Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Investicioni fond Ašmor i Primer C dostavili garancije za učešće u postupku kupovine akcija C ma
Novi izazov za Deltu M
Investicioni fond Ašmor i Primer C dostavili su garancije za učešće u postupku preuzimanja akcija C marketa. Stručna služba Komisije za hartije od vrednosti će pregledati dokumentaciju i ukoliko se utvrdi da je sve u redu, ponuđači će biti u obavezi da u naredna dva dana u novinama objave javnu ponudu sa podacima koliko akcija C marketa žele da kupe i po kojoj ceni. Zatim će im do 28. novembra biti dat rok da poboljšaju ponudu, nakon čega će biti otvorene koverte. Kako je planirano, ponude će biti zaključene 6. decembra - izjavila je za Danas Vesna Vujić, PR Komisije za hartije od vrednosti i podsetila da će zainteresovani kupci moći da otkupe 76,94 odsto kapitala C marketa dok preostali kapital ovog trgovinskog lanca tek treba da se privatizuje. Vest da Ašmor nije odustao od kupovine C marketa najverovatnije će najviše obradovati male akcionare, koji su napokon dočekali da se njihovim akcijama trguje po tržišnim uslovima. Procenjuje se da će konkurencija omogućiti da cena akcija C marketa premaši cifru od 18.000 dinara, koliko je svojevremeno ponudio Merkator i 300 evra, koliko je bila spremna da plati Delta M. Komentarišući novonastalu situaciju, konsultant malih akcionara Branko Pavlović, kaže da je reč o ozbiljnom fondu, čija ponuda u prvom krugu nije "obnarodovana", jer je proces preuzimanja akcija C marketa prekinut uoči njihovog otvaranja. - Sada je situacija dosta drugačija jer će akcionari C marketa moći da biraju. Ključni događaj odigravaće se za dve nedelje, do kada će biti poboljšane početne i objavljene konačne ponude. Do tada ne bih želeo da spekulišem do kog iznosa će cena akcija C marketa rasti ali mi se čini da je Merkator pogrešio što je odustao - kaže Pavlović. Investicioni fond Ašmor iznenadio je mnoge, pa verovatno i Deltu i Primer C (čiji je osnivač direktor C marketa Slobodan Radulović) koji će sada, najverovatnije morati da menjaju svoju strategiju kupovine akcija C marketa. Tako će recimo, Primer C morati da izdvoji veću sumu novca od planirane, dok Delti M propada "dil" sa akcionarima i njihovim ortačkim društvom. Ostaje mogućnost da se pojavi kao jedan od "finansijera" Primera C, što je malo verovatno. Kada je reč o engleskom investicionom fondu Ašmor, bitno je naglasiti da je reč o "ozbiljnom igraču". Iako do sada nije uspeo da kupi nijednu srpsku firmu, Ašmor je od početka 2004. godine aktivno prisutan na srpskom tržištu. Svojevremeno je bio zainteresovan za kupovinu akcija Knjaza Miloša, poznat je po tome i što je dao ponudu za kupovinu akcija Vitala a aktivan je i kao učesnik najavljene dokapitalizacije Energoprojekta. Sve to ukazuje na činjenicu da je reč o investicionom fondu sa sa "obimnim portfoliom" koji mu omogućuje učešće u ovako velikim transakcijama. Izvor: "Danas".

ERSTE BANKA OTKUPILA 95,6 ODSTO AKCIJA NOVOSADSKE BANKE

Austrijska Erste banka postala je vlasnik 95,6 odsto akcija Novosadske banke, saopšteno je juče iz Erste banke. U saopštenju se podseća da je ta banka od Agencije za osiguranje depozita i sanaciju banaka, ove godine, otkupila 83,3 odsto akcija Novosadske banke, kao i da je zaključno sa 7. novembrom otkupila još 49.346 akcija ili 12,3 odsto akcija malih akcionara. U narednih šest meseci, Erste banka planira da iskoristi svoje pravo da otkupi preostala 4.4 odsto akcija malih akcionara Novosadske banke. Ponuđena cena od 218.98 evra po akciji, biće identična onoj koja je bila ponuđena u upravo završenoj transakciji - ističe se u saopštenju te banke. Izvor: "Danas".

Skupština Srbije usvojila Zakon o javnim putevima:
Cena benzina krpi drumove
Skupština Srbije usvojila je Zakon o javnim putevima po kome će se Republička direkcija za puteve transformisati u javno preduzeće sa sopstvenim prihodima. Cilj transformacije je obezbeđivanje više novca za putnu mrežu Srbije. To javno preduzeće moći će bez državnih garancija da koristi kreditne linije, odnosno da brzo deluje u trenucima kada je neophodan novac za premošćavanje zastoja u gradnji. Zakonom je propisano i da se 10 odsto od postojeće akcize na benzin izdvaja u fond za puteve. - Usvajanjem ovog Zakona posle 13 godina ponovo smo se vratili na sistem izdvajanja novca za putnu mrežu iz cene goriva. To je veoma pozitivan potez koji će sadašnjoj Direkciji za puteve omogućiti novi izvor prihoda, pošto ćemo ostati bez sredstava koja smo svake godine dobijali iz budžeta - ocenjuje Branko Jocić, direktor Republičke direkcije za puteve. Računica Direkcije pokazuje da će sledeće godine izdvajanjem 10 odsto od akcize na benzin Direkciji doneti nešto manje od pet milijardi dinara, dok je ove godine iz budžeta dobila 3,1 milijardu dinara. - Sledeće godine očekujemo i oko pet milijardi dinara iz privatizacionih prihoda, a i ove godine dobili smo oko 7,6 milijardi dinara iz privatizacije putnih preduzeća. Pošto nas od sledeće godine više neće dotirati država, naš značajan izvor prihoda biće i od naplate putarine, što bi 2006. trebalo da nam donese 12 milijardi dinara. Dodatni izvor prihoda budućeg javnog preduzeća biće i naknada za komercijalne objekte, odnosno prihod od benzinskih pumpi od koje očekujemo oko dve milijarde dinara - navodi Jocić. Sva ova sredstva, naglašava on, ipak neće biti dovoljna, pa se planira i uzimanje komercijalnih kredita. Sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj dogovoreno je da transformacija Direkcije u javno preduzeće traje šest meseci. Đuraškoviću šesta firma Beogradski preduzetnik Milo Đurašković kupio je najveće vojvođansko preduzeće za puteve - "Vojvođanski put" za 10,1 milion dinara, prenosi Tanjug. Novi vlasnik rekao je da je u to preduzeće uložio 5,1 milion dinara. Đurašković je i većinski vlasnik "Betonjerke" u Vladičinom Hanu i preduzeća za puteve u Vranju, Nišu i Kragujevcu i suvlasnik je Preduzeća za puteve "Beograd". Izvor: "Glas javnosti".

Izrael predložio povlašćen status za srpsku robu:
Izvoz i uvoz bez carine
Predsednik Srbije Boris Tadić izjavio je da očekuje da će Izrael uskoro Srbiji dati status najpovlašćenije nacije, što znači da će se roba izvoziti, ali i uvoziti bez carine. Tadić je na kraju posete Izraelu kazao da će ministar finansija i ekonomije Ehud Olmert, posle "potpisivanja sporazuma o povlašćenosti obe nacije dovesti veliku delegaciju izraelskih privrednika jer je zajednički zaključeno da je to veliki izazov i za jednu i za drugu zemlju". Ova inicijativa potekla od Izraela. Srbija je od 2000. godine do danas ostvarila suficit u razmeni samo te godine. U našem izvozu dominiraju proizvodi od gvožđa, građevinske mašine i nameštaj. Najviše uvozimo južno voće i sokove. Preduzeća koja najviše izvoze u Izrael su Valjaonica bakra Sevojno, RTB Bor - Fabrika bakarnih cevi Majdanpek, Target, Sloboda, Jasen, Trajal, Prva petoletka, Simpo, Institut Mihajlo Pupin, a najviše uvoze NIS, Galenika, Zorka, Župa, Hemofarm, Pan farma. Preduzeće "Ratko Mitrović'' i "Dom'' iz Beograda učestvovala su u izgradnji stanova i malih privrednih objekata u Izraelu. Trenutno je u Srbiji aktivno oko 70 izraelskih kompanija iz oblasti infrastrukture i građevinarstva. U dosadašnjem toku privatizacije u Srbiji izraelske kompanije nisu imale zapaženo učešće, jer je jedino firma "Bet šems endžins" na aukcijskoj prodaji kupila Livnicu preciznih odlivaka u Adi, dok je "Breslauer" zainteresovana za kupovinu pivare u Jagodini i privatizaciju beogradskog Geneksa. Iznos direktnih investicija iz Izraela u Srbiju je u stalnom porastu i 2004. je iznosio oko 300 miliona dolara i to u četiri kompleksa nekretnina u Beogradu - hotel u Rajićevoj ulici, TC "Ušće'', Aerodrom i poslovni centar "Airport siti" na Novom Beogradu. Izraelske firme su spremne da investiraju 600 miliona dolara u NIS i 200 miliona u infrastrukturu. Preduzeće Merhav je sklopilo sporazum sa IV Vojvodine o dugoročnom izraelskom ulaganju u rekonstrukciju irigacionog sistema Dunav-Tisa-Dunav i primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Izvor: "Glas javnosti".

Gigant "Goldman Saks" kandidat za savetnika za privatizaciju NIS-a:
Kupci u redu za rafinerije
Uslovi za privatizaciju Naftne industrije Srbije, a posebno rafinerija, nisu bili povoljniji u poslednjih 20 godina, pa se zato očekuje veliko interesovanje investitora. To će omogućiti vladi više opcija za privatizaciju NIS-a. Te opcije će dati vladi prostora da na najbolji način pomiri interese investitora, potrošača i države - zaključili su predstavnici konzorcijuma tri kompanije Goldman Saks, CA-IB i Altis kapital, koji je jedan od devet učesnika na tenderu za privatizacionog savetnika za NIS. Država bi do kraja godine trebalo da odabere savetnika za NIS. Ovaj konzorcijum u poslednjih nekoliko godina obavio je oko 500 privatizacija širom sveta. Pol Šepira, zadužen za energetiku u Goldman Saksu, jednoj od najvećih investicionih banaka u svetu, istakao je da je svaka privatizacija u naftnoj privredi bitna za celu ekonomiju zemlje. "Privatizacija nije samo transakcija, već proces, i odvija se postepeno. To je prilika da se reformiše važna privredna oblast i da se privuku dodatne investicije. Ova privatizacija uticaće i na poslovni imidž Srbije u svetu. Ukoliko pobedimo daćemo vladi sve instrumente da bi mogla da donese odluku", naglasio je Šepira. U stvaranju privatizacione taktike, dodao je on, imaćemo u vidu regionalna i svetska iskustva. Ove godine prema proceni Goldman Saksa u naftni sektor bi trebalo da bude uloženo oko 116 milijardi dolara. "Ovo je malo jer je godišnje potrebno da se uloži 200 milijardi dolara. Prerađivački kapaciteti su danas isti kao pre 20 godina jer se ulagalo samo u povećanje efikasnosti, a ne u povećanje proizvodnje, dok se na drugoj strani tražnja stalno povećava i to će se nastaviti. Izgradnja nove rafinerije je dug i skup proces, pa je lakše ulagati u postojeće kapacitete", naglasio je Ričard Bronks, direktor Sektora za nova tržišta u Goldman Saksu. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta