Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Danas ističe rok da investicioni fond Ašmor i Primer C dostave garancije za učešće u postupku k
Neizvesno učešće zainteresovanih kupaca
Rok do kada bi investicioni fond Ašmor i Primer C trebalo da dostave garancije za učešće u postupku kupovine akcija C marketa, ističe danas. Zvanične potvrde da su dostavljene garancije od strane Komisije za hartije od vrednosti još uvek nema. Ukoliko Ašmor i Primer C dostave garancije da ne odustaju od ponuda, njima će biti odobren rok od 10 dana u kojem mogu da poboljšaju početnu cenu. Nakon toga, akcionari C marketa imaju rok od sedam dana da se izjasne o davanju naloga za prodaju akcija, tako da bi ceo postupak preuzimanja akcija tog trgovinskog preduzeća mogao biti okončan krajem novembra. To što ponuđači čekaju poslednji dan da obnove bankarsku garanciju moglo bi već sada da se nazove ustaljenim "taktičkim potezom" kome pribegavaju svi kupci u preuzimanju firmi. Međutim, sudeći prema spekulacijama, izgleda da je reč o nečemu mnogo ozbiljnijem. Naime, Ašmor ne želi da odustane od ponude, i to je u velikoj meri "pomrsilo" konce Delti i Primeru C koje su proces preuzimanja C marketa smatrali već okončanim. Spekuliše se da je Ašmoru ponuđena velika količina novca (reč je o milionima evra) da "izađe iz igre", a da li je ovaj investicioni fond prihvatio to što mu je ponuđeno (ako mu je nuđeno) saznaće se već u toku današnjeg dana. Akcionari bi svakako bili najsrećniji ukoliko bi postojala konkurencija jer bi u tom slučaju mogli da "izvuku" bolju cenu za svoju akciju od 300 evra - koliko im je ponudila Delta M. Podsetimo, Delta M je potpisala ugovor sa Udruženjem malih akcionara C marketa o otkupu akcionarskih uloga u tom preduzeću i obavezala se da će isplatiti 300 evra po akciji. Zbog najavljene prodaje akcionarskih udela u C marketu kompaniji Delta M mimo finansijskog tržišta Merkator je povukao svoju ponudu. U septembru ove godine, stekli su se uslovi za nastavak postupka preuzimanja posle povlačenja tužbe C marketa protiv Centralnog registra. Izvor: "Danas".

Olivera Božić, direktor Fonda za razvoj, povodom najavljenih izmena u načinu finansiranja Fonda:
Šansa za sredstva iz inostranstva
Vlada Srbije utvrdila je Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Fondu za razvoj Srbije, prema kome se taj fond ubuduće neće finansirati iz sredstava budžeta i očekujemo da taj predlog prođe skupštinsku proceduru do kraja godine. Ubuduće bi sredstva za poslovanje Fonda trebalo da se obezbeđuju i preko kreditnih linija i međunarodnih finansijskih organizacija, koja se odobravaju zemljama u tranziciji za podsticanje programa zapošljavanja i realizaciju regionalnih programa - kaže na početku razgovora za Danas Olivera Božić, direktor Fonda za razvoj. Krediti Fonda za razvoj biće usmeravani isključivo u razvoj malih i srednjih preduzeća, kao i u regionalni razvoj. Deo sredstava namenjen je za realizaciju programa zapošljavanja koji su unapred utvrđeni i posebno za podsticanje izvoznih poslova.Naša sagovornica naglašava da se krediti iz Fonda za razvoj neće odobravati preduzećima sa većinskim društvenim kapitalom, ali će ona moći da računaju na određenu pomoć, odnosno subvencije koje će kako je najavljeno biti sve manje, kako bi se ubrzala privatizacija. - Najavljene zakonske promene ne odnose se samo na zaduživanje već predstavljaju uvertiru u privalačenju privatnih investitora . Fond je u većinskom vlasništvu države (51 odsto) ali ni država ni fond nisu zainteresovani za privatizaciju. Pre nekoliko godina bilo je reči o formiranju banke za razvoj, ali to nije bilo realno i sve je ostalo na ideji - kaže Božić. Ona odluku vlade da odustane od finansiranje fonda komentariše kao ispravan potez s obzirom na to da fond ima svoja sopstvena sredstva koja ostvaruje naplatom kredita. - Naplata kredita uzetih preko Fonda za razvoj kreće se oko 98 odsto , što ne treba da čudi jer se prilikom odobravanja kredita pažljivo razmatra svaki zahtev. Sada nas posebno interesuje kako će teći naplata kredita odobrenih uz hipoteku, tokom 2003. godine . Ti krediti su odobravani najnerazvijenijim opštinama u Srbiji pa zato i ne očekujemo da naplata bude veća od 60 odsto. Izmenama zakona o Fondu "otvaraju " nam se novi prozori.To znači da možemo da računamo i na sredstva u inostranstvu. Dominiraju mikrokrediti Fond za razvoj je 2001. godine u srpsku privredu plasirao 3,5 milijarde dinara , 2002.godine pet milijardi,koliko će i ove godine biti izdvojeno. U dugoročne kredite plasirano je 3,7 milijardi dinara , u kratkoročne 1,5 milijardi a veliki broj pozajmica odobren je samostalnim zanatskim radnjama (360) ili nešto više od 303 miliona dinara.. Ipak, prednjači broj odobrenih mikrokredita- odobreno je (716) i za te namene izdvojeno je oko milijardu dinara - kaže Olivera Božić. Izvor: "Danas".

Ekonomisti za nastavak finansijske saradnje, dok je Dinkić protiv:
Potreban novi aranžman sa MMF
Makroekonomska stabilnost Srbije ponovo je ugrožena. Stranim investitorima ona je jedan od glavnih pokazatelja da li u neku zemlju treba ulagati. Makroekonomski puls jedne privrede opipava se pomoću tri indikatora i to: rasta bruto domaćeg proizvoda, inflacije i bilansa tekućih plaćanja. Srbija, i pored završetka trogodišnjeg "stend baj" aranžmana, ponovo kuburi sa rastom inflacije i bilansom tekućih plaćanja, koji vuče održivost spoljnjeg duga. Tako je Srbija ponovo na prekretnici, novi "stend baj" aranžman sa Fondom ili ne. Ministar finansija Mlađan Dinkić nije sklon ulasku u novi finansijski aranžman sa MMF-om. Taj svetski ekonomski policajac vrlo oštro diktira uslove, što se Dinkiću i vladi ne sviđa. Njegov je stav da Srbija ne treba da ulazi u novi trogodišnji aranžman, već samo jednogodišnji, koji ne podrazumeva uzimanje novca i čvršći odnos. "To bi bio, takozvani, monitoring program, koji nije obavezujući. MMF bi samo sugerisao koje poteze treba dalje povlačiti. To je bitno zbog daljeg poboljšanja kreditnog rejtinga", rekao je Dinkić. Međutim, stručnjaci ne dele takvo mišljenje. Vladimir Gligorov iz Instituta za međunarodna ekonomska istraživanja iz Beča, tvrdi da je Srbija tipičan kandidat za novi "stend baj" aranžman sa MMF-om. Istog je mišljenja i Kori Udovički, predsednik Fonda za razvoj ekonomskih nauka, i bivši guverner NBS. - Privreda još uvek nije na održivom putu. Jasno je da se makroekonomijom u Srbiji teško upravlja. Za to nema ni političke volje, populizam je i dalje prisutan, a činjenica je da privreda još uvek nije dovoljno restrukturirana. Zbog svega nam je potrebna pomoć i disciplina, a to pružaju programi sa međunarodnim finansijskim organizacijama - kaže Udovički, koja je bila i stručnjak MMF-a. "Činjenica da Srbija ima program sa MMF-om, za investitore je garant da sa tom zemljom treba raditi. Program je bitan i jer se Srbija još nije vratila na međunarodna finansijska tržišta. To znači da u trenutku nekog poremećaja, kojima možemo da budemo izloženi, imamo samo devizne rezerve i ništa drugo. Nemamo izlaz na međunarodno finansijsko tržište na kome možemo da na kratki rok pozajmimo sredstva sa kojima bi rešili eventualni problem. I zbog toga je važna saradnja sa MMF-om, koji bi priskočio u pomoć", objašnjava Udovički. Ne želeći da prejudicira za koje bi namene bila upotrebljena nova sredstva, Udovički kaže da novac, osim u vanrednim situacijama, Srbiji i nije preko potreban, jer to nisu ni veliki iznosi koji služe da se premosti problem platno-bilansnih poteškoća. Mi, precizira ona, imamo problem sa velikim trgovinskim deficitom, koji nastaje jer imamo veliki priliv kapitala. Međutim, treba nam pomoć Svetske banke u restrukturiranju privredne strukture, što je naš ključni problem. Najefikasnije je da saradnja sa Svetskom bankom ide u paketu sa MMF-om, naglašava Udovički. I profesor Jurij Bajec tvrdi da je Srbiji suštinski potreban novi aranžman. "I dalje smo nestabilna zemlja. Tranzicija i reforme ne idu stabilnim tempom, a i ono što je do sada urađeno, završeno je zahvaljujući pritisku međunarodnih institucija. Drugo, pozitivni izveštaji MMF-a su bitan signal stranim ulagačima. Podsećam da smo za pet godina dobili četiri milijarde stranih direktnih investicija, što je malo jer nam je neophodna najmanje milijarda evra godišnje. Fond je jedan od tri stuba svetskog finansijskog sistema, i ako ostane u Srbiji, svima daje garancije da se nastavlja sprovođenje reformi", naglašava Bajec i dodaje da bi aranžman bio bitan i zbog odnosa Srbije sa Evropskom unijom, koja zahteva reformu gotovo istih stvari. Tri moguća programa - Postoje tri opšta programa MMF-a. Jedan je tipičan "stend baj" aranžman. Moguće je da MMF proceni da nam je takav potreban, uz godišnje praćenje. Međutim, moje mišljenje je da bi zbog strukturnih problema bio bolji prošireni trogodišnji aranžman. Postoji i mogućnost da to bude Fondov monitoring program, koji ne podrazumeva povlačenje novca i koji nema uslovljavanja. On pruža manji pritisak na vladu. Mislim da mi nismo spremni za takav aranžman jer ni privreda ni upravljanje ekonomskom politikom nisu zreli - objašnjava Udovički. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta