Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Sindikati traže besplatnu podelu akcija odmah nakon privatizacije javnih preduzeća:
Država postaje većinski akcionar u javnim preduzećima?
Predlog zakona o besplatnoj podeli akcija koji je dobio podršku 500.000 građana predat je administraciji Narodne skupštine Srbije i očekuje se da će se o njima raspravljati na jednoj od vanrednih sednica republičkog parlamenta. Odluku o zakazivanju te sednice predsednik Skupštine Srbije Predrag Marković trebalo bi da saopšti do ponedeljka. Imajući u vidu činjenicu da poslanički klubovi stranaka nisu iskazali posebno interesovanje za tu inicijativu 21 sindikata, kao i da nije naišla ni na podršku Vlade Srbije, postoji bojazan da bi rasprava o ovim zakonskim predlozima mogla da bude odložena. Ali bez obzira na ishod ove inicijative, građane interesuje u čemu se model podele besplatnih akcija razlikuje od Vladinog modela čija je realizacija planirana tek nakon 2007. godine. Prema rečima stručnog konsultanta sindikata Branka Pavlovića, koncept raspodele je isti i jedina razlika je u tome što se sada insistira da se akcije javnih preduzeća podele pre privatizacije. -Situacija je sada takva da 15 odsto akcija preduzeća nakon tenderske prodaje odlazi u Privatizacioni fond gde se od početka privatizacije do danas, "slilo" akcija čija je ukupna knjigovodstvena vrednost približno 100 miliona evra. Kada se uzme u obzir da približno 3,5 miliona građana tipuje na te akcije, onda se dolazi do računice da će svako od njih dobiti u proseku akcija u vrednosti od 25 do 27 evra. Reč je, dakle o veoma malim iznosima. ali je mnogo važnije kada i kako će te akcije biti podeljene. Aktuelnim Zakonom o privatizaciji precizirano je da se podela besplatnih akcija obavi nakon završetka privatizacije. Ali treba podsetiti da je utvrđen samo rok okončanja privatizacije društvene (do 2007. godine) ali ne i državne svojine - objašnjava Pavlović. Novi model predviđa osnivanje tri akcionarska društva PTT - Kapital, EPS-Kapital i NIS-Kapital. Ona bi, umesto dosadašnje prakse da država Srbija bude vlasnik a javna preduzeća korisnici vlasništva, preuzela od Republike Srbije vlasništvo nad imovinom tih preduzeća. - Javna preduzeća bi njihovim osnivanjem postala akcionarska društva, u kojima bi se kapital odmah podelio tako što bi 70 odsto pripalo državi, kao najvećem akcionaru i 30 odsto zaposlenima i građanima (svakoj grupi po 15 odsto). Ove akcije bi odmah nakon prodaje većinskog vlasništva otišle u privatizacioni registar ali bi se odmah i podelile jer je praksa pokazala da se veća tržišna vrednost svih 100 odsto akcija postiže u trenutku kada se prodaje dvotrećinsko vlasništvo - ističe Pavlović i dodaje da su procene da bi se na ovaj način kada je reč o knjigovodstvenoj vrednosti dobila i do 50 puta veća suma, dok bi se i tržišna cena multiplikovala najmanje od 1,5 do 2 puta. Upravljanje u tim akcionarskim društvima, ističe Pavlović, bilo bi regulisano po modelu koji se primenjuje prilikom formiranja Upravnih odbora u holdinzima i investicionim fondovima u zapadnim zemljama, gde se biranjem članova na skupštini akcionara formira čvrsta "sprega" između članstva i u potpunosti eliminište uticaj politike, odnosno partija na donošenje odluka. Pojedinačni interes je eliminisan i na taj način što će akcionarska društva, za razliku od javnih preduzeća, plaćati nadoknadu za korišćenje imovine, pa bi se tako članovi Upravnih odbora dodatno motivisali da svojim upravljanjem uvećaju prihode preduzeća. Veliko interesovanje za besplatne akcije Predsednik sindikata EPS, Miroslav Veličković kaže za Danas da je za samo četiri dana ovaj sindikat uspeo da sakupi 128.000 potpisa. Odziv je, bio veliki a potpise su osim zaposlenih na liste stavljali i članovi njihovih porodica. On objašnjava da su kao jedan od glavnih razloga zainteresovanosti za ovu akciju radnci EPS navodili da gotovo trećinu zaposlenih u EPS čine invalidi rada i većina njih ne može da shvati da su kroz podelu akcija svrstani u građane drugog reda. I u Uniji prosvetnih radnika rečeno nam je da je u osnovnim i srednjim školama prikupljeno oko 27.000 potpisa, naročito u unutrašnjosti Srbije. Prema rečima sekretara Unije prosvetnih radnika Miljka Mićunovića, samo u nekoliko gradova (Aranđelovac, Valjevo, Vrbas, Zrenjanin) prosvetni radnici su uspeli po ranijem Zakonu o privatizaciji da upišu besplatne akcije. Izvor: "Danas".

Evro zabeležio rast prema dolaru

Evropska valuta evro zabeležila je juče rast u odnosu na dolar i nastavlja oporavak od oštrog pada sa početka nedelje. Za jedan evro juče je bilo potrebno izdvojiti 1,196 dolara dok je u utorak evro vredeo 1,191 dolar. Takođe, rast u odnosu na dolar zabeležila je i britanska funta koja je sa 1,758 dolara skočila na 1,764 dolara. Dolar je pao i u odnosu na japanski jen (sa 114,30 jena za dolar na 113,80). Evro je u ponedeljak pao na najniži nivo u odnosu na dolar u poslednja tri meseca. Izvor: "Danas".

NBS: STOPA OBAVEZNE REZERVE POVEĆANA NA 18 ODSTO

Narodna banka Srbije saopštila je juče da je Monetarni odbor te institucije izmenio odluku o obaveznoj rezervi banaka čime je nastavljeno postepeno povećanje stope za obračun obavezne rezerve koja se primenjuje na proširenu osnovicu, u koju su uključeni svi inostrani krediti. Do sada su banke bile dužne da na proširenu osnovicu izdvajaju stopu obavezne rezerve od sedam odsto dok će od 10. oktobra ta stopa iznositi 18 odsto, kako bi, prema utvrđenom planu, u novembru dostigla iznos od 29 odsto. Cilj ovog poteza je smanjenje inflatornih pritisaka i zaduživanja banaka u inostranstvu. Monetarni odbor je smanjio obavezno deponovanje novoprikupljene devizne štednje sa 43 na 42 odsto. Centralna banka smatra da će taj potez stimulisati banke da se angažuju na prikupljanju štednje kako bi im to bila baza za proširivanje kreditne aktivnosti umesto zaduživanja u inostranstvu. Na jučerašnjoj sednici Odbora konstatovano je da je kroz repo operacije kratkoročno sterilisan višak likvidnosti od 20,4 milijarde dinara. Od toga, NBS je prodala svoje blagajničke zapise u iznosu od 4,4 milijarde dinara. Izvor: "Danas".

Sedam ponuda za most Beška

Ponude na tender za projektovanje i izgradnju novog i sanaciju postojećeg mosta na Dunavu kod Beške, pored domaćeg sedmočlanog Konzorcijuma predvođenog „Mostogradnjom“, dostavili su i francuski „Vinči“, „Mostotrest“ iz Rusije, nemačko-austrijski konzorcijum „Alpine i DSD“, hrvatski „Konstruktor“ i grčka „Pan tehnika“. Direkcija za puteve Srbije najavila je da bi najpovoljniji ponuđač za realizaciju projekta, čije je planirana vrednost oko 53 miliona evra, trebalo da bude izabran najkasnije za 60 dana. U Sindikatu građevinara „Nezavisnost“ nadaju se da će na tenderu pobediti domaći konzorcijum i u tom smislu očekuju podršku resornog ministarstva Vlade Srbije. Predstavnici tog sindikata juče su upozorili da bi, u slučaju da srpske firme ne dobiju posao, mogli da se dese masovni ulični protesti i blokade građevinara. Obnova mosta i izgradnja novog, koje bi trebalo da počnu naredne godine, finansiraće se iz kredita Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Planirano je da se paralelno sa starim mostom dugim 2,2 kilometra izgradi most „blizanac“ širine kolovoza 11 metara i sa dve zaustavne trake. Prema uslovima tendera, radovi na mostovima koji se nalaze na autoputu Beograd - Novi Sad trebalo bi da traju najduže tri godine. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta