Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Pirotski Tigar povećao vrednost kapitala za 10 odsto

Akcionari Tigra iz Pirota odlučili su juče da se izdvajanjem iz sopstevnih rezervi za 10 odsto poveća vrednost kapitala te kompanije, saopšteno je iz Tigra. Prema odluci Skupštine akcionara, svim akcionarima koji su do sada upisani u Centralni registar biće u tom iznosu uvećana vrednost njihovih akcija. Sa povećanjem vrednosti kapitala Tigra saglasio se i Akcijski fond čiji su predstavnici prisustvovali Skupštini akcionara jer je u vlasništvu države oko 32 odsto akcija tog preduzeća. Skupština akcionara Tigra izabrala je juče i novi Upravni i Nadzorni odbor. Za nezavisnog revizora izabran je Diloit i tuš. Izvor: "Danas".

Na jučerašnjoj aukciji prodato devet preduzeća

Na aukciji u Agenciji za privatizaciju juče je prodato devet preduzeća, a najvišu cenu od 260 miliona dinara, dostiglo je hotelsko-ugostiteljsko preduzeće Novi Sad, koje je startovalo sa početnom cenom od 54 miliona dinara. Za kupovinu tog preduzeća nadmetalo se osam učesnika, a najbolju ponudu dao je Jovan Pejčić iz Novog Sada. Pejčić je vlasnik restorana Ribarac u Novom Sadu i, kako je rekao, namerava da od novokupljenog objekta napravi hotel sa tri zvezdice. Na jučerašnjoj aukciji je i Zastava Kovačnica iz Kragujevca našla kupca. Reč je o bugarskoj firmi INTERTRUST iz Sofije koja će za Kovačnicu platiti 151,6 miliona dinara. Vlasnik ove kompanije je Valentin Zahadijev, koji se već pozicionirao u Srbiji kupovinom preduzeća Lemant iz Leskovca. Zahadijev je svojevremeno bio i vlasnik železare Kremikovci, jedne od najvećih u Bugarskoj. Kompanija Delta i preduzeće YU komerc iz Kruševca bili su takmaci u nadmetanju za trgovinsko preduzeće Kruševac, a prevagu je odneo YU komerc sa 141 milion dinara. Ovako visoka cena izlicitirana je jer preduzeće ima 50 prodajnih objekata u svom vlasništvu. Namera vlasnika YU komerca Gradimira Damjanovića je da stvori domaći lanac maloprodajnih objekata i da se preko CB asocijacije trgovinskih lanaca poveže sa nacionalnim lancima u Mađarskoj i Francuskoj. Građevinsko preduzeće Juprojekting trejd je sa početnih 4,9 miliona dinara dostiglo cenu od 33 miliona dinara, a kupac je Radmila Marković. Unioninvest inženjering i projektovanje prodato je za 9,6 miliona dinara, a kupac je investiciona - građevinska grupacija PSP Farman holding iz Ženeve u čijem se posedu nalazi plac u Luci Beograd. Beogradska firma Forum inženjering otišla je u ruke Žarka Šukovića, koji je bio spreman da plati 19,3 miliona dinara, dok je Centroprojekt koji dobro posluje, kupio za 1,9 miliona dinara, konzorcijum od 12 radnika koji rade u tom preduzeću. Bugarski INTERTRUST kupio Zastava Kovačnicu Direktor Kovačnice Siniša Otašević izjavio je juče da se kupac, bugarski Intertrust obavezao da u razvoj kragujevačkog preduzeća uloži tri miliona evra kao i da će izmiriti dugovanja Kovačnice od oko 450 miliona dinara. Osim toga, prihvatio je i socijalni program koji su sačinili sindikati Kovačnice. - Zadovoljni smo što je Kovačnica konačno dobila vlasnika. Tim pre što je sofijski Intertrust firma iz oblasti metalurgije, što daje realnu nadu da će doprineti osvajanju novih tehnologija i daljem razvoju Kovačnice, rekao je Otašević juče za naš list. Izvor: "Danas".

Komisija za hartije od vrednosti odobrila nastavak preuzimanja akcija C marketa:
Od Ašmora i Primera C zatražene garancije
Komisija za hartije od vrednosti odobrila je juče nastavak postupka preuzimanja akcija C marketa, koji je prošle godine bio privremeno obustavljen. Početnu ponudu za preuzimanja akcija C marketa u avgustu prošle godine dostavio je slovenački Merkator, a potom i investicioni fond Ašmor iz Velike Britanije i firma Primer C čiji je direktor Slobodan Radulović, sadašnji direktor C marketa. Postupak preuzimanja akcija tog preduzeća je privremeno obustavljen odlukom Trgovinskog suda u Beogradu, koji je doneo privemenu meru zabrane trgovine akcijama C marketa, jer je osporena dodela identifikacionih brojeva tim vlasničkim papirima. Zbog najavljene prodaje akcionarskih udela u C marketu kompaniji Delta M mimo finansijskog tržišta, Merkator je u avgustu ove godine povukao svoju ponudu. Delta M je potpisala ugovor sa Udruženjem malih akcionara C marketa o otkupu akcionarskih uloga u tom preduzeću i obavezala se da će isplatiti 300 evra po akciji. Uslovi za nastavak postupka preuzimanja akcija C marketa stekli su se u septembru ove godine, posle povlačenja tužbe C marketa. Od Ašmora i Primera C Komisija za hartije od vrednosti zatražila je da u roku od 15 dana ponovo dostave garancije za kupovinu akcija C marketa u količini koja je navedena u njihovoj ponudi. Ukoliko dostave te garancija ponuđači će potvrditi da ne odustaju od svoje ponude i imaće obavezu da je javno objave. Do sada ni Ašmor ni Primer C nisu objavili koju su cenu ponudili za akcije C marketa. Njima će biti odobren dodatni rok od 10 dana u kojem mogu da poboljšaju početne ponude. Izvor: "Danas".

Valjaonica aluminijuma Sevojno tri godine posle privatizacije:
Naredne godine još 20 miliona evra investicija
Tri godine nakon tenderske privatizacije, Valjaonica aluminijuma u Sevojnu, čiji je većinski vlasnik postala slovenačka kompanija Impol, povećala je proizvodnju za tri i po, produktivnost više od pet puta, dok su zarade zaposlenih gotovo duplirane, saopštio je generalni direktor sevojničke fabrike Ninko Tešić. On je podsetio da je Impol za tri godine u fabriku investirao oko 17.5 miliona američkih dolara, što je 19 odsto više od obaveze iz kupoprodajnog ugovora. - Nakon privatizacije, 2003. godine proizvodnja je bila 24.618 tona, naredne 33.758, a ove godine biće 42.000 tona i biće to rekord u istoriji fabrike. Na inostranom tržištu završi čak 94 odsto proizvodnje. Do sredine naredne godine investiraćemo još 20 miliona evra u livnicu 2, nabavku savremenih makaza za sečenje limova, modernizaciju postojećeg i nabavku valjačkog stana za proizvodnju orebrenih limova i modernizaciju linije za bojenje. Za većinu tih investicija napravljeni su projekti, potpisani ugovori sa dobavljačima opreme i počeli su građevinski radovi - objasnio je Tešić i dodao da bi u narednoj godini tgrebalo da bude proizvedeno oko 65.000 tona, a 2007. godine 90.000 tona gotovih proizvoda. Predsednik Upravnog odbora Impol Sevala,a.d. Sevojno, Jernej Čokl, podsetio je da pre privatizacije u ovoj fabrici gotovo nijedna mašina nije bila ispravna, ali da je to stanje sanirano. - Ipak, još mnogo toga moramo da uradimo kako bismo dostigli svetsku produktivnost i kvalitet našeg proizvoda, jer na svetskom tržištu konkurencija je veoma oštra. Strategijom razvoja planirano je da Valjaonica u Sevojnu proizvodi takozvani "topli program", odnosno limove, a u planu je i novi program belih limova, orebrenih limova i program bojenja. U Slovenskoj Bistrici, gde je sedište Impola, proizvodiće se tanji limovi, folije i tanke aluminijumske trake - kaže Čokl i dodaje da će naredna godina biti veoma važna, jer se očekuje profit, koji će pokriti sve gubitke, a moguće je da će akcionarima biti isplaćena i dividenda. Inače, Impol iz Slovenačke Bistrice, nakon tendera, postao je vlasnik 70 odsto fabričkog. Ukupne petogodišnje obavezne investicije bile su 14.635.500 američkih dolara, a zaključno sa 31. avgustom investirano je 17.097.453 dolara, što je više od preuzetih obaveza. Izvor: "Danas".

Tetrapak najavljuje nova ulaganja u fabriku u Gornjem Milanovcu

Fabrika u Gornjem Milanovcu koja posluje u sastavu kompanije Tetrapak proglašena je najboljom fabrikom u svetu prema efikasnosti štampe. U konkurenciji su bile 32 fabrike iz grupacije Tetrapak. - Dobijanjem ovog priznanja uvrstili smo se u red najboljih fabrika Tetrapaka u svetu. Tetrapak je od 1997. godine u Srbiji i Crnoj Gori investirao oko 35 miliona evra. Naredne godine planirana su ulaganja u novu mašinu za štampanje kao i u opremu za novu vrstu pakovanja. Fabrika u Gornjem Milanovcu biće jedini proizvođač te vrste pakovanja, a celokupna proizvodnja namenjena je izvozu - rekao je Žerom Bejl, generalni direktor Tetrapaka za Srbiju i Crnu Goru. Osim fabrike u Gornjem Milanovcu i u kancelariji u Beogradu Tetrapak ima 128 zaposlenih. Više od polovine proizvodnje ova kompanija izvozi na 18 tržišta u svetu, od Kine do Velike Britanije. Tetrapak poseduje sertifikate ISO 9001:2000, ISO 14001 i BRC/IOP, a u ovoj godini je nominovan za nagradu JIPM (Japanski institut za planiranje menadžmenta). Izvor: "Danas".

Fabrika "Zastava oružje" na forumu u Vašingtonu

Kragujevačka fabrika "Zastava oružje" učestvovaće na zasedanju Trgovinskog i investicionog foruma SAD i SCG, koji će u Vašingtonu biti održan 14. i 15. novembra. Kako Glas saznaje, poziv kragujevačkoj fabrici oružja stigao je posle potpisivanja Memoranduma o tehničko-tehnološkoj saradnji i ugovora sa najprestižnijom kompanijom, američkim "Remingtonom". "Mi ćemo sa jednim brojem srpskih firmi, učestvovati na forumu čiji je sponzor Poslovni savet SAD-a i SCG", rekao je Dragoljub Grujović, direktor "Zastava oružja". Koliki je značaj učešća na tom forumu govori podatak da je organizator pozive prosledio na oko 600 adresa kompanija iz SAD i SCG. Izvor: "Glas javnosti".

Zbog odlaganja poskupljenja struje Elektroprivreda Srbije u minusu od 250 miliona evra:
Podela akcija pre privatizacije EPS i NIS
Država Srbija kao vlasnik Elektroprivrede Srbije ne vodi dovoljno računa o SVOM preduzeću, pa zato Vlada nije prihvatila naš zahtev da od 1. oktobra poskupi električna energija. Kada bi cena električne struje iznosila, recimo, 4,5 evrocenti po kilovat-satu EPS bi inkasirao dodatnih 250 miliona evra godišnje, što bi bilo dovoljno za uspešno poslovanje kompanije - izjavio je Dragojlo Bažalac, zamenik generalnog direktora Elektroprivrede Srbije, na jučerašnjem okruglom stolu "Akcije u EPS i NIS - kako i kada" koji je organizovalo Udruženja novinara energetičara. Komentarišući zahtev za podelom besplatnih akcija radnicima nacionalne elektroenergetske kompanije i zaposlenim u javnim službama Bažalac je rekao da je to prihvatljivo za poslovodstvo Elektroprivrede Srbije i ocenio da je takav zahtev sindikata EPS i NIS sasvim realan. On je naglasio da će se EPS naći u velikim finansijskim problemima ako iz javnog preduzeća ne bude transformisan u akcionarsko društvo i da bi odluka o parcijalnoj prodaji kompaniji bila pogubna. Ipak, tvrdi Bažalac, neki delovi Elektroprivrede Srbije bi mogli da se privatizuju odvojeno od ostatka kompanije i kao primer je naveo Panonske elektrane koje za svoj rad, između ostalog koriste i mazut, čija je cena na tržištu visoka. - Naš stav je da EPS treba da ostane u većinskom državnom vlasništvu tako što bi Vlada kontrolisala 70 odsto akcija kompanije. Petnaest odsto akcija bi trebalo podeliti zaposlenima u školstvu, zdravstvu, vojsci i drugim javnim službama, a preostalih petnaest odsto radnicima EPS - rekao je Bažalac. - Praksa da se prilikom privatizacije javnih preduzeća, zaposlenima akcije dele tek posle prodaje nije dobra zato što akcije u tom slučaju gube svoju tržišnu vrednost. I laicima je jasno da će se na berzi malo ko odlučiti da kupi akcije ako država kontroliše većinski paket. Na taj način se akcije obezvređuju - objasnio je Branko Pavlović, savetnik Sindikata radnika EPS i NIS. On tvrdi da je raspodela akcija, kakvu nude sindikati pravedna, jer bi na taj način deo koji im pripada dobilo oko četiri miliona građana Srbije a rešio bi se i problem finansiranja Penzionog fonda. Prema njegovim rečima, zakonski predlog sa ovim rešenjima, podržan potpisima pola milona građana, predat je nadležnima u Skupštini Srbije ali se još nije našao pred poslanicima. - Izuzetno je značajno da se akcije EPS i NIS nađu na Beogradskoj berzi jer bi se na taj način obezbedio priliv svežeg kapitala iz inostranstva zainteresovanog za kupovinu akcija. Stoga bi pravi potez bio besplatna podela akcija radnicima EPS i NIS i drugim zaposlenim u javnom sektoru. To bi odgovaralo i interesima akcionara jer bi na adekvatan način mogli da raspolažu svojom imovinom što svakako nije slučaj kada se akcije podele posle privatizacije, ili kada se ne ponude na berzi pre prodaje preduzeća - smatra Gordana Dostanić, direktor Beogradske berze. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta