Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Hoće li amandmani na Zakon o penzijama ukočiti pregovore sa Međunarodnim monetarnim fondom:
DINKIĆ: Dopunski proračuni uskoro na stolu MMF-a
- Odlaganje pregovora sa Misijom Međunarodnog monetarnog fonda samo je signal javnosti da MMF nije zadovoljan usvojenim amandmanima na Zakon o penzijama. Treba, ipak, podsetiti da je ranije bilo dogovoreno da predstavnci MMF-a najpre posete Podgoricu a tek 10. oktobra da dođu u Beograd. Jednostavno nismo želeli da Podgorica politizuje čitavu situaciju i zato smo razgovore pomerili za koji dan. A što se tiče naših računica, u Vašingtonu sam stekao utisak da smo mi na korak do završetka aranžmana i taj utisak i dalje imam bez obzira na ovaj neprijatan momenat. Svakako bi bilo bolje da nisu usvojeni amandmani na penzijski zakon koji smo mi kao Vlada predložili. No, tu smo gde smo. Završili smo i dopunske proračune i odmah ćemo ih uputiti na adresu MMF-a. Moram reći da pregovori sa MMF-om, a učestvujem u tome od decembra 2000. godine, nikada nisu laki. Pitanje je samo kako se završe. Kada pregovore okončamo, a očekujem da ćemo to učiniti i ovog puta uspešno, svi će zaboraviti da li su oni bili laki ili teški - istakao je ministar finansija Mlađan Dinkić. Upitan da li očekuje da će MMF postaviti neke nove uslove u zamenu za ono što je urađeno sa penzijskim zakonom, Dinkić je veoma decidno rekao da novih uslova sigurno neće biti, ali je napomenuo da su «uvek moguće i neke kompenzativne mere». Odbijajući da precizira šta su pokazale nove računice koje su preko vikenda urađene, on je naglasio da je siguran da što se tiče usklađivanja penzija dva puta godišnje, tu neće biti problema, a za sve ostalo će se, kako je rekao, videti. Sve će biti jasno, precizirao je, kada se u novembru bude izašlo sa predlogom budžeta za narednu godinu pri čemu ne treba zaboraviti da je sa MMF-om dogovoreno da javna potrošnja mora smanjiti udeo u BDP za još jedan odsto. Gordana Matković, saradnik Centra za liberalno - demokratske studije smatra da sistem penzijskog osiguranja treba da izgleda onako kako je u sporazumu sa Međunarodnim monetarnim fondom dogovoreno. Ona je ukazala na problem nerealnih zarada, koje rastu brže od kretanja društvenog proizvoda, što povlači za sobom i nerealni iznos penzija. - Kada imate situaciju da se neki sektori kreću brže od ostalih, rezultat tih neusklađenosti je udarac u plafon - kaže Matković. Ona ističe da sporazum sa MMF-om nije dobro napravljen jer u uslovima visoke stope inflacije usklađivanje penzija samo jednom godišnje nije dovoljno. - Ipak, treba naglasiti, da predstavnicima MMF najviše smeta visok nivo javne potrošnje, a kako je najlakše napraviti rezove u penzijskom sistemu, onda je tu prepoznato rešenje problema. Čak i sa usvojenim amandmanima na penzijski zakon, koji predviđaju usklađivanje penzija dva puta godišnje i odredbu da prosečna penzija ne sme da padne ispod 60 odsto proseče plate, ušteda bi bila značajna. Problem može predstavljati činjeica da će se penzije ubuduće isplaćivati mesec za mesec, odnosno da će se penzionerima vraćati dug, tako da treba videti koliko će rasterećenje budžetu doneti ovaj zakon - kaže Matković. Boris Begović, saradnik Centra za liberalno-demokratske studije, procenio je da će bez temeljnog restrukturiranja javnih preduzeća i smanjenja subvencija pregovori sa MMF-om i dalje biti neizvesni. Izvor: "Danas".

Od 1. oktobra Naftna industrija Srbije funkcioniše kao tri celine:
Transformacijom do boljih poslovnih rezultata NIS-a
Od 1. oktobra Naftna industrija Srbije dobila je novo organizaciono ruho i sada posluje pod nazivom Naftna industrija Srbije a.d. Odlukom Vlade Srbije iz kompanije NIS, koja je prethodnih 13 godina bila podeljena na deset preduzeća, izdvojila se Transnafta, javno preduzeće za transport nafte naftovodima i transport derivata nafte kao i Srbijagas, javno preduzeće za transport, skladištenje, distribuciju i trgovinu prirodnog gasa. Treća celina koja je nastala iz nacionalne naftne kompanije je akcionarsko društvo za istraživanje, proizvodnju, preradu, distribuciju i promet nafte i naftnih derivata i istraživanje i proizvodnju prirodnog gasa koja i dalje nosi ime Naftna industrija Srbije. Sedišta Naftne industrije Srbije i Srbijagasa su u Novom Sadu, a Transnafte u Pančevu. Prvobitno je bilo predviđeno da sedište Transnafte bude u Beogradu, ali je nakon naknadnih dogovora premijera Srbije Vojislava Koštunice i predsednika vojvođanske vlade Bojana Pajtića, odlučeno da ono ipak bude u Pančevu. U akcionarskom društvu Naftna industrija Srbije biće angažovano oko 13.900 radnika u javnom preduzeću Srbijagas oko 1.000, dok će Transnafta preuzeti 24 radnika, dosadašnjeg NIS. Na izradi programa reorganizacije bili su angažovani Ministarstvo rudarstva i energetike, NIS i Agencije za privatizaciju. Do transformacije NIS došlo je jer je procenjeno da je nacionalna naftna kompanija glomazan sistem, da je treba formirati po ugledu na druge naftne kompanije u Evropi. U Ministarstvu rudarstva i energetike, a takav stav ima i menadžment NIS-a, tvrde da nacionalna naftna kompanija prvo treba da bude modernizovana, a tek potom privatizovana. Pri tom se insistira da i ubuduće većinski vlasnik kompanije treba da ostane država. Podsećanja radi, tender za privatizacionog savetnika već je raspisan i njegov ishod će biti poznat do kraja godine. Na Skupštini akcionara NIS za predsednika Upravnog odbora imenovan je Željko Popović, dosadašnji vršilaca dužnosti generalnog direktora nacionalne naftne kompanije. Pokrajinska vlada povukla tužbu protiv Vlade Srbije Novi Sad - Izvršno veće Vojvodine odlučilo je na današnjoj sednici da povuče tužbu za pokretanje upravnog spora protiv Vlade Srbije pred Vrhovnim sudom Srbije radi poništenja odluke o restrukturiranju Naftne industrije Srbije. "Pošto je Vlada Srbije udovoljila zahtevu pokrajinske vlade da i sedište Transnafte, jednog od tri preduzeća koja su nastala restrukturiranjem NIS, bude na teritoriji Vojvodine, odnosno u Pančevu, stekli su se uslovi za povlačenje tužbe", navodi se u odluci Izvršnog veća. U tužbi koju je Izvršno veće podnelo 25. avgusta pisalo je da su odluke vlade o restrukturiranju NIS-a "nezakonite, jer su donete sa odloženim dejstvom, u vreme kada je Zakon o NIS još bio na snazi". Izvor: "Danas".

Predstavnici Udruženja malih akcionara Srbije upozoravaju:
Privatizacija paravan za rasprodaju imovine
Predsednik Udruženja malih akcionara Srbije Branko Dragaš rekao je juče na konferenciji za novinare da je od ukupno 1.635 privatizovanih preduzeća kod 238 preduzeća raskinut kupoprodajni ugovor, dok je za raskid ugovora podneto 1.000 zahteva. Prema njegovim rečima iz postupanja državnih organa može se zaključiti da se "štite interesi tajkuna, oligarha i onih koji pljačkaju preduzeća u procesu privatizacije", i s tim u vezi najavio internacionalizaciju ovog problema. Na konferenciji za novinare govorili su predstavnici manjinskih akcionara preduzeća Nisal i Agropromet iz Niša, PK Zmaj i Robnih kuća Beograd, Centroslavije iz Novog Sada kao i delova javnih preduzeća NIS, EPS, PTT i RTS. Iz njihovog izlaganja moglo se zaključiti da se svi suočavaju sa istim teškoćama - potcenjenom vrednošću kapitala, otuđivanjem imovine, odugovlačenjem sprovođenja stečajnog postupka i narušavanjem prava radnika. Takav je slučaj i sa preduzećem Nisal iz Niša čiji je predstavnik manjinskih akcionara Živojin Mišić naveo podatak da je to preduzeće koje je nekada po uspešnosti bilo drugo po redu, odmah iza DIN, prodato za samo 325.000 evra, kupcu za koga i "danas ne zna ni ko je ni odakle je". - Pre privatizacije samo u jednu proizvodnu halu investirano je 3,5 miliona maraka. Firma je imala u svom vlasništvu proizvodne hale ukupne površine 3.000 kvadratnih metara i osam neraspodeljenih stanova. Sada je preduzeće u veoma teškom stanju i upravo se prave spiskovi za otpuštanje najmanje 200 radnika - tvrdi Mišić. Mara Isaković, iz Udruženja manjinskih akcionara preduzeća Zmaj izrazila je sumnju da se kapital tog preduzeća namerno "razvodnjavao", kako bi preduzeće bilo prodato unapred dogovorenom kupcu. Prema njenim rečima bruto kapital Zmaja procenjen je na 110,5 miliona evra, dok su dugovanja preduzeća iznosila 50 miliona evra. - Prodajom dela imovine, dug je mogao da bude namiren, umesto toga ušlo se u restrukturiranje, zahvaljujući čemu su se dugovanja samo povećavala. Tako je samo u prethodne dve godine dug narastao na 17 miliona evra. Osim toga i Zmajeva imovina se uveliko preprodaje - pogon za točkove (čija je vrednost procenjena na 26 miliona evra) prodat je za 8 miliona evra, a priprema se i prodaja pogona za proizvodnju kombajna. Iako su, o svemu obeveštena nadležna ministarstva odgovor još nije stigao. "Jedino nam je iz Ministarstva poljoprivrede stigao dopis u kome nam je rečeno da privatizacija Zmaja nije u njihovoj nadležnosti - naglasila je Isaković. Izvor: "Danas".

Akcijski fond prodao Državne akcije u 149 firmi

Akcijski fond Srbije saopštio je da je za devet meseci ove godine prodao manjinske paketa akcija u vlasništvu države u 149 preduzeća. Od prodaje tih akcija budžet Srbije je zaradio 81,7 miliona evra. "Na Beogradskoj berzi prodati su paketi akcija u 112 kompanija, tenderom u dve kompanije, a ponudom za preuzimanje u 35 firmi", navodi se u saopštenju Akcijskog fonda. Među kupcima tih manjinskih paketa akcija bilo je, kako se dodaje, 77 stranih kompanija. Akcijski fond raspolaže akcijama države u preduzećima koja su privatizovana po starim zakonima o privatizaciji. Izvor: "Danas".

Inicijativu za podelu akcija potpisalo pola miliona građana:
U prazne džepove četiri milijarde
Branko Pavlović, konsultant Sindikata NIS, EPS i PTT, izjavio je da je samo za tri dana, od 25. do 28. septembra, prikupljeno 510.000 potpisa građana za podnošenje inicijative o usvajanju seta zakona u Skupštini Srbije za podelu besplatnih akcija zaposlenima i građanima. Razlog ove inicijative je "ispravljanje nepravde jer je milion građana dobilo besplatne akcije u društvenim preduzećima pri čemu su pojedini prodajom zaradili desetine hiljada evra". S druge strane, procenjuje se da je na ovaj način oštećeno preko tri i po miliona građana, zaposlenih u javnim preduzećima i javnom sektoru, radnika propalih firmi i nezaposlenih koji bi po sadašnjim propisima tek 2008. godine dobili neki minimalan broj akcija iz Privatizacionog registra. Pavlović podseća da tada dobijene akcije neće vredeti ništa jer će većinski paket u tim preduzećima biti već prodat. Paket novih zakona predviđa da Republika Srbija formira akcionarska društva NIS Kapital, PTT Kapital i EPS Kapital i da u njihovo vlasništvo prenese sredstva i prava koja sada koriste tri javna preduzeća. Država bi u njima imala 70 odsto, zaposleni bi dobili 15 odsto, dok bi ostalih 15 odsto akcija odmah pripao Privatizacionom registru kome, inače, pripada po 15 odsto akcija svih preduzeća koja se prodaju na tenderu. Ovaj koncept važio bi za sva javna preduzeća, kojih je osam na republičkom i 500 na lokalnom nivou, pa bi tako Privatizacioni registar sa sadašnjih 100 miliona evra, povećao vrednost akcija na oko četiri milijarde evra. Svi zaposleni i penzioneri javnih preduzeća akcije bi dobili odmah, čime bi se broj korisnika Privatizacionog registra smanjio za 30 odsto. Predviđeno je i da se kraja 20005. godine precizira način njihove podele građanima koji to pravo nisu ranije ostvarili. Izvor: "Glas javnosti".

Privatizacije banaka sa državnim vlasništvom:
Veliko interesovanje za „Vojvođansku banku“
Renomirane međunarodne banke i finansijske institucije moći će da do 7. novembra dostave izjave o zainteresovanosti za kupovinu 99 odsto državnog vlasništva „Vojvođanske banke“. Interesenata za ovu jednu od najvećih domaćih banaka, kako nezvanično saznajemo, ima - a tokom nedelje biće poznato ko je među prvima otkupio tendersku dokumentaciju. Ukupna aktiva „Vojvođanske banke“, koja upošljava 2.448 zaposlenih, iznosi 463,5 miliona evra, dok je kapital 50,4 miliona evra. Posle ove banke svoje nove vlasnike trebalo bi da dobiju i „Kredi banka“ iz Kragujevca, „Niška banka“, „Panonska banka“, „Privredna banka Pančevo“, kao i „Čačanska banka“. Republika Srbija manjinski je akcionar u „Agrobanci“ (18,78 odsto), „Privrednoj banci Beograd“ (16,36 odsto) i „Komercijalnoj banci“ (33,86 odsto). - Nažalost, ostaćemo bez domaćih banaka, i sve će otići u ruke stranaca. Nemamo domaćeg kapitala, a nemamo ni strategiju kako da ga dobijemo. Strane banke ovde dolaze jer je za njih mnogo isplativije da daju kredite nego u njihovim zemljama porekla. Likvidacijom četiri velike državne banke, ali i nekih manjih, stvoren je prostor i za ostale bankarske usluge, kao što je na primer lizing - smatra Milan Kovačević, stručni konsultant za inostrana ulaganja, i dodaje da ulaskom na naše bankarsko tržište strane banke zaokružuju svoje poslovanje u regionu. Proces privatizacije banaka u Srbiji započet je 2003. godine. Početkom februara prodajom „Jubanke“ za 152 miliona evra „Alfa banci“ uspešno je obavljena privatizacija prve domaće banke sa većinskim državnim učešćem. Republika Srbija tada je prodala 88,64 odsto akcijskog kapitala ovoj grčkoj banci. Dosta pažnje javnosti privukla je prodaja „Novosadske banke“ i „Kontinental banke“. „Nova ljubljanska banka“ u budžet Srbije uplatila je 49,5 miliona evra i tako postala vlasnik 98,43 odsto akcija „Kontinental banke“. Austrijska „Erste banka“ kupila je 83,28 odsto državnog vlasništva u „Novosadskoj banci“ za 73,2 miliona evra. U međuvremenu, i banke sa privatnim vlasništvom promenile su i dobile nove vlasnike. Tako su akcionari „Atlas banke“ u Beogradu potpisali ugovor o strateškom partnerstvu sa grčkom „Pirejskom bankom“, a proces preuzimanja završen je krajem maja. Ova grčka banka postala je vlasnik 80 odsto „Atlas banke“, a ukupna vrednost transakcije je 19,5 miliona evra. Italijanska „Intesa“ postala je vlasnik 90 odsto akcija plus jedne akcije „Delta banke“ za 333 miliona evra. Jedna od vodećih evropskih banaka „Kredi agrikol“ dokapitalizacijom od 34 miliona evra sada je u vlasništvu ima 71 odsto „Meridijan banke“. I „Eksim banka“ ima novog vlasnika a to je „HVB banka“ Srbija i Crna Gora. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta