Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Priprema se prodaja odmarališta javnih preduzeća EPS i NIS:
Hoteli na meti tajkuna
Više desetina ugostiteljskih objekata javnih preduzeća vredi oko sto miliona evra Hoteli i odmarališta Elektroprivrede Srbije i Naftne industrije Srbije, posle neočekivano bezbolnog početka izdvajanja iz ovih javnih preduzeća zbog privatizacije, postaće lak plen domaćih tajkuna. Dok se velika buka diže oko prodaje EPS-a i NIS-a, hoteli i odmarališta ovih javnih preduzeća ostaju po strani iako njihova vrednost nije mala - oko sto miliona evra. NIS je, inače, svoje hotele i ugostiteljske objekte izdvojio u ogranak nove kompanije NIS a. d. koji se zove Ugostiteljstvo i turizam, na šta sindikat nije imao veće zamerke. Mnogo bučniji bili su sindikalci iz EPS-a koji su najavljivali štrajk, ali se sve završilo na rečima. Sindikat EPS-a bio je razjedinjen, jer JP "Kolubara" nije podržalo štrajk. Ovo je i donekle razumljivo jer ovaj deo EPS-a nema hotele i odmarališta, a i sindikat "Kolubare" je poslednjih dana u odličnim odnosima s Vladom Srbije. Da su hoteli u Srbiji veoma zanimljivi za domaće biznismene pokazuje privatizacija ugostiteljskih objekata u Beogradu. U Srbiji nema dovoljno smeštajnih kapaciteta tako da će kupovina postojećih objekata biti dobra investicija, naročito isplativa zbog veza u "sistemu", koje imaju domaći tajkuni. U NIS-u kažu da bi privatizacija hotela trebalo da počne u narednim mesecima. Postavljanje Boška Prosenice, dosadašnjeg šefa kabineta direktora NIS-a Željka Popovića, za direktora ovog ogranka samo je "dolilo ulje na vatru". Prosenica je veoma blizak saradnik Popovića i, naravno, već poznate "ekipe" iz naftnog sektora Gorana Novakovića i Vojina Lazarevića. Hoteli NIS-a, posebno u Crnoj Gori, dugo su već na meti poznatog crnogorskog biznismena i političara Vojina Lazarevića, koji se ne usteže ni u otvaranju restorana u Beogradu. Mile Dragić, vlasnik istoimene firme, nedavno je kupio hotel "Moskvu", Milorad Majkić je kupio "Union" i sudski pokušava da dokaže suvlasništvo u Interkontinentalu, a nije isključeno da im se neće pridružiti i još neki aktuelni veleposednik, kao što su Miodrag Kostić ili Miroslav Mišković. U privatizaciji hotela EPS-a trebalo bi očekivati više teškoća kada se raspišu tenderi, jer će se radnici EPS-a sigurno usprotiviti prodaji odmarališta koje koriste godinama, a u koja su ulagali, ali neće dobiti akcije. Vlada preuzela nadležnost Svi hoteli EPS-a prešli su u nadležnost Vlade Srbije i ona će doneti odluku o prebacivanju u Agenciju za privatizaciju. Slična je i situacija i sa ogrankom NIS-a a. d. U vlasništvu EPS-a su hoteli u Budvi, Bajinoj Bašti, Bečićima, Čanju, vile u Budvi, Buljaricama, Vrnjačkoj banji, na Kopaoniku. Elektroprivreda ima i odmarališta u Bečićima, Meljinama, Ulcinju, na Kopaoniku, Zlatiboru, Divčibarama kao i vikend kuće u Budvi, na Fruškoj gori. NIS ima hotele i vile u Budvi, na crnogorskom primorju, na Zlatiboru i Crnom Vrhu. Takođe, ova kompanija ima motele i restorane širom Srbije. Izvor "Glas javnosti"

Danas u Privrednoj komori Srbije:
Prezentacija kompanije Termoelektro
Udruženje za metalnu i elektroindustriju Privredne komore Srbije danas organizuje prezentaciju kompanije Termoelektro iz Beograda koja je, godinama unazad, angažovana na izgradnji, rekonstrukciji i održavanju strateških objekata iz oblasti energetike, rafinerijskog, metalskog i industrijskog kompleksa. Radnici Termoelektra su od osnivanja kompanije 1948. godine izgradili na stotine objekata u oblasti crne i obojene metalurgije, industrijskih postrojenja svih vrsta kao što su industrija cementa, celuloze i hartije, hemijska i prehrambena industrija. Prezentacija, čiji je medijski pokrovitelj Danas, održava se u Privrednoj komori Srbije sa početkom u 18 sati. Izvor: "Danas".

RUSKA OF ŠOR KOMPANIJA KUPILA DEO RUDNIKA BOKSITA

Predstavnici crnogorske vlade i državnih fondova potpisali su juče sa ruskom of šor kompanijom Salomon enterprajzis ugovor o prodaji 32 odsto akcija Rudnika boksita Nikšić, za šest miliona evra. Vlada Crne Gore je ruskoj kompaniji odobrila koncesije na rudu na 20 godina, a ruski partner se obavezao da godišnje neće eksploatisati više od 650.000 tona rude, što je za oko 100.000 tona manje od trenutne eksploatacije. Ruska of šor kompanija sa Kipra obavezala se da će po potpisivanju ugovora platiti četiri miliona evra za koncesionu naknadu, dok će preostala dva miliona evra platiti u narednih 20 godina. Predstavnici crnogorske vlade posle potpisivanja ugovora saopštili su da su zadovoljni ovom privatizacijom. Direktor vladine Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja Branko Vujović izrazio je očekivanje da će se narednih dana "stvoriti uslovi za kupovinu" još oko 30 odsto akcija Rudnika, kada bi ruski partner postao većinski vlasnik rudnika. Oko 30 odsto akcija Rudnika vlasništvo je podgoričke brokersko-dilerske kuće Monte Adria, dok je 15 odsto preduzeća u posedu radnika. Predstavnik ruske kompanije Jakov Ickov i šef pregovaračkog tima za kupovinu Rudnika i Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP) kazao je da će njegova firma poštovati dogovorene obaveze i ocenio da će ovaj posao "podstaći razvoj" tog nikšićkog kolektiva. Izvor: "Danas".

Cena nafte na svetskom tržištu kriva za inflaciju u Srbiji tvrde u Vladi Srbije, ekonomisti misle
"Pregrejana" tražnja pokrenula inflatornu spiralu
Do polovine leta, ministri u Vladi ubeđivali su javnost da će ovogodišnja inflacija biti jednocifrena. Zatim je usledilo uveravanje da inflacija neće preći prošlogodišnju od 13,7 odsto. Pošto je zvanična statistika objavila da su cene za devet meseci porasle za 11,7 odsto sada već i neki ministri procenjuje da će se inflacija kretati između 13 i 15 odsto, a kao glavni uzrok navode, kao i lane, rast cena nafte na svetskom tržištu. Što se tiče prognoza, ekonomisti odavna tvrde da će biti dobro ako godina bude završena sa stopom inflacije od 15 odsto. Njihove računice govore da bi mesečni porast cena u poslednjem kvartalu smeo da bude 1,7 odsto ili mesečno prosečno 0,56 odsto da bi cene bile zadržane na nivou od 13,7 odsto. Kako takav rezultat nije postignut ni jedanput tokom proteklog dela godine, prosek u prvih devet meseci je naime iznosio 1,25 odsto, šanse da se ostane na inflaciji od 13,7 odsto su praktično ravne nuli. Kada je međutim reč o uzrocima visokog porasta cena razlike i među ekonomistima, a pogotovu na relaciji Vlada-stručna javnost, nisu male. Vlada je i lane je tvrdila da je za prekoračenje planirane inflacije za gotovo 50 odsto kriva cena nafte na svetskom tržištu. Pokušano je da se dokaže da su "domaće" cene čak bile u okviru planiranih devet odsto, a da su "strane" pokvarile računice. I sada se očito igra na istu kartu. Ekonomisti međutim, tvrde da cene nafte nisu ključne za našu inflaciju. Prema mišljenju ekonomiste Stojana Stamenkovića, domaća tražnja je glavni uzročnik inflacije, potom slede svetske cene energenata, a na trećem mestu je visok stepen monopolizacije naše privrede. A kako se monetarnim merama može kontrolisati samo prvi uzročnik inflacije i to delimično, ne treba se čuditi iskoraku inflacije iz planiranih okvira. Tim pre, što su, kako napominje Stamenković, "moćna monopolska središta izuzeta od svake kontrole i tržišne konkurencije, a na cene utiču i direktno i indirektno". Ekonomski analitičar Miroslav Prokopijević tvrdi da kretanje cene nafte nije presudan faktor, već da na inflaciju najviše utiče velika državna potrošnja. - Cena nafte skače u celom svetu, ali je inflacija u Crnoj Gori oko 3,5, a u Srbiji oko 17 odsto. Glavni faktor inflacije u Srbiji je državna potrošnja, drugi nesanirana javna i komunalna preduzeća, a treći zatvorenost tržišta, koja omogućava firmama da dižu cene nezavisno od kvaliteta usluga. Tek četvrti faktor u Srbiji je cena nafte - tvrdi Prokopijević. I Danica Popović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, upozorava da su i druge zemlje slične privredne strukture pravile računice o tome koliko bi povećanje od 10 dolara po barelu nafte doprinelo rastu inflacije i da su te računice pokazale da bi u zemlji koja je manje energetski efikasna od zemalja OECD, što znači da troši 2,5 puta više nafte po jedinici BDP, inflacija po tom osnovu mogla da poraste najviše za 2,6 odsto. - Nema zemlje kod koje je zabeležen skok cena od četiri odsto po tom osnovu, i zato na rast inflacije u Srbiji daleko više utiče pritisak agregatne tražnje nego ispravljanje dispratiteta ili cenovni poremećaji na svetskom tržištu. Tim više što je rast cena energenata kod nas kontrolisan, objašnjava Popović. Jedno od važnih iskustava uspešnih tranzicionih privreda je da se ubrazanje privrednog rasta ne može "kupiti" visokom inflacijom, niti da smirivanje inflacije izaziva recesiju. Pregrejana domaća tražnja izazvana između ostalog i populizom prisutnim dobrih devet meseci prošle godine podstakla je inflatornu spiralu koju je sada teško zaustaviti. Jedna od najvažnijih posledica toga je odbijanje strateških investitora, dok istovremeno visoka inflacija nimalo ne utiče na racionalnost odluka privrednih subjekata i građana, o čemu svedoči najbolje to da nema smanjenjenja potrošnje nafte ili benzina posle poskupljenja, nego naprotiv, kako tvrdi dr Popović, ova pomeranja cena na tržištu "bivaju tumačena kao poziv nadležnim da usklade plate sa troškovima života" čime se nastavlja pregrevanje tražnje. Izvor: "Danas".

Erste banka kupuje akcije malih akcionara Novosadske banke

Austrijska Erste banka objavila je ponudu za kupovinu akcija malih akcionara Novosadske banke. Erste banka je u avgustu ove godine otkupila 83,3 odsto akcija Novosadske banke u vlasništvu države, po ceni od 218,98 evra po jednoj akciji. Za preuzimanje tog paketa akcija Novosadske banke plaćeno je 73,2 miliona evra. Ista cena je ponuđena i malim akcionarima, odnosno vlasnicima ostatka od 16,71 odsto ili 67.045 akcija Novosadske banke, koje se nalaze u vlasništvu oko 2.000 akcionara. Mali akcionari Novosadske banke mogu od danas do 7. novembra da daju naloge za prodaju svojih akcija. Izvor: "Danas".

Luksemburg pomaže reformu finansijskog sistema u Srbiji

Predsednik SCG Svetozar Marović počinje danas zvaničnu posetu Luksemburgu, gde će razgovarati sa najvišim zvaničnicima te zemlje. Marović, koji u Luksemburg dolazi sa šefom diplomatije SCG Vukom Draškovićem, razgovaraće sa premijerom Žan-Klod Junkerom, velikim vojvodom od Luksemburga Anrijem, najvišim predstavnicima parlamenta, kao i sa članovima parlamentarnog komiteta za spoljne poslove. Kako je ranije najavljeno, glavne teme razgovora biće proces pridruživanja SCG Evropskoj uniji, razvoj bilateralnih ekonomskih odnosa, kao i najvažnija pitanja u regionu zapadnog Balkana. Uoči zvaničnih razgovora, šef diplomatije SCG Vuk Drašković i šef diplomatije Luksemburga Žan Aselborn potpisaće sporazum o saradnji Ministarstva spoljnih poslova Luksemburga i Beogradske berze, kojim je predviđena pomoć reformi finansijskog tržišta i Beogradskoj berzi. Izvor: "Danas".

Priprema se prodaja odmarališta javnih preduzeća EPS i NIS:
Hoteli na meti tajkuna
Hoteli i odmarališta Elektroprivrede Srbije i Naftne industrije Srbije, posle neočekivano bezbolnog početka izdvajanja iz ovih javnih preduzeća zbog privatizacije, postaće lak plen domaćih tajkuna. Dok se velika buka diže oko prodaje EPS-a i NIS-a, hoteli i odmarališta ovih javnih preduzeća ostaju po strani iako njihova vrednost nije mala - oko sto miliona evra. NIS je, inače, svoje hotele i ugostiteljske objekte izdvojio u ogranak nove kompanije NIS a. d. koji se zove Ugostiteljstvo i turizam, na šta sindikat nije imao veće zamerke. Mnogo bučniji bili su sindikalci iz EPS-a koji su najavljivali štrajk, ali se sve završilo na rečima. Sindikat EPS-a bio je razjedinjen, jer JP "Kolubara" nije podržalo štrajk. Ovo je i donekle razumljivo jer ovaj deo EPS-a nema hotele i odmarališta, a i sindikat "Kolubare" je poslednjih dana u odličnim odnosima s Vladom Srbije. Da su hoteli u Srbiji veoma zanimljivi za domaće biznismene pokazuje privatizacija ugostiteljskih objekata u Beogradu. U Srbiji nema dovoljno smeštajnih kapaciteta tako da će kupovina postojećih objekata biti dobra investicija, naročito isplativa zbog veza u "sistemu", koje imaju domaći tajkuni. U NIS-u kažu da bi privatizacija hotela trebalo da počne u narednim mesecima. Postavljanje Boška Prosenice, dosadašnjeg šefa kabineta direktora NIS-a Željka Popovića, za direktora ovog ogranka samo je "dolilo ulje na vatru". Prosenica je veoma blizak saradnik Popovića i, naravno, već poznate "ekipe" iz naftnog sektora Gorana Novakovića i Vojina Lazarevića. Hoteli NIS-a, posebno u Crnoj Gori, dugo su već na meti poznatog crnogorskog biznismena i političara Vojina Lazarevića, koji se ne usteže ni u otvaranju restorana u Beogradu. Mile Dragić, vlasnik istoimene firme, nedavno je kupio hotel "Moskvu", Milorad Majkić je kupio "Union" i sudski pokušava da dokaže suvlasništvo u Interkontinentalu, a nije isključeno da im se neće pridružiti i još neki aktuelni veleposednik, kao što su Miodrag Kostić ili Miroslav Mišković. U privatizaciji hotela EPS-a trebalo bi očekivati više teškoća kada se raspišu tenderi, jer će se radnici EPS-a sigurno usprotiviti prodaji odmarališta koje koriste godinama, a u koja su ulagali, ali neće dobiti akcije. Vlada preuzela nadležnost Svi hoteli EPS-a prešli su u nadležnost Vlade Srbije i ona će doneti odluku o prebacivanju u Agenciju za privatizaciju. Slična je i situacija i sa ogrankom NIS-a a. d. U vlasništvu EPS-a su hoteli u Budvi, Bajinoj Bašti, Bečićima, Čanju, vile u Budvi, Buljaricama, Vrnjačkoj banji, na Kopaoniku. Elektroprivreda ima i odmarališta u Bečićima, Meljinama, Ulcinju, na Kopaoniku, Zlatiboru, Divčibarama kao i vikend kuće u Budvi, na Fruškoj gori. NIS ima hotele i vile u Budvi, na crnogorskom primorju, na Zlatiboru i Crnom Vrhu. Takođe, ova kompanija ima motele i restorane širom Srbije. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta