Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ekonomisti o pregovorima vlade i misije MMF:
Pregovori pod pritiscima
Srpski ekonomski eksperti uvereni su da će pregovori Vlade Srbije i misije Međunarodnog monetarnog fonda biti uspešno okončani, u predviđenom roku iako se "odvijaju u uslovima velikih pritisaka i iznuđenih rokova". Ekonomista Stojan Stamenković naglasio je da pregovori sa MMF-om idu svojim tokom i da će biti završeni u roku od tri nedelje, sa pozitivnim ishodom. On je izrazio uverenje da će Bord direktora MMF-a u decembru odobriti reviziju šestog i poslednjeg trogodišnjeg aranžmana sa tom međunarodnom finansijskom institucijom. Jurij Bajec, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, istakao je da nije dobro što se završna faza pregovora sa MMF-om odvija u uslovima velikih pritisaka i iznuđenih rokova i ukazao da taj trogodišnji aranžman mora da bude priveden kraju. On je izrazio uverenje da će "ono što je zahtevao Fond u vezi promena načina finansiranja penzija, a što novim Zakonom nije u celini prihvaćeno, biti kompenzirano smanjenjem učešća javne potrošnje u idućoj godini". Prema njegovim rečima, penzioneri ne bi smeli da budu mesto prepucavanja između vlade i MMF-a. On se nada da će pregovori sa MMF-om biti uspešno okončani jer bi u suprotnom negativne posledice bile velike. Ne samo što jedan deo spoljnog duga ne bi bio otpisan i što ne bi bila dobijena poslednja tranša kredita, već bi Srbija u očima stranih investitora bila kao zemlja koja nije sposobna da ispunjava preuzete obaveze. To bi bilo nepovoljno i za Fond jer bi se postavilo i pitanje koliko su realno postavljeni zahtevi od strane MMF-a u vezi vođenja ekonomske politike u protekle tri godine, dodao je Bajec. Privatizacioni savetnik, Milan Kovačević, veruje da će Vlada Srbije i MMF naći kompromis jer su, kako je rekao, jednako motivisani da se dođe do pozitivne ocene. On smatra da suštinski problem u pregovorima predstavlja pitanje da li će biti idućeg aranžmana. "Ako se dogovori sledeći aranžman, ono što nije ostvareno može biti preneto u taj aranžman, ali ako ga ne bude, mora se videti šta se uradilo da bi se dobila pozitivna ocena trogodišnjeg aranžmana", dodao je Kovačević. Penzije "trn u oku" Dinkić je rekao da je razlog za produžavanje pregovora sa MMF-om usaglašavanje stavova o isplati starog duga penzionerima, ali i o visini zarada u javnim preduzećima. Dinkić je objasnio da MMF zahteva da se sa isplatom tog duga počne januara 2007, a ne od januara 2006. godine, kako je predvidela vlada. Prema novom zakonu, penzije u Srbiji neće se usklađivati jednom godišnje, kako je tražio MMF, već dva puta i prelaskom na indeksaciju prema troškovima života. Od samog početka "trn u oku" MMF-a bio je amandman, po kome se iznos penzija vezuje za prosečnu zaradu, pa u naredne tri godine iznos prosečne penzije neće moći da bude niži od 60 odsto prosečne zarade. Izvor: "Glas javnosti".

Srpska privreda zadužena više od stanovništva:
Svaki građanin duguje 140 evra
Srbi ne vole ili ne mogu da se zadužuju u bankama kao na primer Slovenci ili Hrvati. To pokazuju podaci o iz kreditnog Biroa. Građani Srbije ukupno su dužni bankama oko 82,3 milijarde dinara ili oko 970 miliona evra. Taj dug iako se čini velikim, ipak je daleko manji od slovenačkog. Svaki Srbin je u proseku dužan 130 do 140 evra, dok su Slovenci dužni prosečno čak 2.000 evra. U isto vreme štednja stanovništva u ovoj godini iznosi oko dve milijarde evra, a to znači da je polovina štednje građana njima plasirana kroz kredite. - Ovakvo stanje zaduženosti i štednje je stabilizujući faktor jer se dvostruko više štedi nego što se zadužuje. Da je zaduženost veća od dve milijarde evra, onda bi to imalo inflatoran uticaj. Naše stanovništvo nije prezaduženo. Prosečan dug po osnovu kredita je oko 140 evra, a ako uzmemo da je prosečna plata oko 200 evra, to je 65 odsto. U Sloveniji je zaduženost stanovništva 200 odsto plate. Građani se plaše da uzmu kredit, i dobro je da se plaše, i da vode računa. Nema više dužničke dobiti. Krediti su vezani za devizni kurs i u celom toku otplate kredita otplaćuje se realna vrednost. Dužnici tako mogu doći i u nepovoljan položaj, ako plate ne prate rast deviznog kursa jer će ga krediti sigurno pratiti. Razlog zašto se ljudi malo zadužuju je i to što su krediti skupi - objašnjava Rade Bačković, direktor Kreditnog biroa. Kreditni biro je nedavno obeležio prvu godinu postojanja, a njegov uticaj na poslovanje banaka je već veliki. Biro vodi evidenciju o zaduženosti svakog građanina. Banke se obraćaju birou i ako neko, na primer, već ima podignut kredit u drugoj banci u visini 30 odsto od plate, banka mu neće odobriti kredit. Ali, ako banka vidi da je čovek uzimao deset kredita i da ih je uredno vraćao, i da mu je stanje na kreditnoj kartici u redu, bez neke veće provere će mu odobriti kredit. Banke se 98 odsto upravljaju prema podacima Kreditnog biroa, kaže Bačković. On dodaje i da su naši građani izuzetno uredne platiše jer manje od jedan odsto stanovništva ne izmiruje svoje dugove na vreme. Da bi imali bolji uvid u urednost plaćanja stanovništva, biro će početi i saradnju sa Poreskom upravom. Kreditni biro formira i bazu podataka za preduzeća i privredu, koja bi trebalo da bude gotova do kraja meseca, što će omogućiti uvid i u kreditni bonitet preduzeća. Krediti za 3,7 milijardi evra Najveći deo pozajmica u prvoj polovini godine odobren je privredi i to oko 2,7 milijardi evra. To je 67,9 odsto od ukupnih kredita. Stanovništvu je dato oko 970 miliona evra što je 24,5 odsto ukupnih kredita. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta