Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Privatizacija Magnohroma

- Kraljevački "Magnohrom" privatizovaće se po delovima, a ne kao jedinstven sistem, jer nema zainteresovanih kupaca za celo preduzeće, rekao je generalni direktor tog preduzeća Rodoljub Petrović agenciji Beta. On je rekao da se za kupovinu Fabrike elektrotermičkih proizvoda interesuje osam, a za kupovinu Fabrike visokovatrostalnih proizvoda sedam kompanija.
Od sredstava koja budu dobijena od prodaje FETP-a u "Magnohromu" će nastojati da smanje dugovanja. Konsultantska kuća "Nomura" iz Japana uradila je Strategiju privatizacije "Magnohroma". U sistemu "Magnohroma" najzaposleniji je FETP koji radi sa polovinom kapaciteta, a zatim sledi Fabrika vatrostalnih materijala. Plate 2.800 radnika u proseku su 10.000 dinara i kasne četiri meseca.

Izvor: Glas-javnosti.

IMR PONOVO IZVOZI: Za Afriku 2.000 traktora

Industrija motora Rakovica isporučiće ove godini više od 2.000 traktora kupcima u Maroku, Tunisu, Alžiru, Libiji i Egiptu , a povećanje izvoza u koji, inače, odlazi 40 odsto ukupno proizvedenih traktora ove firme, kako tvrde u ovoj kompaniji, jedan je od tri osnovna cilja.
Mada je ukupna proizvodnja ove, u odnosu na prethodnu godinu povećana za 40 odsto, a proizvodnja traktora čak za 100 odsto, na lageru u ovom trenutku, zbog toga što IMR radi za poznatog kupca, nema robe...

Izvor: Dnevnik.

"Rubin" dobija vlasnika

- Konzorcijum dve firme "Vinarija Čoka" i "Rodić MB", zatim kompanija "Invej" iz Zemuna i slovenačka "Istrabenc" dostavili su ponude, pretposlednjeg dana 2004. godine, Agenciji za privatizaciju za otkup 70 odsto društvenog kapitala "Rubina" iz Kruševca.
Finansijski i pravni konsultanti Agencije će, u roku od 30 dana, izvršiti ocenjivanje ponuda, na osnovu čega će Agencija doneti odluku o rang- listi ponuđača. Društveno preduzeće "Rubin" je u potpunosti u društvenom vlasništvu, što znači da 70 odsto društvenog kapitala preduzeća predstavlja i 70 odsto ukupnog kapitala firme.
Kompanije "Ilva Sarono holding" iz Italije, "Hemijska industrija Župa", Home art and Sales Services AG iz Švajcarske i Miroslav Antić, fizičko lice iz SAD, otkupili su tendersku dokumentaciju ali nisu dostavili ponude u roku koji je propisan javnim pozivom.

Izvor: Glas-javnosti.

Iz "Zastave" ove godine 18.000 automobila

- Sa montažnih traka u "Zastavi" bi ove godine trebalo da siđe 18.000 automobila, od čega će više od 15.000 biti ponuđeno domaćim, a 2.460 kupcima na inostranom tržištu.
Prema rečima komercijalnog direktora "Zastavine" Fabrike automobila Vladete Kostića tokom ove godine u beogradskoj fabrici "21. maj" treba da se okonča proces osvajanja proizvodnje euro tri motora, koji zadovoljava evropske ekološke standarde. Domaći ekološki motori najpre će se ugrađivati u "Zastavine" modele automobila, čime će se stvoriti uslovi za njihov izvoz u Sloveniju, Hrvatsku, Nemačku, Švajcarsku i druge evropske zemlje. U minuloj godini, inače, u "Zastavi" je proizvedeno 13.355 "korala", "skala", i "florida", odnosno tek 250 automobila više nego 2003. godine. Na domaćem i inostranom tržištu tokom prošle godine prodato je 123.653 automobila, što je za 25 odsto više nego 2003. "Zastava" je lane od prodaje automobila ostvarila prihod od 47 miliona dolara.
Podsetimo da je u 2004. godini u "Zastavi", prema prvobitnom planu proizvodnje sa montažnih traka trebalo da siđe 30.000 automobila. Taj plan je, međutim, zbog besparice, dva puta korigovan, najpre na 25.000, a potom na 18.000 automobila, da bi na kraju poslovna godina je bila završena sa 13.355 proizvedenih automobila. Ako se zna da je i u 2003, kao i ranijih godina sa montažnih traka ovde silazio gotovo isti broj vozila, onda je cifra od oko 13.000 automobila godišnje u postojećim okolnostima, "Zastavin" poslovno-proizvodni maksimum.
Koliko je tolika i takva produkcija rentabilna za fabriku, koja je pre 15-ak godina proizvodila do 240.000 vozila godišnje, a čiji prostorni kapaciteti omogućavaju proizvodnju i do nekoliko stotina hiljada "četvorotočkaša" za godinu dana, pitanje je na koje bi uskoro odgovog trebalo da daju poslovodstvo Grupe "Zastava vozila" i nadležni državni organi.

Izvor: Danas.

PDV podigao prodaju u FAP

- Zbog primene Zakona o PDV od 1. januara, u poslednja dva radna dana u minuloj godini u Fabrici automobila FAP u Priboju kupcima je isporučeno oko 40 kamiona i četiri autobusa, koliko je isporučeno za pola prošle godine.
Kako je za Danas izjavio Mirko Stojović, generalni direktor FAP, kamioni i dva međugradska autobusa su prodati na lizing preko preduzeća "Lipaks" iz Beograda, dok su dva takođe međugradska autobusa isporučena firmi GRAS iz Sarajeva po ranijoj narudžbini, iz kontingenta od ukupno 6 autobusa za ovog najvećeg prevoznika u BIH.

Izvor: Danas.

Sever prodat za 4,1 milion evra

Predstavnici Agencije za privatizaciju i kupca "ATB Antriebstechnik AG" iz Austrije potpisali su 31. decembra Ugovor o prdaji 70 odsto društvenog kapitala preduzeća Sever Holding Internacional iz Subotice. Ova austrijska kompanija obavezala se da će za kupovinu Severa izdvojiti 4,1 milion evra i da je osim toga, bezuslovno prihvatila socjalni program, ukupne vrednosti od 16,1 milona evra - saopštila je Agencija za privatizaciju. Da podsetimo da je na javnom tenderu za Sever iz Subotice pristigla samo jedna ponuda i to upravo od ATB Antriebstechnik iz Austrije.

Izvor: Danas.

Uslovni tender za fabriku "Filip Kljajić"

- Industrija "Filip Kljajić" iz Kragujevca biće do kraja juna naredne godine ponuđena na uslovnu tendersku prodaju. Kako saznajemo, ovakva odluka posledica je činjenice da za kupovinu te kragujevačke fabrike za proizvodnju galovih i tehničkih lanaca, industrijskih transportera, mašina i opreme nije bilo zainteresovanih kupaca.
Agencija za privatizaciju angažovala je konsultantsku kuću Nomura da pronađe strateškog partnera za "Filip Kljajić". Kako se to nije dogodilo Agencija za privatizaciju je predložila uslovnu tendersku prodaju te kragujevačke fabrike, a ako i to ne bi uspelo uslediće njeno dekomponovanje, odnosno osamostaljivanje pojedinih proizvodno-poslovnih celina.
Industrija "Filip Kljajić" je do početka 90-ih prošloga veka važila za drugo po značaju privredno preduzeće (posle "Zastave") u Kragujevcu, koje je izvozilo čak oko 80 odsto proizvodnog lanca. Početkom 90-ih, međutim, "Filip Kljajić" je zapao u krizu, praćenu čestim protestima i štrajkovima radnika, kao i smenama poslovodstva.

Izvor: Danas.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta