Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Labus: Inflacija u 2005. neće premašiti 12,5 odsto

- Potpredsednik Vlade Srbije Miroljub Labus izjavio je da će inflacija u ovoj godini iznositi maksimalno 12,5 odsto. - Vlada je planirala rast cena od 9,5 odsto, ali moguće je da će inflacija dostići najviše 12,5 odsto. Ako pogledate sve što se dešavalo na tržištu nafte i sa čim se vlada suočavala, videćete da je inflacija od 12,5 na godišnjem nivou sasvim podnošljiva. Mi smo nameravali da je zadržimo ispod psihološke granice od 10 odsto, ali nećemo moći zbog poremećaja na svetskom tržištu - rekao je Labus. On je istakao da su veliki poreski obveznici spremni za početak primene PDV, ali da očekuje teškoće kod malih obveznika koji su "mislili da ni fiskalne kase neće morati da uvode, pa su ipak morali".
Potpredsednik Vlade Srbije Miroljub Labus je ocenio da je kraj januara 2005. godine rok do kada će delegacija EU dati ocenu Studije izvodljivosti i da bi najbolje bilo da se do tada svi optuženi za ratne zločine dobrovoljno predaju Haškom sudu.

Izvor: Danas.

LUKOIL PREVIDEO SVOJE OBAVEZE PREMA BEOPETROLU: Moguć raskid ugovora

Ukoliko Lukoil–Beopetrol ni do 21. januara, kada ističe poslednji produženi rok za početak investicija, ne bude krenuo u realizaciju kupoprodajnog ugovora vrednog 117 miliona evra, velike su šanse za njegovo poništenje.
U Agenciji za privatizaciju, jednog od potpisnika ovog dokumenta, kažu da se sa ruskom naftnom kompanijom stalno pregovora oko započinjanja realizacije ugovora, i da je 21. janura krajnji rok do kada bi revizorska kuća koju je Lukoil angažovao trebala da dostavi presek stanja šta je zaista za više od godinu i po dana urađeno na terenu.
Kako se zna, podsećaju u Agenciji, poslednji rok do kada je Lukoil trebalo da krene sa modernizacijom pumpi i realizacijom socijalnog programa istekao je 21. oktobra. Prema ugovoru, to je bio rok za koji je novi vlasnik u Beopetrol trebalo da investira 76 miliona evra. Od toga 45 za pumpe, logistiku 15, transport šest i informatičku tehnologiju četiri miliona evra. Istovremeno je trebalo uložiti i još tri milioan evra u socijalni program.
Budući da po isteku od godinu dana novi vlasnik nije ništa uradio, po Zakonu mu, kažu u Agenciji, pripada još 90 dana da krene sa modernizacijom starih i gradnjom novih pumpi. Ukoliko međutim, bude probijen i ovaj rok, zakon nalaže raskidanje ugovora. Budući da se, naglašavaju u Agenciji za privatizaciju, radi o vrlo velikom i vrednom ugovoru kako za kompaniju, tako i za državu, učiniće se sve da se novi vlasnik natera da ipak krene sa poslom.
Imajući sve ovo u vidu, Udruženje malih akcionara Lukoil–Beopetrola uputilo je juče pismo Vladimiru Repinu, direktoru ove naftne kompanije, da još jednom okupi zaposlene i uveri ih da će novi vlasnik posle više od godinu dana ipak krenuti sa polom.
Prema rečiima Branislava Moračanina, predsednika Upravnog odbora ovog Udruženja, od menadžmenta se traži da kaže neki okvirni rok do kada bi se modernizacijom i gradnjom novih pumpi trebalo da se krene. Takođe zahtevamo da nam se kaže kada će pumpe konačno biti snabdevene derivatima i ostalom robom, budući da se od dolaska Lukoila na čelo kuće neprestano gomilaju gubici. Država je zbog dosadašnjeg nedomaćinskog poslovanja na gubitku za oko 100 miliona dolara, a mesečni gubici kompanije idu i do 200 miliona dinara.
Lukoil je već toliko prezadužen kod banaka da je pitanje dana do kada će zaposleni dobijati i plate, jer se i one dele iz pozajmica.
Zaposleni se otvoreno pribojavaju da će ostati bez posla, budući da na pumpama nema robe za prodaju kao i da Lukoil nije učestvovao ni na poslednjem tedneru za interventni uvoz derivata i sirove anfte. Dok je većina drugih kompanija koje nemaju toliko tržište svesno ušlo u ovaj rizik, samo da bi radilo, Lukoil nema poslednjih pola godine goriva na pumpama.
Zato se od Repina traži, kaže Moračanin, da otvoreno kaže šta nameravaju da rade sa Beopetrolom i radnicima.Prilikom kupovine ove nekada druge po veličini naftne kompanijem ali akcionari su primera radi bili zastupljeni sa 10,72 odsto ili 15.806.000 evra u ukupnom kapitalu kompanije, dok je sada posle dokapitalizacije od strane većinskog vlasnika palo na svega 0,46 ili 300.000 evra.
Zaposleni u Lukoil-Beopetrolu traže i da se omogući upis celog radnog staža, a ne kako je to neopravdano učinjeno samo do 1999. godine.
Nadležni u Lukoilu juče nisu bili raspoloženi da prokomentarišu ceo slučaj, dodajući samo da im ne pada na pamet da izgube tržište i da celu stvar stopiraju građevinske i urbanističke dozvole na koje se dugo čeka. Akcionari, međutim, na ovakvu priču negoduju, napominjući da im se ona servira sve ovo vreme, te da više u to ne veruju. Prema njihovim saznanjima osnovni problem je između predstavnika bugarskog i ruskog Lukoila koji ne mogu da se dogovore šta da rade. Svaka od struja vuče na svoju stranu, jer za to ima veliki interes, tvrde mali akcionari, u Lukoil-Beopetrolu.

Izvor: Politika.

RASPISAN TENDER ZA „PRVU PETOLETKU”: Radničke akcije bagatela

TRSTENIK – Posle prve najave i razočaranja, kada je 15. oktobra odložen međunarodni tender za privatizaciju „Prve petoletke”, strasti su se malo smirile tek ovih dana, po raspisivanju međunarodnog tendera.
Mada je bilo oprečnih mišljenja, ovo preduzeće sa 7.400 radnika (bavi se hidraulikom i pneumatikom) koje posluje kao holding i 20 zavisnih akcionarskih društava, na tender ide kao celina, a ne „na parče”, kako su jedni priželjkivali, a drugi se pribojavali – da će se na taj način prodati samo oni koji dobro posluju, a da će gubitaši ostati i propasti.
Tender je raspisan. Do 14. januara 2005. zainteresovani mogu da otkupe tendersku dokumentaciju. Tada će se znati i ko su zainteresovani kupci. Za sada se pouzdano zna da ih ima.
Trsteničane najviše interesuju besplatne akcije, koje treba da budu podeljene radnicima. Interesovanje je veliko, jer bezmalo polovina stanovništva trsteničke opštine vezana je za ovaj kolektiv. Pravo na akcije, saznajemo, imaće svi koji su u „Petoletki” proveli najmanje godinu dana, a tokom pet decenija postojanja kroz ovaj kolektiv prošlo je oko 23.000 radnika. Očekuje se da ovih dana „Petoletka” uputi javni poziv za upis besplatnih akcija, a već stižu upozorenja da će javni poziv trajati 21 dan i da nakon toga naknadnog upisa neće biti.
Danima se u Trsteniku licitiralo sa cenom akcija, dok iz „Petoletke” nije stigao zvaničan stav da će vrednost jedne akcije biti samo 100 dinara.
– Nominalna vrednost akcije ne znači ništa – kaže generalni direktor „Petoletke” Lazar Vasiljević. Niko u ovom trenutku ne može da zna za koliko će biti prodata „Petoletka” i koliko će radnika upisati akcije. Tek kada se to bude znalo, znaće se i koliki broj akcija će biti podeljen radnicima i koliko će se akcija dobiti po godini staža – objašnjava Vasiljević.
Još je nerešeno i pitanje socijalnog programa. Mada su se sva tri sindikata u „Petoletki” usaglasila, gotov je samo Nacrt socijalnog programa, a ovih dana se očekuje i njegovo donošenje, kaže Zoran Đaković, predsednik Jedinstvene sindikalne organizacije. U periodu restrukturisanja „Petoletka” je ostala bez 3.000 radnika, a stav Sindikata kočne tehnike jeste da daljih otpuštanja ne treba da bude, osim dobrovoljnog odlaska iz firme. Slični su stavovi i sindikata „Nezavisnost”, uz insistiranje na izmirivanju zaostalih zarada.
Zaposleni u „Petoletki” željno očekuju privatizaciju i u njoj vide priliku da ponovo budu konkurentni na tržištu. Najveću nadu polažu u investicioni program budućeg vlasnika, kako bi se obnovili mašinski kapaciteti.
Dok čekaju novog vlasnika u „Petoletki” vredno rade. Proizvodnja je 2004. u odnosu na prethodnu godinu povećana 25 odsto. Za jedanaest meseci 2004. ukupna realizacija na nivou „Petoletke” je 42 miliona evra, od čega je 20 miliona evra izvoz u više od 40 zemalja sa kojima „Petoletka” posluje, pre svega, u zemlje Evropske unije i države bivšeg Sovjetskog Saveza.

Izvor: Politika.

Mlađan Dinkić, ministar finansija u Vladi Srbije: Smanjenje spoljnotrgovinskog deficita jedan od p

- Ministar finansija Srbije Mlađan Dinkić ocenio je u novogodišnjem intervjuu novinskim agencijama FONET i Beta da je prioritet makroekonomske politike Vlade Srbije smanjenje nezaposlenosti i spoljnotrgovinskog deficita. Prema njegovim rečima, efekti mera za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita moći će da se sagledaju tek polovinom godine, jer su mnoge firme u novembru i decembru povećale uvoz, kako bi od 1. januara izbegle plaćanje PDV na granici i očuvale likvidnost. "U nastupajućoj godini takođe bi, u okviru razgovora o statusu Kosova, trebalo da započnu i pregovori o tretmanu potraživanja Srbije na Kosovu, ali i spoljnom dugu kosovske privrede od 1,2 milijarde dolara, koji Srbija danas servisira", rekao je Dinkić. On je najavio da će Ministarstvo finansija do kraja januara Vladi i Skupštini Srbije predložiti Nacrt zakona o prijavljivanju oduzete imovine, čije će usvajanje predstavljati početak denacionalizacije. Ministar je objasnio da će građani čija je imovina oduzeta denacionalizacijom, konfiskacijom ili agrarnom reformom, po novom zakonu moći da prijave svoja "potraživanja" do kraja godine.

Izvor: Danas.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta