Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Agnes van Arden-van der Hoeven, ministar za razvojnu saradnju Kraljevine Holandije:
Ohrabriću holandske investitore da ulažu u Zapadni Balkan
Podsticanje razvoja regionalne ekonomske saradnje i privatnog sektora, kao i unapređenje poslovne klime, dva su osnovna cilja osmodnevne posete ministra za razvojnu saradnju Kraljevine Holandije Agnes van Arden-van der Hoeven zemljama Zapadnog Balkana. Tokom dvodnevnog boravka u Srbiji, van Arden je obišla Brodogradilište Beograd i pustila u rad novi pogon koji je rezultat realizacije PSO programa Vlade Holandije za podsticanje tamošnjih investitora da ulažu u Balkan. Ona je posetila i jug Srbije preciznije Leskovac gde je prezentovala još jedan projekat Vlade Holandije za razvoj privatnog sektora. - Holandija ima specifičan interes za Zapadni Balkan. Prošle godine odlučili smo da organizujemo konferenciju u Roterdamu koja je okupila oko 250 holandskih investitora zainteresovanih za ulaganje u taj region a pozvali smo i sve ministre trgovine zemalja Zapadnog Balkana. Razgovarali smo o sprovođenju sporazuma o slobodnoj trgovini i kreiranju multilateralnog sporazuma koji bi zamenio postojeće sporazume. Obećali su mi da će ih implementirati a ja sam rekla da ću doći posle godinu dana da vidim da li su ispunili obećanje - kaže u ekskluzivnom intervjuu za Danas ministarka Van Arden. Da li su rezultati ostvareni za godinu dana u skladu sa vašim očekivanjima? - Uverila sam se da je napravljen značajan pomak a Beograd je otišao korak dalje jer planira da bilateralne sporazume pretvori u jedinstveni multilateralni sporazum kao što smo mi to uradili u EU. To će zemljama Zapadnog Balkana olakšati ulazak na evropsko tržište a može da posluži i kao dobra lekcija kako treba postaviti osnove ekonomske integracije u regionu i taj recept primeniti i za evropske integracije. Primetila sam da je želja zemalja u regionu da budu deo EU i NATO veoma jaka. To poštujem i smatram da je u interesu Evrope da pomogne zemljama kandidatima pri ulasku na evropsko trište. Kako biste ocenili razvoj privatnog sektora u ovom delu Evrope? - Privatni sektor nije dovoljno razvijen a prisutan je i zastoj u procesu privatizacije. Smatram da poslovni ambijent nije previše prijateljski uprkos tome što je Srbija zauzela visoko mesto u izveštaju "Poslovanje u 2006" Svetske banke, kada je reč o sprovedenim reformama. To znači da je Srbija unapredila poslovnu klimu ali pri tom treba imati u vidu da je startovala sa niskih pozicija. Potrebno je puno toga još uraditi jer je konkurencija u svetu veoma jaka i aktivna, tako da ne smete gubiti vreme. Došla sam da bih ohrabrila Vladu Srbije da ubrza ekonomske reforme, pre svega reformu bankarskog sektora i pravosuđa kao i da investira u kapacitete, a Vlada Holandije spremna je da pomogne u izgradnji institucija. Potrebno je uspostaviti i dobru carinsku politku, kao i pojednostaviti proceduru za otpočinjanje biznisa jer sada otvaranje kompanija traje predugo. Treba da postoji i odgovarajući sistem za registraciju zemljišta jer je to veoma važno za početak poslovanja. Takođe, srpska preduzeća nisu dovoljno spremna da izvoze u Holandiju jer njihovi proizvodi ne zadovoljavaju evropske standarde i sertifikate i zato sam ponudila Vladi Srbije da naša agencija SBI trenira osoblje iz poslovnog sektora kako bi obezbedili određene standarde. Da li postojanje PSO programa u Srbiji znači da se holandski investitori i dalje plaše da investiraju u našu zemlju? - Ohrabriću holandske investitore koji se još nisu oslobodili negativne slike o regionu Zapadnog Balkana da odlučnije krenu u ulaganje. Način da tu sliku promenimo jeste da ih dovedemo u region i zato je moj kolega, ministar za spoljnu trgovinu, u julu poveo sa sobom 27 investitora. On im je pokazao da je ovo miran region i da mogu da ulože svoj novac jer postoje potrošači koji imaju dovoljno snage da kupuju njihove proizvode. Ali i vlade zemalja u regionu i njihove ambasade u Hagu trebalo bi da uvere potencijalne investitore da je dobro ulagati u privredu Zapadnog Balkana. Mi dajemo sve od sebe kroz program koji se odnedavno zove PSOM. Reč je o programu za investiranje na rastuća tržišta u okviru kojeg preuzimamo rizik za investiciju jer želimo da omogućimo otvaranje novih radnih mesta. Program je postigao veliki uspeh u svetu, pa dobre rezultate očekujemo i na ovom području. Koristan savet Srbija je nedavno ušla u proces pregovora za zaključivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. S druge strane, Holandija je rekla "Ne" Evropskom ustavu pa kod građana postoji strah da bi to moglo da odloži ulazak Srbije u EU. Da li je taj strah opravdan? - Ne. Tokom razgovora održanih prošlog meseca u Savetu ministara EU i holandski ministar i svi drugi su jednoglasno odlučili da treba otpočeti pregovore sa SCG. Na nedavno održanom referendumu Holanđani su rekli "Ne" Evropskom ustavu ali nisu rekli "Ne" ulasku Srbije u EU. To odbijanje ustava je došlo zbog nekoliko razloga, ali najpre zato što nismo sproveli dovoljno dobru kampanju jer smo smatrali da svi znaju šta je EU i da znaju da smo od Unije imali puno koristi u poslednjih 50 godina. Međutim, ljudi su to zaboravili i smatraju da žive u prosperitetnoj zemlji zahvaljujući holandskom Ustavu. Verovatno je i veliko proširenje EU za još deset zemalja bilo neprihvatljivo za građane Holandije. Nema, dakle, zastoja kada je reč o ulasku novih zemalja u EU, ali je neophodno da ispune kriterijume iz Kopenhagena. Moj savet Srbiji i njenim građanima je da nastave putem reformi, da ih ubrzaju i ne oklevaju u njihovom sprovođenju. Što pre implementirate zakonodavne, pravosudne i ekonomske reforme pre ćete biti član EU, a od članstva ćete imati puno koristi. Izvor: "Danas".

Od 25. oktobra i Srbija član energetske zajednice zemalja jugoistočne Evrope:
Naumov: Bolji pristup evropskim fondovima
Ministar rudarstva i energetike Srbije Radomir Naumov izjavio je juče da će potpisavanjem ugovora o formiranju energetske zajednice zemalja jugoistočne Evrope, Srbija "ispuniti sve obaveze" iz energetskog sektora za priključivanje Evropskoj uniji. Potpisivanjem tog ugovora sa Evropskom komisijom, u Atini 25. oktobra, prema rečima Naumova, omogućiće se korišćenje evropskih novčanih fondova i privući strane investicije u energetski sektor Srbije i zemalja zapadnog Balkana. - Mi postajemo tranziciona zemlja i za promet nafte, i za prirodni gas, zbog čega je uključenje u energetsku zajednicu veoma važno, a činjenica da smo i to dostigli biće od ogromnog značaja za pridruživanje EU". "Cilj je da se formira regionalno energetsko tržište i da se omoguće investicije iz EU - naglasio je Naumov i dodao da će se kasnije ta zajednica proširiti i na tržište naftnim proizvodima. On je naveo da je evropska energetska zajednica treća po veličini u svetu i dodao da praktično pokriva sve evropske zemlje. Ugovorom o pristupanju energetskoj zajednici jugoistočne Evrope, preciziraće se pravila ponašanja u skladu sa EU, uspostaviće se čvršće veze energetskih sektora zapadnog Balkana i stvoriti pan-evropsko tržište električne energije, na kojem će se slobodno trgovati. Razlog za potpisivanje tog ugovora je izbegavanje restrikcija električne energije u Srbiji i regionu. Izvor: "Danas".

Prodaja "Ce marketa"

Postupak preuzimanja akcija "Ce marketa" ponovo će biti pokrenut iduće nedelje. Komisiji za hartije od vrednosti juče je dostavljeno rešenje Centralnog registra o uknjiženju vlasništva "Ce marketa", čime su stvoreni uslovi da se nastavi privremeno obustavljeni postupak preuzimanja akcija firme. Početnu ponudu za preuzimanja akcija "Ce marketa" dostavio je "Merkator", investicioni fond "Ašmor" i firma "Primer C", čiji je direktor Slobodan Radulović i sadašnji direktor "Ce marketa". Postupak preuzimanja akcija tog preduzeća privremeno je obustavljen odlukom Trgovinskog suda, koji je doneo privremenu meru zabrane trgovine akcijama, jer je osporena dodela idetifikacionih brojeva vlasničkim papirima. Zbog najavljene prodaje akcionarskih udela u "Ce marketu" kompaniji "Delta M" mimo finansijskog tržišta, "Merkator" je u avgustu ove godine povukao svoju ponudu. "Delta M" je potpisala ugovor sa Udruženjem malih akcionara "Ce marketa" o otkupu akcionarskih uloga u tom preduzeću i obavezala se da će isplatiti 300 evra po akciji. Kako je Beti rečeno u Komisiji za hartije od vrednosti, od "Ašmora" i "Primera C" će početkom iduće nedelje biti zatraženo da ponovo dostave garancije za kupovinu akcija "Ce marketa". Izvor: "Glas".

Dogodine 10,7 odsto veće penzije?

Penzioneri u Srbiji i sledeće godine mogu očekivati isplatu 12 mesečnih penzija, 11 iz 2006. i penziju za decembar ove godine, predviđeno je finansijskim planom Fonda za penzijsko-invalidsko osiguranje zaposlenih za sledeću godinu, čiji će predlog u ponedeljak razmatrati Upravni odbor Fonda PIO. Budući da će se zbog nedavno usvojenih izmena Zakona o penzijama primanja najstarijih od sledeće godine usklađivati drugačije nego do sada, zanimljive su i procene kolike povišice najstariji mogu očekivati u sledećoj i dve naredne godine. Sledeće godine penzije će se indeksirati dva puta, u aprilu i oktobru, i to sa 62,5 odsto kretanja troškova života i 37,5 odsto kretanja plata u prethodnih šest meseci. Uzimajući u obzir procenjene zarade i troškove života, procena je da bi sa aprilskom penzijom najstariji mogli dobiti povišicu od 4,39, a sa oktobarskom 6,38 odsto, što znači da bi penzije u 2006. nominalno porasle za 11,5 procenata. Međutim, projekcije za 2007. i 2008. pokazuju da bi penzije u ove dve godine mogle rasti znatno sporije u odnosu na 2006. Tih godina povećavaće se udeo troškova života, godišnje za po 12,5 odsto, a za isto toliko smanjivaće se učešće zarada u indeksaciji, pa se procenjuje da bi od 1. aprila 2007. penzije mogle porasti za 4,10, a od oktobra iste godine za 2,88 odsto. Godinu dana kasnije rast bi bio još manji, u aprilu 3,42, a u oktobru samo 1,77 odsto. Ovo su samo procene rađene na osnovu parametara iz memoranduma o budžetu i ekonomskoj i fiskalnoj politici za 2006. i projekcijama za 2007. i 2008. godinu. Da li će se one i obistiniti znaće se kada Republički zavod za statistiku bude objavio podatke o kretanju plata i troškova života. Ovih dana, najverovatnije u ponedeljak, Zavod će objaviti podatak o kretanju septembarskih plata, pa će tada moći da se izračuna koliku će povišicu penzioneri dobiti sa oktobarskom penzijom. Procene Fonda PIO su da bi povišica mogla iznositi četiri procenta. Dobra vest je da će ovu povišicu penzioneri najverovatnije dobiti već oko 10. novembra, kada bi trebalo da startuje isplata prvog dela oktobarskih penzija (redosled isplata pomera se zbog pretvaranja tri polumesečna čeka u obveznice). Ono što je loše jeste da će na narednu povišicu najstariji čekati punih šest meseci (do isplate aprilske penzije), za razliku od ranije kada su povišicu dobijali već uz penziju za januar. Izvor: "Blic".

Preko Fonda solidarnosti:
Uskoro prve pare za radnike firmi u stečaju
Radnici koji su radili u firmama nad kojima je otvoren stečajni postupak, novac ili bar deo novca koji im je preduzeće ostalo dužno, odnedavno mogu da dobiju i preko Fonda solidarnosti. Uslov je, naravno, da u stečajnoj masi nema novca za obeštećenje zaposlenih i da je rešenje o utvrđivanju potraživanja radnika doneto posle 23. marta ove godine, kada je novi Zakon o radu, kojim je ovaj fond i ustanovljen, stupio na snagu. Od Fonda solidarnosti mogu se naplatiti neisplaćene plate (najviše za devet meseci pre uvođenja stečaja, i to u visini minimalne zarade), zatim doprinosi za penzijsko i socijalno osiguranje, naknade za godišnji odmor (za godinu kada je uveden stečaj), otpremnine za odlazak u penziju (tri prosečne plate), kao i naknade po osnovu sudskih rešenja (za bolovanja, povrede na radu i slično). Jablan Obradović, direktor ovog fonda, u razgovoru za „Blic“ ukazuje na to da radnici zahteve treba da podnose pojedinačno, a mogu ih doneti lično u prostorije Fonda ili poslati poštom. - Osim obrasca koji je propisao ministar, radnici treba da predaju rešenja o zasnivanju i prestanku radnog odnosa, kao i fotokopiju radne knjižice. Ako traže otpremninu za penziju, treba da prilože i rešenje Fonda PIO o penzionisanju, ako je u pitanju naknada za godišnji odmor, onda rešenje o korišćenju odmora, a u slučaju potraživanja na osnovu sudskih rešenja treba dostaviti to rešenje - objašnjava Obradović. Prema njegovim rečima, Fondu je do sada zahtev za naplatu potraživanja podnelo oko 3.500 radnika. Skoro trećina zahteva, tačnije 1.200, stigla je iz beogradskog „Teleoptika“, zatim 800 iz preduzeća za izradu gumarskih proizvoda GID iz Dimitrovgrada. Svoj novac traže i radnici „Beka“, Zemljoradničke zadruge „Dubona“ iz Mladenovca, „Brusjanke“ iz Brusa, „Lozničke banke“, kragujevačke „Crvene zvezde“... U narednih 15 dana očekuju se i prve isplate iz Fonda. Novac za ovu svrhu obezbeđuje se u republičkom budžetu, a za ovu godinu izdvojeno je 300 miliona dinara. Suma za sledeću godinu znaće se po usvajanju budžeta za 2006, a prema proceni direktora Obradovića, biće potrebno bar milijardu dinara, pošto se očekuje da dogodine u stečaj ode oko 10.000 firmi sa najmanje 100.000 radnika. Izvor: "Blic".

Kupiš akciju, dobiješ kredit:
HOĆE LI ZAPOSLENI U DRŽAVNIM BANKAMA POSTATI NJIHOVI VLASNICI?
Austrijska Erste banka letos je po ceni od 73 miliona evra postala vlasnik 83,3 odsto akcija Novosadske banke. Početkom ove nedelje oni su raspisali ponudu za preuzimanje i preostalih 16,71 odsto vlasništva i pozvali vlasnike tih akcija da se jave brokerskoj kući Sinerdži kapital. Baš kao i državi, ponuđena im je cena od 218,98 evra po akciji, a zainteresovani za prodaju su trebali da se jave do kraja ove nedelje. Ovu velikodušnu ponudu pažljivo prate penzioneri, bivši i deo sadašnjih zaposlenih u Banci. Oni su pokrenuli sudski spor i traže da im se omogući da na osnovu godina radnog staža dobiju vlasnički udeo u banci, pa da im samim tim pripadne i deo novca inkasiranog od prodaje ove kuće. Poslednju reč u celom sporu imaće pravosudni organi. O svemu, naravno, i Banka ima svoj stav. Kod njih nikada nijedan zaposleni nije dobio besplatne akcije, a pravna lica i građani kod kojih se sada nalaze preostale akcije - do njih su došli kupovinom. Tačnije, tokom devedesetih je u ovoj i drugim bankama uslov da se dobije kredit bio - da se kupe akcije. Ova banka nije privatizovana po prethodnom zakonu o privatizaciji i besplatnom podelom društvenog kapitala, nego je u postupak svojinske transformacije ušla prema uredbi Vlade Srbije. Kao što je poznato, država je u ovoj kući, kao i u još tri druge velike vojvođanske banke, postala akcionar po osnovu konverzije dugova Pariskog i Londonskog kluba poverilaca. Pošto besplatne podele akcija nije bilo, nema ni osnova za žalbe penzionera i radnika. Sa činjenicom da se privatizacija banaka odvijala na drugi način nego što je to bilo kod drugih privrednih subjekata slaže se i Branko Pavlović, prethodni direktor Agencije za privatizaciju, a sada advokat. - Treba imati u vidu da su banke, u suštini, dobile vlasnika u drugoj polovini osamdesetih. Tada su to bila društvena preduzeća koja su postala akcionari, tako da imamo dva postupka privatizacije banaka. Prvi put to su postali oni koji su kupili akcije društvenih preduzeća. Drugi put je država svoje obaveze otpisa Pariskog i Londonskog kluba konvertovala u kapital i zajedno sa akcijama javnih preduzeća stigla je do vlasničkog udela od preko 90 odsto u većini slučajeva. Svakako da su zaposleni i drugi koji bi mogli imati udela u privatizaciji nezadovoljni. Ali, oni nisu jedini, jer postojeći model privatizacije stavlja građane u nejednak rang. Pripremljen je predlog zakona koji bi trebalo to da ispravi. Koliko bi budući zakon to mogao da učini teško je reći, baš kao što je nezahvalno prognozirati i buduću odluku suda. Ako bude u korist radnika - eto para, a ukoliko se to ne dogodi za utehu će moći da im posluži podatak da su zaposleni u pivarama i drugi akcionari kojima su se na račun slile pozamašne sume lako potrošili ono što su dobili. Izvor: "Dnevnik".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta