Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Gorivo skuplje u februaru?

Ukoliko cena sirove nafte i dolar ostanu na sadašnjem nivou, dizel gorivo D2 u maloprodaji bi umesto sadašnjih 50,40 dinara 8. februara moglo da skoči na 54,75 dinara (za 8,63 odsto), a motorni benzin (MB95) umesto 62 dinara na 66 dinara po litru ( 6,45 odsto), tvrde u „Petrobartu“.
Ministar rudarstva i energetike Srbije Radomir Naumov najavio je da će to ministarstvo 7. ili 8. februara odlučivati o eventualnom povećanju cena goriva.
On je na konferenciji za novinare nakon sednice Vlade Srbije potvrdio da postoje uslovi da se početkom februara poveća cena naftnih derivata, ali nije rekao koliko bi to poskupljenje moglo biti.
Naumov je kazao da se cena tečnih goriva određuje na osnovu uredbe i da Ministarstvo određuje trenutak kada je potrebno povećati cene, napominjući da je poslednja korekcija cene bila početkom januara.
Tokom januara meseca, prema njihovim podacima, cena sirove nafte tipa „ural“, koja se najviše uvozi i prerađuje u domaćim rafinerijama, a koja se prati po uredbi Vlade Republike Srbije o formiranju cena osnovnih derivata nafte, porasla je sa 35,8 na 40,5 dolara, odnosno za 13,13 odsto.
U istom periodu prodajni kurs dolara, kao drugi parametar za korekciju cena zabeležio je rast sa 58,78 na 60,53 dinara, ili oko tri odsto.
- Prema tome, po uredbi o formiranju cena osnovnih derivata nafte, sasvim je izvesno da će se početkom februara meseca steći uslovi za promenu cena derivata nafte i to naviše - navode u „Petrobartu“, ali i dodaju da je za promenu cena goriva neophodno da Vlada ispoštuje uredbu o promenama cena derivata, što u prethodnoj godini nije bio slučaj.

Izvor: Blic.

Unija radnika i akcionara predlaže amandmane na Izmene i dopune Zakona o privatizaciji: Vlasnička

- Predstavnici Unije radnika i akcionara koju čine 33 firme (među kojima su C market, Centroproizvod, Zdravlje iz Leskovca, Jugoremedija, Soko Štark...) ocenili su juče da će uprkos najavljenim Izmenama i dopunama Zakona o privatizaciji elementarna vlasnička prava malih akcionara i dalje biti blokirana. Ta tvrdnja potkrepljena je podatkom da oko 300.000 akcionara ne mogu da prodaju svoje akcije, pa je "Unija prinuđena da se uključi u rad Narodne skupštine i da u razgovorima sa poslaničkim grupama pokuša da izdejstvuje usvajanje novih amandmana".
-Već smo obavili preliminarne razgovore sa predstavnicima poslaničkih grupa Demokratske stranke, Srpske radikalne stranke, Socijalističke partije Srbije a ovih dana trebalo bi da se sastanemo i sa predsednikom poslaničke grupe Demokratske stranke Srbije Milošem Aligrudićem. Očekujemo da ćemo od većine političkih stranaka, bez obzira da li su u opoziciji ili na vlasti, dobiti podršku jer deblokada vlasničkih prava ne može biti sporno političko pitanje - kaže Branko Pavlović.
Kao sporne odredbe kojima se ugrožava pravo malih akcionara, Pavlović je naveo da je državi ostavljena mogućnost da ide na tender sa svojim akcijama ali ne i da se mali akcionari udružuju sa njom i iskoriste taj metod prodaje.
- Činjenica je takođe da su i prilikom ustupanja ugovora drugom kupcu, mali akcionari, koji inače poseduju i do 30 odsto akcija u preduzećima, isključeni iz svih vidova konsultacija, što nije dobro rešenje. Najveći propust, predstavlja odredba da Akcijski fond od preduzeća zahteva dostavljanje prospekta a da pri tom nije preciziran rok do kojeg je preduzeće u obavezi da to učini. U ovom trenutku u 550 preduzeća Akcijski fond ima svoj portfelj akcija i ona još uvek nisu dostavila svoj prospekt - podseća Pavlović i dodaje da je neophodno da se u zakonu precizira da će nedostavljanje prospekta na zahtev Akcijskog fonda u roku od 30 dana, da se tretira kao krivično delo. Prema njegovim rečima i rešenje da deset odsto akcionara u preduzeću može pokrenuti inicijativu za iznošenje akcija nije dobro, jer se u tom slučaju polazi od pretpostavke da su akcionari u nekom preduzeću dobro organizovani. To, možda, jeste slučaj sa velikim preduzećima kao što je C market, ali ne i sa ostalim firmama gde je akcionarstvo tek u povoju.

Izvor: Danas.

Salford kupuje državne akcije "Knjaza"

- Investicioni fond Salford zainteresovan je da postane jedan od vlasnika Knjaza Miloša i nadmetaće se za kupovinu akcija tog preduzeća koje su u državnom vlasništvu, najavio je direktor Salforda u Beogradu Slobodan Petrović. Na Beogradskoj berzi u ponedeljak startuje berzanska trgovina akcijama Knjaza Miloša, a na prodaju će biti ponuđeno 18.271 akcija, odnosno 12 odsto od ukupnog broja akcija tog preduzeća koja su u vlasništvu države. U vlasništvu države nalazi se 41,7 odsto akcija Knjaza Miloša, a investicioni fond FPP Balkan limitid sa Kajmanskih ostrva je od malih akcionara u dva kruga otkupio oko 58 akcija te fabrike vode i sokova.
Prema ugovoru koji je sa Agencijom za privatizaciju i Akcijskim fondom potpisao, FPP Balkan limitid se obavezao da će akcije Knjaza Miloša na berzi otkupiti po ceni od 18.000 dinara po akciji, ukoliko neki drugi zainteresovani kupac ne ponudi jednaku ili veću cenu. Salford će, prema rečima Petrovića, pokušati da po toj minimalnoj ceni u prvom krugu otkupi sve ponuđene akcije i, najverovatnije, će se nadmetati i za kupovinu preostalih akcija Knjaza Miloša iz državnog paketa, kojima će se u još tri kruga trgovati na Beogradskoj berzi. Petrović je potvrdio da je Salford praktično već ušao u Knjaz Miloš jer je FPP Balkan limitid ovlastio taj fond da upravlja njegovim investicijama u aranđelovčku fabriku u iznosu od 25 miliona evra. Sa FPP Balkan limitidom, kako je objasnio Petrović, dogovoreno je da Salford ima pravo koinvestiranja u Knjaz Miloš, odnosno da i taj investicioni fond ulaže u to preduzeće i bude jedan od njegovih vlasnika.

PAVLOVIĆ: Vlasnički odnosi ne zanimaju zaposlene
Upitan da prokomentariše informaciju koju je objavila Politika da će Investicioni fond Salford zajedno sa FPP Balkan limitidom upravljati kapitalom Kompanije Knjaz Miloš, Branko Pavlović je odgovorio da nije za to čuo ali je dodao da "ako je to istina to ne bi trebalo da brine male akcionare".

- FPP je zahvaljujući put opciji na putu da postane stoprocentni vlasnik, pa u tom kontekstu ne vidim razlog zašto bi neko drugi brinuo o interesima zaposlenih. Kolektivnim ugovorom predviđeno je da otpremnina po godini radnog staža bude oko 2.000 evra, što je radnicima i dodatna garancija, tako da, budući vlasnički odnosi ne bi trebalo previše da ih zanimaju - tvrdi Pavlović.

Izvor: Danas.

Ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom Milan Parivodić u Izvršnom veću Vojvodine: Pozitivn

- Moramo ukloniti sve barijere za strana ulaganja kako bismo omogućili priliv stranog kapitala bez kojeg ne možemo obezbediti ubrzano restrukturiranje domaće privrede, a time i smanjenje velikog spoljnotrgovinskog deficita, istakao je Milan Parivodić, ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom posle jučerašnjeg razgovora delegacije Ministarstva sa Tihomirom Simićem, potpredsednikom, i članovima Izvršnog veća Vojvodine o zajedničkim aktivnostima na planu ekonomskog razvoja, privlačenju stranih investicija i saradnje sa EU.
Parivodić je naglasio da moramo iskoristiti šansu za ubrzano pristupanje EU i dodao da bi dobijanje pozitivne Studije izvodljivosti bio signal stranim investitorima. Tome će pogodovati i prijem Srbije u Svetsku trgovinsku organizaciju. Zahtev je podnet u decembru, a ministar je rekao da se očekuje formiranje radne grupe za pristupanje STO.
- U razgovorima sa predstavnicima Svetske banke složili smo se da su ubrzano restrukturiranje i privatizacija privrede, uz privatizaciju građevinskog zemljišta i denacionalizaciju neophodne mere i preduslov za veći priliv stranog kapitala i ubrzani ekonomski razvoj - istakao je Parivodić i dodao da bi stranci pristali i na veće poreze ukoliko bismo eliminisali administrativne prepreke za ulaganja i korupciju.
On je naglasio da je u toku izrada nacionalne strategije za podsticanje stranih ulaganja koja će sadržati niz mera kako bi Srbija bila konkurentna Hrvatskoj, Rumuniji i Bugarskoj, a uskoro i Ukrajini u privlačenju stranog kapitala.
Zamenik ministra Vlatko Sekulović istakao je da se ova godina dočekuje s optimizmom, navodeći da je lane u Srbiji ostvareno 850 miliona dolara stranih investicija, a ugovoreno je i 600 miliona evra razvojne pomoći kroz povoljne kredite, čije se učešće povećava u odnosu na bespovratnu pomoć. Povoljna je i okolnost što je ponovo omogućen slobodan izvoz šećera u EU, a prema Sekulovićevim rečima, realno je očekivati povećanje izvoznih kvota sa 150.000 na 200.000 tona, što bi, uz Sporazum o izvozu tekstila i mere NBS na smanjenju uvoza, doprinelo smanjenju trgovinskog deficita.
Ministarstvo za ekonomske odnose sa inostranstvom aktivno će podržati i sve napore pokrajinske vlade na jačanju saradnje u okviru Evroregije DKMT, saradnje vojvođanskih i opština i gradova u Mađarskoj i Rumuniji, kao i program strateškog razvoja Vojvodine, koji će biti dobra osnova za izradu takvog programa na nivou republike. Dogovoreno je da Ministarstvo bude suorgaizator donatorske konferencije, 18. februara, u okviru koje bi se tokom sledeće četiri godine prikupilo 23 miliona evra za razvojne projekte u Vojvodini, kao i za učešće pokrajine na konkursu za sredstva EU namenjena zajedničkim projektima u regiji DKMT.

Izvor: Danas.

Dijamant dobio strateškog partnera

- Investicioni fond za jugoistočnu Evropu postao strateški partner industrije ulja "Dijamant" iz Zrenjanina. Ugovorom o dokapitalizaciji predviđen je otkup akcija u vrednosti od 11,5 miliona evra a Investicioni fond, iza kojeg stoji HVB banka, obavezao se da u naredne tri godine uloži u razvoj još 17 miliona evra. Ugovorom je takođe precizirano da fabrikom rukovodi sadašnji generalni direktor Savo Knežević. Nova ulaganja, saopštava menadžment fabrike, trebalo bi da omoguće veću preradu suncokreta kao i učešće fabrike "Dijamant" na tržištu Srbije, koje sada iznosi 35 odsto.

Izvor: Danas.

Prodato još deset firmi

- Na prvoj ovogodišnjoj aukciji u Agenciji za privatizaciju prodato je 10 društvenih preduzeća za ukupno 307.508.000 miliona dinara. Auto-škola "Polet" iz Surdulice, prodata je po ceni od 9,1 milion dinara, dok je početna cena prodaje bila skoro 60 puta manja, a kupac je Toza Stojanović.
Preduzeće "Lemind-Fpl" iz Leskovca prodato je železari "Kremikovce" iz Bugarske za 111 miliona dinara. Firma "Sloboda" iz Obrenovca, prodata je konzorcijumu zaposlenih za 27 miliona dinara. Šljunkara iz Doljevca prodata je na ponovljenoj aukciji za 16,6 miliona dinara, preduzeću koje se bavi izgradnjom brana "Hidrotehnika - hidroenergetika".
Po početnoj ceni od oko 23,9 miliona dinara prodato je preduzeće za štampanje "Mladost" iz Ćuprije. Preduzeće za proizvodnju proizvoda od betona "Betonjerka" iz Vladičinog Hana kupilo je po početnoj ceni od oko 13 miliona preduzeće za puteve Niš. Preduzeće za gajenje žita, useva i zasada "Peščara" prodato je po početnoj ceni od 74 miliona dinara, a kupio ga je vlasnik preduzeća "Agroživ".
Po početnoj ceni od oko 26,7 miliona dinara prodato je i preduzeće "FIO Kostolac". Novi vlasnik ovog preduzeća je italijanska firma za lasersko sečenje metala "Laser balkan". Trgovinsko preduzeće "Tehnopromet" prodato je po početnoj ceni od oko 5,4 miliona dinara a novi vlasnik je Živorad Radivojević. Po početnoj ceni od 584.000 dinara prodato je i preduzeće "Feroks". Kupac tog preduzeća je ekonomista Milomir Radovanović.

Izvor: Glas javnosti.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta