Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Polt: Privatizovati sva državna preduzeća u Srbiji

Iako u srpskoj javnosti i dalje vlada mišljenje da je zadržavanje većinskog vlasništva u rafinerijama od strateškog značaja za državu, ja se neću složiti sa tim. Prodaja Naftne industrije Srbije bila bi korisna iz više razloga. Neki procenjuju da bi prihodi od privatizacije dostigli četiri milijarde dolara ali bez obzira na to da li je reč o četiri ili jednoj milijardi dolara, to je novac koji će smanjiti dug, omogućiti popravku puteva ili biti iskorišćen za druge potrebe od presudnog značaja za Srbiju - izjavio je juče ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji i Crnoj Gori, Majkl Polt, obraćajući se članovima Američke privredne komore u SCG. Polt se u svom govoru založio ne samo za privatizaciju većinskog udela u NIS već i u Jat ervejzu i drugim državnim preduzećima, pravdajući to efikasnijim rukovođenjem koje može da obezbedi privatni vlasnik. On je podsetio da restrukturiranje donosi gubitak radnih mesta ali je dodao da će bez novih investiranja u te kompanije radna mesta svakako biti izgubljena. - Uz konstataciju da Srbija mora da pripremi svoje kompanije da se takmiče na tržištu, a Vlada da se odupre političkom iskušenju da kontroliše tržište, ambasador SAD ukazao je da je Jat još jedan primer kako slabost velike javne kompanije može uticati na njen finansijski rezultat. On je konstatovao da je letenje Jatovim avionima skupo u poređenju sa, recimo, mađarskim avio kompanijama, jer let iz Beograda do Londona košta 240 evra a iz Budimpešte samo 35 evra. Polt je ukazao na podatke Udruženja evropskih avio kompanija, prema kojima je promet putnika u Jatu smanjen za 17 odsto u prvih sedam meseci ove godine. Ambasada SAD čeka novu lokaciju - Dalje unapređenje investicione klime od ključnog je značaja jer su, recimo, prodaja zemljišta i novčane transakcije još uvek izuzetno komplikovane i to predstavlja veliki teret za investitore koji su već na tržištu Srbije. Ambasada SAD u Beogradu još nije rešila problem sa dobijanjem zemljišta za novu lokaciju, iako je za te namene potrebno što pre rešiti problem restitucije zemljišta jer je to signal investitorima. Izvor: "Danas".

Udruženje akcionara Konstruktor u Pančevu traži reviziju privatizacije:
Kapital Konstruktora obezvređen pre prodaje
Skupština Udruženja malih akcionara građevinskog preduzeća Konstruktor u Pančevu odlučila je na osnovu izveštaja stručnog tima Udruženja malih akcionara Srbije o stanju u preduzeću AB Konstruktor pre i nakon privatizacije i urađene procene vrednosti kapitala, da zatraži reviziju privatizacije, novu procenu kapitala, kao i inicijativa za raskid ugovora o kupoprodaji društvenog kapitala. Mali akcionari su konstatovali da je preduzeće prodato po 168 puta nižoj ceni od tržišne, čime je narušeno načelo Zakona o privatizaciji, kojim je predviđeno da se formiranje prodajne cene vrši prema tržišnim uslovima. Rade Stojiljković, predsednik Udruženja malih akcionara Konstruktora koje okuplja oko 600 akcionara u čijem je vlasništvu 27,7 odsto kapitala, kaže da je ovo pančevačko građevinsko preduzeće prodato za 172 hiljade evra austrijskoj firmi Astrobau, a da su mali akcionari naknadnom procenom utvrdili da je u vreme prodaje Konstruktor vredeo oko 41 milion evra. On kaže da su stručnjaci UMAS izračunali da vrednost akcija Konstruktora ne može biti hiljadu dinara, već 856 evra, čime je oštećeno 1.904 lica, koliko u ovoj firmi ima vlasnika akcija. Izvor: "Danas".

Valjaonica bakra u Sevojnu uvećava proizvodnju za 15 odsto:
DRAKULIĆ: U fabrici će ostati 850 radnika
Zoran Drakulić, vlasnik kiparske kompanije Ist point i jedan od vlasnika Valjaonice bakra u Sevojnu, saopštio je da će pet godina posle privatizacije, od oko 1.600 radnika, koliko ih sada ima, u fabrici ostati njih 850. - Do sada je fabriku dobrovoljno, i uz veoma korektan socijalni program, napustilo 1.500 radnika, ali i dalje ćemo morati da smanjujemo broj zaposlenih i to ćemo učiniti na dva načina. Prvi je da se nakon dobrovoljnog izjašnjavanja, višku zaposlenih ponudi prihvatljiv socijalni program, a drugi podrazumeva osamostaljivanje pojedinih delova fabrike koji nisu u neposrednoj vezi sa proizvodnjom. Osposobićemo ih organizaciono i kadrovski, kako bi mogli samostalno da posluju, ali i da deo svojih usluga pružaju fabrici. Nakon toga u fabrici bi trebalo da ostane 850 zaposlenih i da se proizvodnja poveća za pedeset odsto - objasnio je Drakulić i dodao da su sa takvim socijalnim programom saglasni i fabrički sindikati. On je podsetio da je u septembru Valjaonica ostvarila rekordnu mesečnu proizvodnju (nešto više od tri hiljade tona), zabeleženu u poslednjih 13 godina i to se dogodilo u trenutku kada je bilo veoma teško toliku količinu proizvoda plasirati na inostranom tržištu. - Prošle godine proizvodnja je povećana za trideset, a ove godine u planu je povećanje od petnaest odsto uz značajna ulaganja u opremu. Radimo u veoma teškim uslovima u Srbiji i suočeni smo sa jakom konkurencijom na tržištu ali, uprkos tome, mislim da ćemo za godinu i po od Valjaonice bakra, koja spada u red deset najvećih izvoznika, napraviti izuzetnu fabriku - tvrdi Drakulić. Na pitanje da li je Valjaonica bakra počela da ostvaruje profit, Drakulić kaže da fabrika još uvek nije profitabilna, zbog dugova iz ranijeg perioda, ali da ipak posluje na "pozitivnoj nuli". Govoreći o trgovanju akcijama malih akcionara, on je savetovao akcionare da ih u ovom trtenutku ne prodaju. Investicije teške dvadeset miliona evra - Naš prioritet je da završimo investicioni ciklus i da u naredne dve godine u fabriku uložimo oko dvadeset miliona evra, kako bismo dobili proizvod koji će biti konkurentan na svetskom tržištu. Nakon toga možemo da govorimo o nekoj realnoj ceni akcija - zaključio je Drakulić, najavljujući mogućnost investiranja u druge oblasti užičke privrede, poput izgradnje jednog hotela, ili kupovine nekog od postojećih u gradu. Izvor: "Danas".

Olga Čurović, direktor Poslovne zajednice za industrijsko bilje:
Rekordan rod šećerne repe i soje
I u ovoj godini nastavljen je trend povećavanja površina zasejanih industrijskim biljem. Šećernom repom zasejano je oko 70 hiljada hektara (prošle godine repom je bilo zasejano oko 60 hiljada hektara), suncokretom - 240 hiljada (prošle godine 188), a sojom 140 hiljada hektara. Procenjuje se da će proizvodnja suncokreta biti niža od očekivane, dok bi rod šećerne repe i soje mogao da nadmaši i prošlogodišnje rekordne iznose. - Ove godine očekivao se rekordan rod suncokreta. Na to su ukazivale ne samo mere koje je preduzelo Ministarstvo poljoprivrede, već i to što su prerađivači ove industrijske kulture bili spremni da ponude dobru otkupnu cenu. Sve to uticalo je na opredeljenja poljoprivrednika da u prolećnoj setvi suncokretom zaseju rekordnih 240 hiljada hektara. Međutim, nepovoljni vremenski uslovi koji nisu pogodovali razvoju suncokreta, kao i bolest bela trulež, koja je napala glavu suncokreta, što je uslovilo ispadanje zrna, umanjili su ovogodišnji rod - kaže za Danas Olga Čurović, direktor Poslovne zajednice za industrijsko bilje. Naša sagovornica podseća da je skidanje suncokreta sa polja pri kraju, kao i da je u uljare već smešteno oko 350 hiljada tona, što je za oko 100 hiljada tona manje nego prošle godine. - Ipak, nema razloga za nezadovoljstvo - ostvaren je rod treći po obimu u periodu od 2000. do 2005.godine. Rekordan rod ostvaren je prošle godine - oko 438 hiljada tona, 2003. godine rod je bio nešto niži, a ove godine, uprkos nepovoljnim okolnostima biće ostvaren takođe značajan obim proizvodnje. Dakle, biće dovoljno suncokretovog ulja - zaključuje Čurović. Za razliku od suncokreta, berba soje sa oko 140 hiljada hektara, koliko je u prolećnim mesecima zasejano, još je u toku. - Prema podacima kojima trenutno raspolažemo, značajniji prerađivači soje do sada su u silose smestili oko 270 hiljada tona soje ovogodišnjeg roda. Valja imati na umu da ove godine soju otkupljuju ne samo veliki prerađivači, kao što je Sojaprotein, na primer, već i druge uljare. To znači da bi oko 25 odsto ovogodišnjeg roda moglo da završi kod tih novih prerađivača, a deo ovogodišnjeg roda proizvođači će verovatno ostaviti na zalihama. Sve bi to trebalo uzeti u obzir kada se bude procenjivao ukupni ovogodišnji rod soje - smatra direktorka Poslovne zajednice za industrijsko bilje iz Novog Sada. Šećerna repa je ove sezone zasejana na oko 70 hiljada hektara i prinosi su bolji nego u rekordnoj 2004. godini. - Jedino je digestija manja nego lane, ali su prinosi veći i u proseku premašuju 50 tona po hektaru. Izvesno je, dakle, da će proizvodnja šećera prekoračiti granicu od 400 hiljada tona i kvota od 180 hiljada tona, koju nam je za preferencijalni izvoz odobrila Evropska unija biće bez problema ispunjena. Bilo bi dobro kada bismo mogli da dobijemo i veću kvotu - ističe Čurović. Izvor: "Danas".

Potpuna privatizacija do kraja 2007.

Ministar za ekonomske odnose Srbije sa inostranstvom Milan Parivodić izjavio je juče da se republička vlada nada da će proces privatizacije biti okončan do kraja 2007. godine, jer je od "presudnog značaja da to bude završeno što pre". On je ocenio da je preduslov za nove investicije da gradsko građevinsko zemljište bude privatizovano. To je suština stvari, jer zbog neispunjenja tog uslova danas, na primer, u Beogradu imamo samo dva velika hotela iz svetskog lanca - izjavio je Parivodić. On je dodao da vrlo bitan uslov za strana ulaganja predstavlja i denacionalizacija, jer daje moralni kredibilitet pravnog poretka Srbije, a potrebna je i efikasna sudska i administrativna vlast. Izvor: "Glas javnosti".

Pregovori sa MMF od sutra

Misija Međunarodnog monetranog fonda danas će stići u Beograd kako bi narednih osam dana pregovarala o poslednjoj, šestoj reviziji aktuelnog finansijskog aranžmana. Očekujemo da pregovore završimo uspešno i da do kraja godine okončamo trogodišnji aranžman sa tom međunarodnom institucijom, rekao je juče Mlađan Dinkić, ministar finansija. Dinkić je podsetio da će, ukoliko bord direktora MMF-a da zeleno svetlo za završetak aranžmana, našoj zemlji biti otpisan dug od 700 miliona dolara prema Pariskom klubu poverilaca, a realno je očekivati i da će do kraja godine priliv stranih direktnih investicija iznositi dve milijarde dolara. Vlada bi do kraja sledeće nedelje trebalo da usvoji budžet za 2006. godinu, što je jedan od ključnih uslova za završetak programa sa MMF-om. Nakon toga, predlog bi bio upućen Skupštini na razmatranje. Planirano je da se ukupna javna potrošnja za 2006. smanji za najmanje 1,35 odsto društvenog bruto proizvoda (oko 25 milijardi dinara), jer će se trajno ukinuti pojedini rashodi. - U zdravstvenom sektoru za smanjenje od 0,55 odsto bruto društvenog proizvoda obaviće se racionalizacija, i to po nekoliko osnova. Prvi je dobrovoljni odlazak 7.140 viška zaposlenih, uz stimulativne otpremnine, koje bi počele da se isplaćuju već sledeće nedelje. Tako će se smanjiti troškovi, što će omogućiti rast zarada medicinara. Raspon plata lekara u odnosu na medicinske tehničare i nekvalifikovano osoblje trebalo bi da bude 4:2:1, umesto 3,5:1,75:1 - rekao je Dinkić dodajući da će i Ministarstvo zdravlja početi racionalizaciju mreže objekata koji se malo koriste, kao i da će bolnice ubuduće po učinku obavljati nabavke, a ne po planiranim troškovima. Na smanjenje javne potrošnje uticaće i trajno ukidanje subvencija (smanjenje za 0,39 odsto bruto društvenog proizvoda). Planira se da se postepeno ukinu subvencije za društvena preduzeća (sa ovogodišnjih pet milijardi dinara, na 3,85 milijardi). Zatim, ukidanje subvencija za izvoz, kao i smanjenje za RTS (jer se uvodi pretplata). Na budžetu plata ostvariće se ušteda i zbog dobrovoljnog odlaska 3.385 zaposlenih na železnici. Štednja će se ostvariti i u sektoru vojske. - Do sada su 7.053 osobe trajno napustile vojsku, što se odrazilo na smanjenje fonda plata. To, međutim, ne znači da će zarade ostati nepromenjene, naprotiv - povećanje plata se očekuje već u novembru. Biće uspostavljen i novi sistem kontrole. S druge strane, povećavamo investicije namenjene vojsci za 0,11 odsto bruto društvenog proizvoda, i to u opremu, materijal - rekao je Dinkić. Do 15. novembra znaće se koliko je zainteresovanih u obrazovanju spremno da dobrovoljno ode uz stimulativne otpremnine, a koje bi se isplatile do kraja godine. Uslov je da oni kasnije ne mogu da se zaposle u institucijama koje se finansiraju iz budžeta. Računica pokazuje da bi to značilo uštedu od 0,1 bruto društvenog proizvoda. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta