Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
I dugoročne pozajmice banaka preskupe za domaću privredu:
Kamate do 30 odsto
Kamatne stope na kratkoročne kredite, na rok do jedne godine, za nabavku obrtnih sredstava dostižu i 30 odsto godišnje. Dugoročni krediti, za kupovinu opreme i osnovnih sredstava, imaju nešto niže efektivne kamatne stope i u zavisnosti od banke kreću se do 16 odsto. Koliku će tačno kamatu plaćati firma, zavisi od boniteta firme, ocene investicionog projekta, ili da li radnici imaju račun u toj banci. Ipak, kamata nije sve o čemu preduzeća treba da brinu kada podižu kredit. Troškovi hipoteke, naknade i administrativni troškovi koštaju firme po još dva odsto od vrednosti kredita. Svi krediti, posebno dugoročni, obezbeđeni su deviznom klauzulom, što je i logično kada se uzme u obzir kako je u prošlosti inflacija "pojela" zajmove. Privrednici ističu da preduzeće nema šanse da se u potpunosti finansira iz kredita, već samo delimično, a što više može iz sopstvenih sredstava, to je bolje. U zahtevu za kredit mora da se navede, osim iznosa kredita, rok vraćanja i namena, zatim treba dostaviti finansijski izveštaj za prošlu i tekuću godinu, biznis plan, otvoren tekući račun u banci, lično jemstvo vlasnika preduzeća, minimalni prihod u prethodnoj godini i naravno, u većini slučajeva hipoteku. Dobra strana je što većina banaka veoma brzo odobrava kredite i to najčešće u roku od sedam dana. Za velike firme nema toliko problema, jer one mogu dobiti kredite po uslovima koji važe u Evropi. - Jedan od glavnih problema naših preduzeća je, kako dobiti kredit pod normalnim uslovima. Naši konkurenti na evropskom tržištu dobijaju kredite sa kamatnim stopama "libor" plus dva odsto. Kod vodećih banaka kod nas, najbolji klijenti mogu da dobiju ovakve uslove. Domaće banke ne mogu davati kredite i zato je dobro što su došle strane banke - kaže Nikola Pavičić, direktor "Sintelona". On dodaje da je problem što prosečno preduzeće ne pita za cenu kredita, a to je put u nekonkurentnost. Da bi preduzeće bilo konkurentno, treba da ima cenu koštanja kao konkurentsko preduzeće, a to je u startu nemoguće ako strana firma dobije kredit po kamati od pet odsto, a domaća po kamati od 12 ili 15 odsto, ističe Pavičić. Izvor: "Glas javnosti".

Fond solidarnosti za radnike preduzeća koja su u stečaju:
Država daje "minimalac"
Država iz budžeta za ovu godinu izdvojila je 300 miliona dinara kako bi nadoknadila deo potraživanja zaposlenih čije su firme, pre usvajanja Zakona o radu, otišle u stečaj. Ukoliko se prodajom imovine preduzeća u stečaju ne može obezbediti dovoljno novca za nadoknadu potraživanja, Fond će najviše za devet meseci isplaćivati zarade, regres, otpremninu za penziju i štetu zbog povrede na radu. Zarada i regres su na nivou minimalca, otpremnina u visini tri prosečne zarade u Republici, a štetu zbog povrede utvrđuje sud. Radnici imaju pravo i na nadoknadu doprinosa za socijalno i penziono osiguranje, takođe za devet meseci. Ova potraživanja će biti priznata samo radnicima koji su dobili rešenja o isplati svih ovih nadoknada posle stupanja na snagu Zakona o radu. Jablan Obradović, direktor Fonda solidarnosti, kaže da je već do sada stiglo nekoliko hiljada zahteva jer je oko 1.500 preduzeća u stečaju. Sledeće godine će se, prema grubim procenama u stečaju naći oko deset hiljada firmi i ako svako ima bar deset zaposlenih, na vrata ovog Fonda bi moglo da zakuca oko 100 hiljada radnika. Da bi konkurisali za naplatu potraživanja, radnici Fondu treba da dostave rešenje o zaposlenju i otkazu, kopiju radne knjižice, ugovor o radu i dokumenta koja zatraži Fond. I stečajni upravnik je dužan da na zahtev Fonda dostavi traženu dokumentaciju. U slučaju da se radnik žali na rešenje Fonda, konačnu odluku donosi ministar za rad. Izvor: "Glas javnosti".

Tender za "Azotaru" i "Pekarsku industriju"

Republička Agencija za privatizaciju objavila je javni poziv za učešće na tenderu za prodaju 100 odsto ukupno registrovanog kapitala društvenog preduzeća "HIP - Azotara Pančevo" u restrukturiranju, prenosi Tanjug. Rok za dostavljanje konačnih obavezujućih ponuda je 28. decembar. Agencija je objavila i javni poziv za učešće na tenderu za prodaju 70 odsto društvenog kapitala preduzeća "Pekarska industrija" Pančevo. Ponude se primaju do 16. decembra. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta