Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Komisija za hartije od vrednosti izbacila Ašmor iz privatizacije C marketa:
Namerna ili slučajna greška u tumačenju ponude
Komisija za hartije od vrednosti odlučila je da ne dozvoli investicionom fondu Ašmor da nastavi postupak preuzimanja akcija preduzeća C market. To znači da će samo firma Primer C, čiji je direktor Slobodan Radulović, moći da učestvuje u postupku preuzimanja akcija C marketa. Ašmor je izbačen iz postupka otkupa akcija C marketa, zbog toga što je uvidom u dokumentaciju utvrđeno da je početnu ponudu dao ponuđač registrovan u Londonu, dok je u nastavku procesa preuzimanja, garanciju za tu ponudu dostavio ponuđač registrovan na Islandu. Fond "Ashmore investment management limited London" dao je početnu ponudu, dok je juče garancije dostavio "Ashmore global specijal situations fund limited the Island of guernsey", tvrde u Komisiji. Kako Danas nezvanično saznaje do greške je došlo prilikom registracije ponude Ašmora. Naime, prilikom podnošenja početne ponude kao ponudilac je upisana kompanija Ašmor ali je Komisija napravila propust jer nije upisala da je Ašmor ponudilac u ime i za račun četiri investiciona fonda koji su zapravo ponuđači, a kojima je Ašmor samo agent s obzirom na to da upravlja njihovim sredstvima. Komisija je pre dostavljanja nove ponude saopštila Ašmoru da ne može da ima četiri ponuđača već samo jednog pa je Ašmor odlučio da ponuđač bude jedan od četiri investiciona fonda koji su učestvovali i u početnoj ponudi. Međutim, nakon toga Komisija je procenila da se sada umesto Ašmora pojavljuje novi ponuđač i zbog toga je diskvalifikovala ponudu, ovog investicionog fonda. Konsultant malih akcionara C marketa, Branko Pavlović, nije želeo da komentariše "grešku" koju je načinio Ašmor prilikom podnošenja dokumentacijie rekavši samo da je odluka Komisije ispravna ukoliko "pravni subjekt koji je podneo dokumentaciju nije isti". - Za mene je priča o preuzimanju firme putem tržišta završena onoga trenutka kad sam postigao dogovor da akcionari C marketa prodaju svoje akcije za 300 evra. Ta cena im je zagarantovana - kaže Pavlović. Na pitanje, da li to znači da će akcionari sada opet imati dve mogućnosti - da se opredeljuju između ponude Delte M (van tržišta kapitala) ili Primera C (na tržištu kapitala), Pavlović nije hteo precizno da odgovori, rekavši samo da je možda pogrešno polaziti od pretpostavke da će se ova dva ponuđača sa svojim ponudama pojaviti posebno. Podsetimo, Komisija za hartije od vrednosti je 26. oktobra odobrila nastavak postupka preuzimanja akcija C marketa, koji je prošle godine bio privremeno obustavljen. Početnu ponudu za preuzimanje akcija C marketa u avgustu prošle godine dostavio je slovenački Merkator, a potom i investicioni fond Ašmor i Primer C čiji je direktor Slobodan Radulović, sadašnji direktor C marketa. Postupak preuzimanja akcija tog preduzeća je privremeno obustavljen odlukom Trgovinskog suda u Beogradu, koji je doneo privremenu meru zabrane trgovine akcijama C marketa, jer je osporena dodela indentifikacionih brojeva tim vlasničkim papirima. Zbog najavljene prodaje akcionarskih udela u C marketu kompaniji Delta M mimo finansijskog tržišta Merkator je u avgustu ove godine povukao svoju ponudu. Obaveza Primera C je da sutra objavi svoju konačnu ponudu koja će biti otvorena 28. novembra. Akcionari C marketa imaju rok do 6. decembra da se opredele da li će prodati akcije. Izvor: "Danas".

U Skupštini Srbije počela rasprava o budžetu za 2006. godinu:
DINKIĆ: Budžet antiinflacioni i razvojno orijentisan
Budžet za 2006. godinu pravljen je tako da s jedne strane označava smanjenje javne potrošnje za dodatnih 1,3 odsto, a s druge strane, stvara prostor da kapitalni deo budžeta bude primaran. Praktično, budžet je i antiinflacioni i razvojno orijentisan - izjavio je juče Mlađan Dinkić, ministar finansija obrazlažući pred poslanicima srpskog parlamenta Predlog budžeta za 2006. i Memorandum o ekonomskoj politici za 2007. do 2008. Navodeći osnovne ciljeve ekonomske politike u narednoj godini, Dinkić je u prvi plan istakao obavezu da se održi visoka stopa privrednog rasta od najmanje pet odsto, da se smanjenjem javne potrošnje obezbedi suficit u budžetu od 2,3 do 2,4 odsto GDP, da se osigura rast izvoza i stranih direktnih investicija i nastave strukturne reforme u privredi, a za šta je jedan od preduslova obaranje inflacije na 9,3 odsto, uz stabilan kurs dinara. Ukupni prihodi budžeta za narednu godinu planirani su na nivou od 487,9 milijardi dinara, i uz rashode od 448,3 milijardi dinara, u budžetu bi trebalo da se nađe višak od 39,6 milijardi dinara. Istovremeno, planirani prihodi od privatizacije trebalo bi da budu najmanje 30 milijardi dinara, a kreditima od Svetske banke i Evropske unije u visini od 6,6 milijardi dinara, ukupan suficit trebalo bi da bude 76,1 milijardu dinara. Od tog novca, prema Dinkićevim rečima, Srbija iduće godine mora da otplati dug čija je glavnica 39,4 milijardi dinara, a za razvojne programe u okviru budžeta planirano je 7,1 milijardu dinara. Sve u svemu, kako je naglasio ministar finansija, suficit u budžetu na kraju godine, trebalo bi da bude 29,6 milijardi dinara. Suficit, prema njegovim rečima, osim republičkog budžeta, trebalo bi da ima i Fond zdravstvenog osiguranja i to od 10,1 milijardu dinara, Fond samostalnih delatnosti od 2,9 i lokalna samouprava od dve milijarde dinara. U deficitu će i dalje biti Fond penzionog osiguranja kome će iz budžeta biti transferisano 84 milijarde dinara ili trećina ukupnih sredstava namenjenih za isplatu penzija, potom Fond poljoprivrednika, gde će čak 90 odsto potrebnih sredstava biti obezbeđeno iz budžeta, dok će Nacionalnoj službi zapošljavanja polovina sredstava takođe pristizati iz budžeta Srbije. Druga karakteristika budžeta je da su transferi organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja smanjeni za 0,37 odsto GDP, čemu je najviše doprinelo smanjenje transfera u Fond zdravstvenog osiguranja, kao i relativno smanjenje prenosa sredstava iz budžeta u fond penzionera, s tim što je predlog da sredstva koja su namenjena Fondu zemljoradnika budu povećana čak za 64 procenta iduće godine. Najveći deo izlaganja ministar je posvetio povećanju kapitalnog dela budžeta, dodajući da je za iduću godinu planirano 20,7 milijardi dinara za ove namene, i da to predstavlja povećanje od 52 odsto u odnosu na ovu godinu. Kada je reč o konkretnim investicijama, Dinkić je naveo primer poljoprivrede, gde će u nabavku opreme u poljoprivredi biti izdvojeno 5,4 milijarde dinara, kod Vojske su sredstva za nabavku opreme tri puta uvećana u odnosu na ovu godinu, za izgradnju sportskih objekata dva puta, za kulturu je izdvojeno 6,4 milijardi dinara više nego ove godine, slično je i u Ministarstvu vera za rekonstrukciju verskih objekata. Nakon jednoiposatnog izlaganja Mlađan Dinkić je konstatovao da je Srbija ponovo krenula napred posle jedne i po decenije izgubljenih koraka i da postoje sve mogućnosti da i sa ovakvim budžetom pokaže da je u stanju da svoje susede sustigne. Kako je najavljeno, saglasnost na predloženi budžet daće sve stranke, osim Srpske radikalne i Demokratske stranke, koja ne učestvuje u parlamentarnom radu. Dug zemljoradnicima 2007. godine Dug penzionerima u visini od jedne četvrtine prosečne penzije biće isplaćen u decembru ove, a druga četvrtina u julu naredne godine, ali zemljoradnici će morati na isplatu da čekaju do 2007, s tim što će im onda biti isplaćen u četiri, a ne, kao što je trebalo u pet, godišnjih rata. Sve isplate će ići u kešu - rekao je Mlađan Dinkić u razgovoru sa novinarima i izrazio očekivanje da će sporazum sa MMF biti okončan u januaru ove godine, da će već naredni biti sklopljen od polovine iduće godine. Održiva jednocifrena inflacija Budžet je tako koncipiran da ne daje prostor za nekontrolisani rast cena. No, fiskalna politika ne može sve sama, i potrebno je da Narodna banka Srbije bude mnogo agresivnija u povlačenju novca pri čemu će poseban izazov predstavljati veliki priliv stranih direktnih investicija i kreditna ekspanzija banaka. Kada je reč o najavljenom povećanju cena komunalija i električne energije u ovoj godini kako bi se predupredila inflacija u narednoj, siguran sam da električna energija neća poskupeti do aprila naredne godine - ističe Dinkić. Izvor: "Danas".

Harald Hišhofer, predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u Srbiji i Crnoj Gori:
Program ekonomskih reformi pao na inflaciji
Predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u Srbiji i Crnoj Gori Harald Hišhofer izjavio je juče obraćajući se članovima Američke privredne komore, da program ekonomskih reformi u Srbiji nije uspeo kada je reč o smanjenju inflacije, s obzirom na to da je posle deset meseci stopa inflacije dostigla iznos od 18 odsto. Prema njegovim rečima, MMF izražava zabrinutost zbog visokog spoljnog duga i deficita u spoljnoj trgovini. - Rezultati privrednog rasta bili su dobri imajući u vidu rast investicija i izvoza. Nažalost, regionalno posmatrano rast nije jednako raspoređen i veliki deo populacije nije imao koristi od toga. Nezaposlenost i siromaštvo su i dalje problemi sa kojima se Srbija suočava - rekao je Hiršhofer. Hiršhofer smatra da je struktura rashoda loša jer je velika nediskreciona potrošnja i mala investiciona potrošnja. Nedavno usvojeni Zakon o penzijama će na srednji i dugi rok smanjiti transfere penzijskim fondovima, ali neće biti kratkoročnih pozitivnih efekata na budžet. Hiršhofer podseća i da je proces privatizacije bankarskog sektora sproveden efikasno i transparentno, ali da je reforma velikih državnih preduzeća u zaostatku. Predstavnik MMF u SCG rekao je i da ubrzavanje rasta u Srbiji nije uticalo na smanjenje siromaštva niti na povećanje zaposlenosti. - Ruralno siromaštvo raste brzo i u prošloj godini procenjeno je na između 20 i 30 odsto. Nezaposlenost pokazuje negativan trend jer je porasla sa 12,1 odsto u 2001. godini na 18,5 odsto prošle godine. Razloge za to treba tražiti u ograničenom razvoju privatnog sektora koji nije mogao da apsorbuje višak radne snage. Osim toga, rast inflacije i naročito snažan rast cena hrane pogodio je siromašne i stare - naglasio je Hiršhofer i dodao da borba protiv inflacije nije posao makroekonomista i centralne banke, već bi trebalo da bude prioritet države. Odgovarajući na pitanja članova Američke komore Hiršhofer je naglasio da MMF pokušava da podrži predlog reforme penzijskog sistema i da je za njen uspeh važno postići kratkoročne fiskalne uštede od 1,5 odsto BDP u sledećoj godini. On je napomenuo da se ne može ići na smanjenje plata u prosveti jer bi to ugrozilo kvalitet obrazovanja. Osim toga, ukoliko Vlada ponudi dobrovoljni odlazak uz otpremnine "prvi će otići nastavnici matematike i engleskog jezika koji imaju šansu da se zaposle na drugoj strani, a ostaće profesori ruskog jezika". - Razgovori koje smo vodili sa Vladom Srbije uverili su nas koliko je teško smanjiti potrošnju. Vlada penzionerima duguje više od 40 milijardi dinara i želela je da taj dug smanji emitovanjem obveznica. Savetovali smo Vladu da to ne čini jer smo procenili da bi to moglo da izazove novi inflatorni udar. Ako emitujete obveznice, ljudi će ih naplatiti u banci i taj novac bio bi upotrebljen za povećanje potrošnje. Nije tačno da se protivimo isplati duga. Naprotiv, MMF je procenio da je mnogo bolje dati novac penzionerima nego podržati mlade parove koji imaju dva posla i hoće da kupe velike stanove u Beogradu - rekao je Hiršhofer. Izvor: "Danas".

Privatizacija „Goše FOM“ na Vrhovnom sudu

Odbor za privatizaciju Skupštine Srbije zaključio je da slučaj privatizacije preduzeća „Goša FOM“ treba hitno rešiti. Na potezu je Vrhovni sud Srbije pred kojim ukrajinski „Slavtjažmaž“ vodi upravni spor protiv Ministarstva privrede. Iako sa znatno boljom ponudom od Konzorcijuma zaposlenih iza kojih stoji ruski KOKS, tenderska komisija je, navodno u cilju zaštite interesa Republike Srbije, preporučila da se odbije ponuda prvorangiranog „Slavtjažmaža“, a na osnovu nezvanične informacije da se firma nalazi u bankrotstvu. Odluka je ostala na snazi uprkos tome što su svi potrebni dokazi da „Slavtjažmaž“ nije u stečaju na vreme stigli na sve potrebne adrese. Nisu pomogli ni apeli ukrajinske ambasade u Beogradu koja je u zvaničnim dopisima obavestila SMIP i Ministarstvo privrede i privatizacije da „Slavtjažmaž“ u vreme trajanja tenderske procedure za privatizaciju „Goše FOM“ nije bio u stečaju. Zašto firma iz sastava kompanije kakva je „Industrijski savez Donbasa“, koja je prošle godine ostvarila promet od tri milijarde dolara, nije valjala srpskim vlastima, teško je zaključiti. U dosadašnjoj privatizaciji nije bilo slučajeva eliminacije ponuđača koji je u tolikoj meri dao bolju ponudu, i u osnovnoj ceni, i u investicijama, a posebno u domenu socijalnog programa. Izvor: "Blic".

Eventualna prinudna naplata kredita ili lizinga neisplativa i košta:
Redovne otplate čuvaju imovinu
Strah od posledica bankarskog aktiviranja instrumenata obezbeđenja glavni je razlog zašto su građani Srbije revnosni u vraćanju kreditnih rata. Garancije koje banke i lizing kuće traže dovoljne su da zajmoprimci shvate da im je jeftinije i manje stresno da na vreme vraćaju svoje rate, makar se i dovijali, nego da se povlače po sudovima i ipak na kraju plate sve što duguju i to sa zateznom kamatom i propratnim troškovima. Banke i lizing kuće odmah reaguju ukoliko klijent zakasni sa plaćanjem makar jedne rate, i to slanjem više opomena. Najčešći instrumenti obezbeđenja kod gotovinskih kredita su administrativna zabrana korisnika kredita i žiranata, kao i menica. Ukoliko se posle prve opomene ne naplati dug, drugu opomenu dobijaju i žiranti, s tim da ako se ni tada ne vraćaju rate, aktivira se administrativna zabrana žiranata koji počinju da otplaćuju kredit. U slučaju da ni nakon treće opomene korisnik kredita ne izmiri svoja dugovanja, banka nadležnom sudu podnosi predlog za dozvolu izvršenja na osnovu menice. Drugim rečima, banka se na ovaj način obezbeđuje da od nadležnog suda može da zahteva naplatu od zarade, odnosno prodaju pokretnih stvari korisnika kredita, pa ako je to nedovoljno, prodaje se nepokretna imovina korisnika kredita. Stambeni krediti imaju još veće obezbeđenje - hipoteku. Postupak, „podsećanja“ neredovnih zajmoprimaca je isti - slanje opomena. Nakon treće opomene banka pokreće kod nadležnog suda predlog za izvršenje na nepokretnosti. To faktički znači prodaju stana. Ali to nije kraj, korisnik kredita mora da plati i zateznu kamatu od dana dospelosti potraživanja pa do konačne isplate kredita. I kod lizinga situacija je slična. Sastavni deo svakog ugovora o lizingu čini i plan otplate. Uobičajeno je da se daje rok od pet dana da se obaveza namiri, a ako se taj rok ne ispoštuje, obračunava se zatezna kamata za period zakašnjenja. Ukoliko ni tada korisnik lizing usluge ne plati svoju ratu, šalju mu se opomene, s tim da ako kasni sa uplatom dva meseca i ne izmiruje svoje obaveze može da očekuje blokadu računa. Ukoliko se lizing kuća ne dogovori o nastavku plaćanja, realno je da građanin očekuje pokretanje sudske procedure za oduzimanje predmeta lizinga. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta