godine da dostigne vrednost između 90 i 100 dinara. Smatram, međutim, da bi bilo mnogo bolje kada bi kurs dinara padao još više, jer bi to bilo podsticajno za našu ekonomiju. Pošto imamo veliki spoljnotrgovinski deficit sa povećanjem kursa evra, naši proizvodi bi bili konkurentniji na stranom tržištu - kaže Kovačević.
Dejan Erić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, kaže za Kurir da ne treba očekivati da evro pređe 90 dinara do kraja godine, jer bi to izazvalo veliku inflaciju.
- Kurs evra treba vezati za inflaciju, a pošto su predviđanja da će ona biti oko 10 odsto, smatram da će evro do kraja ove godine doći do 90 dinara. Kada se priča o kursu dinara, mora se posebno voditi računa o tome da se u medijima ne naduva priča o kursu dinara, jer ona može da izazove psihološki efekat. Trgovci, naime, zbog najavljivanja većeg kursa mogu da, umesto trenutno važećeg kursa, usklađuju svoje cene po očekivanom višem kursu, što može da podstakne inflaciju - objašnjava Erić.
Goran Nikolić, saradnik Privredne komore Srbije, slaže se sa profesorom Erićem, i kaže da bi evro maksimalno mogao da ide do 95 dinara.
- Ne treba očekivati ništa senzacionalno. Politika laganog slabljenja dinara je potpuno očekivana i podsticajna za našu ekonomiju. Bitno je samo da ne bude naglog pomeranja kursa i da se on usklađuje kontinuirano tokom cele godine. Inače, sa kursom dinara treba biti oprezan, jer on utiče na inflaciju. Tako je izračunato da povećanje kursa za četiri odsto izaziva rast cena za jedan procenat - navodi Nikolić.

NBS ne može da predvidi
U Narodnoj banci Srbije rekli su za Kurir da ne može unapred da se odgovori kako će se dalje kretati kurs dinara, jer to zavisi od svih koji donose ekonomske odluke i mere koje utiču na inflaciju. - NBS je dužna da vodi takvu politiku kursa koja će imati u vidu primarni cilj Narodne banke - smanjenje stope inflacije. NBS procenjuje da će sadašnji inflatorni pritisak splasnuti, bez obzira na početni uticaj PDV-a, ali i zloupotrebu uvođenja ovog poreza kao izgovora za poskupljenja - kažu u NBS.

Izvor: Kurir.

Raste cena sirove nafte u svetu, barel oko 50 dolara: Skuplje gorivo u februaru?

- Cena sirove nafte na svetskim tržištima padala je proteklih 45 dana, ali opet počinje da raste. Zbog toga bi mogli da poskupe i naftni derivati na domaćem tržištu. Maloprodajne cene derivata u Srbiji menjaju se na svakih mesec dana, pod uslovom da se promeni cena sirove nafte za 2,5 odsto ili kurs dolara, a sledeća korekcija mogla bi da bude početkom februara.
Nafta je prekjuče na svetskim berzama ponovo prekoračila granicu od 49 dolara za barel i tako dostigla najviši nivo od kraja novembra prošle godine. Američka laka nafta na robnoj berzi u Njujorku koštala je juče 49,36 dolara po barelu, a evropski brent u Londonu 46,13 dolara. Uzroci poskupljenja su izuzetno niske temperature u Sjedinjenim Američkim Državama, koje su najveći potrošač goriva na svetu, a naročito ulja za loženje i strah od nedovoljnih isporuka, odnosno proizvodnje.
Na dalje poskupljenje nafte mogli bi da utiču i stalni nemiri na Bliskom istoku, a kako tumače analitičari, posebno su "opasne" najave da SAD planiraju vojnu operaciju u Iranu, koji je, pored Iraka, značajan proizvođač nafte. Iran je treća zemlja u svetu po zalihama, a među pet po proizvodnji.
U Iraku je, s druge strane, zbog sukoba smanjen izvoz nafte, a nemiri bi mogli biti pojačani pred izbore u toj zemlji, koji su najavljeni za 30. januar. Pojave nasilja militantnih grupa u Kuvajtu pojačale su zabrinutost za bezbednost isporuka nafte iz tog emirata, koji je četvrti po proizvodnji na Bliskom istoku.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK) sastaje se 30. januara da bi razmotrila da li je potrebno dodatno ograničenje proizvodnje, koja je od 1. januara već smanjena za oko milion barela dnevno, zbog sezonskog pada tražnje po isteku zime. Stručnjaci smatraju da ne treba računati na veliki pad tražnje u drugom tromesečju jer ubrzo počinje sezona godišnjih odmora i pojačana potrošnja benzina.

Izvor: Glas javnosti.

RADNICI „KARAĐORĐEVA” JUČE KOD LALOVIĆA: Odgovor za mesec dana

Ministar za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku u Vladi Srbije Slobodan Lalović primio je juče delegaciju radnika Vojne ustanove „Karađorđevo”, koji već nedelju dana protestuju zbog nerešavanja njihovih problema. Četvoročlana delegacija u kojoj su bili Slobodan Stojnović, Stojan Vinčić, Miloš Perović i Miloš Zorić preneli su ministru Laloviću da se VU „Karađorđevo” u poslednjoj deceniji nalazi u teškoj finanijskoj situaciji. Oni su naglasili da je situacija u toj vojnoj ustanovi teška naročito u poslednje tri godine, jer u tom periodu radnicima nije isplaćen ni dinar na ime zarada, niti su im uplaćivani odgovarajući doprinosi. Zbog toga se radnici bukvalno nalaze na ivici egzistencije. - Preneli smo ministru Laloviću naš zahtev da se hitno reši status Vojne ustanove „Karađorđevo”, uz isplatu polovine prosečne mesečne zarade u Republici ko konačnog rešenja statusa. Ministar Lalović se prilično iznenadio onim što smo mu predočili, jer kaže da nije znao da je „Karađorđevo” u ovako teškoj situaciji. Obećao nam je da će nam pomoći, da će o ovome upoznati i premijera Koštunicu i ministra finansija Dinkića a odgovor ćemo dobiti u narednih mesec dana – izjavio nam je član delegacije Slobodan Stojnović. Delegacija će danas na zboru, koji se svakodnevno održava, upoznati radnike sa zaključcima sastanka kod ministra Lalovića i tada će se odlučiti šta da se radi dalje. Slobodan Stojnović kaže da postoje dve varijante: da se sačeka još mesec dana i vidi kakav će im odgovor stići iz Vlade Srbije ili da svi zaposleni odu kolektivno u Beograd i javno protestuju pred Ministarstvom odbrane SCG i Vladom Srbije.

Izvor: Dnevnik.

Radnici "Zastave" dobijaju 30 miliona evra

- Regionalni odbor metalaca centralne Srbije, kako nezvanično saznajemo, prosledio je Predlog teksta protokola koji ovaj sindikat treba da potpiše sa Republičkim ministarstvom za rad, a koji reguliše način isplate dugova radnicima Grupe "Zastava". Predlog protokola je već na stolu Ministra za rad Slobodana Lalovića, a u njemu se precizira da ovo ministarstvo priznaje sve dugove, nastale neisplaćivanjem razlike zarada u prethodnom periodu.
Protokolom se, kako saznajemo, predviđa da se od privatizacije svakog od bivših društava grupe "Zastava" iznađu jasni modaliteti isplate tih dugova za oko trideset hiljada uglavnom nekadašnjih radnika. Njima se, prema nezvaničnim procenama, duguje oko trideset miliona evra.

Izvor: Glas javnosti.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta