Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Berzu zakon sprečava da posluje sa strancima:
Brokeri za pšenicu i soju
Novi Sad jedinstven je u Srbiji i Crnoj Gori po tome što se na njegovoj berzi umesto deonica prodaju žitarice, stočna hrana, mineralna đubriva i drugi poljoprivredni proizvodi. Produktna berza Novi Sad postoji gotovo pola veka i do sada je preko ruku njenih brokera prodato 16 miliona tona robe. U udarnim mesecima, poput septembra i oktobra, brokeri sklope i po četrdeset poslova mesečno. - Produktna berza Novi Sad organizuje kontinuiranu trgovinu uparivanjem limit naloga prodaje i naloga kupovine, koji se kotiraju i kasnije uparuju po pravilima berze. Pravila berze definišu uslove koji se moraju ispuniti da bi se neka roba uopšte mogla kotirati na berzi i oni se, pre svega, tiču kvaliteta robe i njenog realnog prisustva - priča direktor berze Žarko Galetin. Da biste nešto kupili ili prodali preko Produktne berze, najpre je neophodno da postanete njen član i platite godišnju članarinu od 10.000 dinara. Pošto je predviđeno da članovi mogu biti samo firme, Produktna berza osnovala je posebno preduzeće preko koga i individualni poljoprivrednici mogu postati članovi. Članu je za uspešan posao dovoljno da popuni nalog o kupovini ili prodaji, u skladu sa berzanskim pravilima. Zahvaljujući informacijama sa ovih naloga o kvalitetu robe, ponuđenoj ili traženoj ceni, pa čak i količini, brokeri će naći partnera u poslu. Usluge berze za uspešan posao koštaju 0,5 odsto vrednosti ugovora. Na ovoj berzi osim robe možete kupiti i informaciju o tome kolike su trenutne cene, kakva je ponuda ili tražnja za nekim proizvodom. Kako tvrdi Galetin, iako nijedan od brokera u ovakvom načinu poslovanja ne vidi robu, berza čuva svoje članove od podmetanja robe lošijeg kvaliteta. Dešavalo se i to da dve sestrinske firme, delovi iste kompanije, pokušaju da prevare brokere, ugovarajući fiktivan posao preko berze kako bi li nametnule višu cenu svog proizvoda. - Utvrdili smo stroga pravila poslovanja na berzi, a uz to imamo i berzanskog kontrolora, osobu koja se stara da kvalitet robe zaista odgovara onome što se nalazi u nalogu - kaže Galetin i napominje da postoji čak i ta opcija da Upravni odbor berze na predlog direktora, člana koji je pokušao prevaru isključi sa berze. Ukoliko se ipak nekome dogodi da prevari poslovnog partnera, jedino rešenje je sudski spor. Ono što berzi nedostaje, napominje Galetin, jeste zakonska regulativa, jer bez zakona, nemoguće je iskoristiti sve prednosti berzanskog poslovanja. Ukoliko bi zakon bio donet, napominje Galetin, berza bi mogla da počne da koristi i fjučer ugovore, a to bi značilo da poljoprivrednik još u septembru može da proda pšenicu koju će požnjeti narednog juna. Izvor: "Blic".

Danas se obeležava Svetski dan štednje:
Devizna štednja premašila dve milijarde evra
Svetski dan štednje Srbija ove godine obeležava u znaku rekordnog iznosa od preko dve milijarde evra. O kolikom povećanju je reč govori podatak da se 31. jula 2001. godine poverenje građana u bankarski sistem, između ostalog, merilo i skromnim nivoom nove štednje, od svega 9,7 miliona evra. Nakon uvođenja novog sistema garancija Narodne banke Srbije i sa vraćanjem poverenja u banke beleži se stalni rast devizne štednje, tako da je 2001. završena sa 348,3 miliona evra na štednim knjižicama građana, naredna godina sa 758,7 miliona, na kraju 2003. štednja je već premašila milijardu evra, da bi na kraju prošle godine dostigla nivo viši od 1,4 milijarde evra. U 2005. godini zabeležen je apsolutni rekord povećanjem štednje od preko 553 miliona evra, što znači da je za samo devet ovogodišnjih meseci ostvaren porast devizne štednje za 166 miliona evra veći nego u celoj prethodnoj godini. Tome je svakako doprinela isplata deviznih štednih uloga ali i aktivnosti banaka da kroz kamatne stope koje su u stalnom porastu stimulišu porast štednje. Zahvaljujući tome iz godine u godinu se povećava i broj uloga oročenih na preko šest meseci i duže od godinu dana, koja sada u ukupnoj štednji već dostižu 28,6 odsto. Daljem porastu devizne štednje svakako će doprineti novi sistem osiguranja depozita do 3.000 evra, kao i angažovanje banaka da štedišama ponude što konkurentnije uslove kroz otvaranje i vođenje deviznih štednih računa bez naplate, kao i razvoj novih tipova devizne štednje prilagođene potrebama štediša. Prema procenama Narodne banke, u ovoj godini biće ostvaren porast nove devizne štednje koji će premašiti njeno povećanje koje je ostvareno u 2003. i 2004. godini zajedno. Naravno ovakav porast štednje omogućava građanima Srbije i sve povoljnije kredite o čemu govori podatak da je prirast dinarskih plasmana u ovoj godini dostigao 5 odsto bruto domaćeg proizvoda, odnosno iznosio je oko 77 milijardi dinara. Samo u julu i avgustu ostvaren je rast potrošačkih kredita od po 7 milijardi dinara mesečno. Kako bi što više podstakla rast dinarske štednje, NBS se uz niz drugih mera priprema da u novembru emituje svoje hartije od vrednosti. Građani će dobiti priliku da svoja sredstva investiraju u dinarske hartije od vrednosti Narodne banke različite ročnosti do šest meseci, sa kamatom koja je stimulativnija od bankarskih kamata koje se trenutno nude za oročene dinarske depozite. Na ovaj način NBS želi da podstakne korišćenje dinara i štednju u domaćoj valuti koja je ove godine povećana za oko 10 milijardi dinara ali je i dalje u značajnom zaostaku u odnosu na porast deviznih depozita koji su sedam puta povećani u odnosu na 2004. godinu. Sve banke u nedelji štednje koja će trajati od 31. oktobra do 6. novembra najavile su kamatne pogodnosti za svoje klijente. Tako je Sosijete ženeral banka najavila je da će za 25 procenata povećati kamate na deviznu štednju koju građani oroče u tom periodu. Za evre oročene na tri meseca kamata je do 4,22 odsto godišnje, za depozit oročen na pola godine kamata je 5.12 odsto, dok klijenti koji novac oroče na jednu godinu mogu očekivati kamatu do 5,70 odsto. Vojvođanska banka će ponuditi stimulativnije kamatne stope na sve oročene štedne uloge u dinarima i stranoj valuti. Kamate na štednju će iznositi i do 21 odsto godišnje za dinarske štedne uloge, dok će se za štedne uloge u evrima kamata na godišnjem nivou kretati do 5,2 odsto. Kao posebnu pogodnost za uloge veće od 2.000 evra ili u dinarskoj protivvrednosti, oročene na rok od preko 180 dana, Vojvođanska banka će štedišama omogućiti mesečno podizanje kamate. Centrobanka će povodom Svetskog dana štednje nagraditi sve štediše koji imaju oročene dinarske i devizne štedne uloge na rok od šest meseci i duže, poklanjanjem Dina i Master kard kreditne platne kartice sa kreditnim limitom u visini štednog uloga. I Nacionalna štedionica se pridružuje svim ostalim bankama tako što će svim štedišama koje oroče svoju štednju na bilo koji rok, u periodu od 31. oktobra do 7. novembra ponuditi 20 odsto veće kamatne stope. Delta banka je najavila da će građanima koji u tom periodu oroče novac na tri meseca kamata biti obračunavana po stopi do četiri odsto godišnje. Za uloge oročene na šest meseci kamatna stopa biće povećana do pet odsto, a na uloge na 12, 24 i 36 meseci do osam odsto. Komercijalna banka će za štednju u evrima na šest meseci obračunavati kamatu od 4,7 odsto godišnje, a na 24 meseca 5,7 odsto. Na dinarske uloge, tokom "nedelje štednje", kamatna stopa će ići i do 18 odsto za oročeni depozit na 36 meseci. Grčka EFG Evrobanka u Srbiji će od sutra do kraja ove godine za nove štedne uloge u evrima obračunavati godišnje kamatne stope od dva do osam odsto, što je dvostruko više od standardnih kamata. Guverner Narodne banke odgovara na pitanja građana Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić će danas na Svetski dan štednje, od 9.00 do 10.00 časova odgovarati na pitanja građana. Pitanja će moći da se postave na telefon novoosnovanog Informativnog centra 0800 111 110, saopšteno je iz NBS. Od 31. oktobra građani će biti u prilici da se besplatnim pozivom na taj broj obraćaju Informativnom centru NBS svakog radnog dana, od 9.00 do 16.00. Namera NBS je da na taj način pomogne građanima da u sve široj ponudi bankarskih usluga u Srbiji naprave za njih najbolji izbor, na osnovu potpunih informacija koje preuzimaju u poslovnim i ugovornim odnosima sa komercijalnim bankama. Ukoliko operateri Informativnog centra ne budu mogli odmah da daju adekvatan i potpun odgovor, biće u obavezi da u roku od 48 sati pozovu zainteresovanu stranku i saopšte joj traženu informaciju. Izvor: "Danas".

Fotis Kanelopulos, direktor Helenskog poslovnog udruženja Srbije i Crne Gore, o iskustvima grčkih
Birokratske barijere koče veći priliv investicija
- Grčka, ili pravilnije Helas, tradicionalno je uvek imala veoma dobre privredne odnose sa Srbijom. Ove privredne veze ponovo su uznapredovale i sigurni smo da će u skorijoj budućnosti još više ojačati, kako se budu realizovale poslovne strategije grčkih preduzeća. Investicije grčkih firmi u Srbiji pokrivaju širok spektar delatnosti. Između ostalog, u sektorima kao što su bankarske i finansijske usluge, izgradnja i relevantni proizvodi, trgovina i maloprodaja, prehrambena industrija, telekomunikacije i energija. Ta preduzeća zauzimaju značajno mesto na srpskom tržištu, sa raznovrsnošću malih i velikih preduzeća. Ukupni investicioni kapital grčkih firmi premašivao je početkom godine 1,4 milijarde evra, uz stalno uvećavanje i direktno zapošljavanje više od 23.000 ljudi. Značajan kvalitativni parametar grčkih investicija je i njihova geografska raspodela s obzirom na to da se njihov značajan deo nalazi van centra, u skoro svim oblastima zemlje - kaže za Danas Fotis Kanelopulos, predsednik Helenskog poslovnog udruženja SCG, asocijacije koja okuplja sve grčke kompanije koje su investirale u Srbiji. Strani investitori često ističu kao veliki problem pitanje kupovine i registracije zemljišta. Da li se i grčke firme suočavaju sa tim problemom? - Jasno je da su problemi sa kojim se susreću grčka preduzeća zajednički svim investitorima, i stranim i domaćim. Posebno je značajan problem zemljišnog vlasništva i trebalo bi da se ubrzaju procedure njegovog rešavanja, kako bi se uspostavila atmosfera većeg poverenja i bezbednosti investicija. Treba naglasiti da su u poslednjih nekoliko godina načinjeni značajni koraci u zemlji u pogledu usaglašavanja zakonodavstva sa evropskim standardima, a ustanovljeni su i značajni motivi za privlačenje novih investicija. To su svakako koraci u pravom smeru. Međutim, problem je njihovo ubrzavanje, kao i ograničavanje ili, bolje, suzbijanje birokratije. Koji su to ostali nedostaci koje bi srpska vlada trebalo da otkloni kako bi obezbedila veći priliv investicija? - Ograničavanje birokratije bilo bi odlučujući činilac ubrzavanja i povećavanja priliva investicija. Ubrzavanje izdavanja dozvola, skraćivanje i ubrzavanje roka izdavanja sudskih odluka, pojednostavljivanje carinskih procedura, usklađivanje lokalnih vlasti sa centralnom vladom samo su neki od sektora koji zahtevaju neposredno reagovanje. Ne preuveličavamo kada navodimo da je u skorijoj prošlosti zamršena birokratija predstavljala faktor koji je odvraćao investitore, posebno u slučaju manjih preduzeća. Istovremeno i infrastruktura treba da se unapredi. Značaj poboljšanja, proširenja i održavanja drumske i železničke mreže radi olakšavanja transporta, poboljšanje telekomunikacija u čitavoj državi, brže opremanje i bolje popunjavanje carinske službe potrebnim kadrovima, samo su neki od sektora koji zahtevaju neposrednu pažnju. Poboljšanje svega ovoga treba da bude prioritet programa investicija, jer to investitori smatraju jednim od prvih faktora kada odlučuju gde će se locirati, čak i pod svetlom niske stope oporezivanja. Da li Vlada Srbije u dovoljnoj meri konsultuje inostrane poslovne asocijacije u SCG, između ostalog i vašu, u vezi sa problemima koje imate? - Verujemo da se Vlada kreće u pravom smeru rešavanja problema i izazova sa kojima se zemlja susreće u vezi sa stranim investicijama. Naše Udruženje sastoji se iz preduzeća koja imaju dragocena iskustva i verujemo da ostvarivanjem bolje komunikacije sa vladinim funkcionerima možemo da pomognemo da se brže reše problemi koji se tiču ove oblasti. Pokazuju li i druge grčke firme interesovanje da ulažu u Srbiju? - Možemo da vas uverimo da naše kancelarije svakodnevno dobijaju pitanja od strane grčkih preduzeća koja su zainteresovana da ulažu u zemlju. Već su mnoga od njih u fazi realizacije, dok su ostala u fazi planiranja. Naše Udruženje pokušava da ih sve popiše i uskoro ćemo biti u mogućnosti da pružimo više statističkih podataka. Želeli bismo da naglasimo i značaj koji imaju ulaganja već postojećih grčkih preduzeća u zemlji. Mogu da kažem da ogromna većina njih proširuje svoje investicije, povećavajući time i broj zaposlenih u njima. Srbija je nedavno počela pregovore o zaključivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Smatrate li da je naša zemlja spremna za put ka Evropi i kako biste građanima Srbije opisali koristi od pristupanja iz ugla stanovnika zemlje koja je duži niz godina član Unije? - Srbija je zemlja sa mnogim prednostima. Gotovo sve su uočene od strane grčkih investitora. Međutim, potrebno je vreme da bi se zemlja približila ovom velikom cilju. Dakle, investicije koje su ostvarene do danas nesumnjivo pokazuju građanima Srbije koliko je značajan ovaj cilj, kao i da vredi da se postigne. Izvor: "Danas".

Prednosti i mane privatizacije elektroenergetskog sektora:
Država bolji gazda od multinacionalnih kompanija
Model svojinske transformacije Elektroprivrede Srbije, odnosno besplatne podele akcija radnicima EPS, ali i zaposlenima u državnim firmama i javnom sektoru, pri čemu bi 51 odsto akcija trebalo da ostane u vlasništvu države, naišao je na odobravanje poslovodstva Elektroprivrede Srbije. Menadžment ove kompanije dobronamerno gleda na inicijativu za promenu Zakona o privatizaciji koje treba da omoguće da petnaest odsto akcija javnih preduzeća pripadne zaposlenim u tim preduzećima, i isto toliko i radnicima u javnim službama van EPS. Sa druge strane protive se konceptu prodaje većinskog paketa akcija, nekoj kompaniji poput, recimo, češkog ČEZ koji je 70 odsto u državnom vlasništvu, jer se procenjuje da bi se na taj način državni monopol zamenio državnim monopolom neke druge zemlje, ili možda globalnim monopolom, ukoliko bi kupac bio neka velika multinacionalna kompanija. Kao jedan od ključnih argumenata zašto bi EPS trebalo da ostane u rukama države ističe se i to da bi u tom slučaju država mogla da ubira godišnju dividendu u iznosu od 200 miliona evra. Najbolja varijanta za EPS, smatraju u ovoj kompaniji, je ona koja je svojevremeno primenjena u slučaju Telekoma, jer bi se na taj način izašlo u susret trendovima privatizacije u Evropi a i Elektroprivreda Srbije bi dobila novu poslovnu filozofiju. U EPS smatraju da je vertikalna integracija spajanje proizvodnje i distribucije bitna za opstanak proizvodnog dela kompanije. Ovakav oblik organizacije prisutan je u oko 60 odsto elektroprivrednih kompanija u Evropi, dok je vertikalna integracija razbijena u Rumuniji, Mađarskoj, Poljskoj i Češkoj. Međutim, posle negativnih iskustava, sada se i u tim zemljama pristupa ponovnom povezivanju. Na međunarodnom skupu u Skoplju, koji je bio posvećen energetskoj situaciji u regionu, sindikalni lider Jan Gudrijan izjavio je da je u poslednjih deset godina u elektroenergetskom sektoru u Evropi ugašeno trista hiljada radnih mesta i da je u Evropskoj uniji na snazi monopol nekoliko kompanija, koje bukvalno kontrolišu elektroenergetski sektor, a uglavnom su u državnom vlasništvu. On je, takođe, naglasio da nije tačno da Evropska unija insistira na privatizaciji elektroprivrede u regionu usled stvaranja jedinstvenog regionalnog tržišta. Sa skupa u Skoplju koji je organizovala Evropska sindikalna konferencija, Dubravko Čorak, predsednik Sindikata Hrvatske Elektroprivrede, uputio je apel svim zemljama u kojima se priprema privatizacija elektroenergetskog sektora da prethodno organizuju referendum na kome će građani da se izjasne da li su "za" ili "protiv" privatizacije elektroprivrede. Da se o privatizaciji elektroenergetskih kompanija u Evropi razmišlja veoma pažljivo, najbolji primer je aktuelna najava delimične prodaje francuske državne energetske kompanije Elektrisiti de Frans. Premijer Francuske Dominik de Vilpen saopštio je da će država zadržati 85 odsto kapitala EDF posle inicijalne javne ponude i da će državna kontrola u kompaniji biti zadržana na dugi rok. Loša iskustva zemalja u tranziciji U Poljsko je četvrtina elektroprivrede prodata, a od dela koji je ostao sada se prave tri koncerna, u većinskom državnom vlasništvu, koji će biti vertikalno integrisani(proizvodnja i distribucija). Češki ČEZ koji je u prethodnom periodu ostao bez distribucije sada je ponovo došao u njihov posed, sa izuzetkom najveće distribucija u Pragu, koja je ostala u stranom vlasništvu. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta