Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Fabrika štednjaka ima novog većinskog gazdu

Zemunska firma „Invej“ postala je većinski vlasnik smederevske fabrike za proizvodnju aparata za domaćinstvo „Milan Blagojević“, saznaje „Blic“. „Invej“ je otkupio 51 odsto akcija po ceni od dve hiljade dinara, a prema podacima brokerske kuće „M&V investment“ izvesno je da je ponuda „Inveja“ uspela sa procentom od 77,9 odsto, tako da je svaki akcionar koji je deponovao 100 akcija uspeo da proda 78. - „Invej“ je sa 51 odsto kupljenih akcija postao većinski vlasnik fabrike i smatramo da su akcionari jedva dočekali taj trenutak. Od „Inveja“ se očekuju ulaganja u proizvodnju i asortiman i mislimo da možemo veoma brzo ponovo biti među najuspešnijim fabrikama na Balkanu. Proteklih godinu dana izgubili smo vreme i novac, jer se menadžmet ponašao kao vlasnik, a nakon dolaska novog gazde, očekujemo da napredujemo bez političarenja i birokratije - smatra Branko Cvetković, predstavnik kluba akcionara fabrike „Milan Blagojević“. „Invej“ je u oktobru dao ponudu za preuzimanje najmanje 25 odsto akcija „Milana Blagojevića“ po ceni od 2.000 dinara za jednu akciju. Nominalna vrednost akcija je 600 dinara, a poslednja cena po kojoj su se akcije tog preduzeća prodavale na Beogradskoj berzi bila je 1.801 dinar. U državnom vlasništvu je 23,69 odsto akcija smederevske fabrike, a sa oko 76 odsto preostalih akcija raspolažu mali akcionari. „Invej“ je odnedavno većinski vlasnik „Vitala“ iz Vrbasa, a na tenderu je ranije kupio „Rubin“ iz Kruševca. Očekuje se da uskoro bude zakazana skupština akcionara u MBS i počnu razgovori s predstavnicima „Inveja“ o budućnosti fabrika čuvene po šporetu „smederevac“. Izvor: "Blic".

BANINI ISPUNIO STANDARD HACCAP

U preduzeću Banini iz Kikinde juče je upriličena svečanost povodom dobijanja sertifikata ISO 9001, 14001 i 18001 i standarda HACCAP od strane američke kuće AQE. Kikindska firma uspela je da implementira ova četiri međunarodna standarda u roku od devet meseci. - Fizički obim proizvodnje u poslednjih deset godina povećan je sa 747 tona u 1996. godini na blizu 13.000 tona, koliko očekujemo ove godine. Obim proizvodnje u prvih deset meseci 2005. godine veći je za 14,3 odsto nego lane. Uporedo sa rastom proizvodnje raste i dobit i prošle godine iznosila je 3,4 miliona evra. Vrednost izvoza u prvih deset meseci ove godine premašila je 1,8 miliona evra, a u fabriku je tokom poslednjih pet godina uloženo oko 12 miliona evra - istakao je Radenko Stanić, generalni direktor firme Banini a.d. Kikindsko preduzeće za proizvodnju slatkih i slanih keksa nedavno je uvelo u pogon za proizvodnju "noblica" četiri robota, a projekat robotizacije realizovala je slovenačka firma IMEA. Proizvodni program Baninija ove godine obogaćen je i puštanjem u rad nove linije za proizvodnju slanog keksa pod nazivom "trik". Izvor: "Danas".

Srđan Srećković, pomoćnik ministra trgovine, turizma i usluga:
Struja skuplja 20 odsto u 2006.
Struja do kraja ove godine najverovatnije neće poskupeti, ali sledeće godine Vlada Srbije planira poskupljenje električne energije za 20 odsto u sklopu ekonomske politike za 2006. i projektovane stope inflacije za sledeću godinu koja je 9,7 odsto, izjavio je juče pomoćnik ministra trgovine Srđan Srećković. U Elektroprivredi Srbije kažu da ne znaju da se planira povećanje cene struje 2006. za 20 odsto i dodaju da je pitanje da li će se takav plan zaista i ostvariti pošto je i ranije vlada odstupala od sličnih obećanja. U EPS-u je u toku priprema plana poslovanja za sledeću godinu koji će biti gotov ove nedelje i predat Upravnom odboru kompanije na usvajanje. Pošto nema čvrstih garancija za bilo kakvu korekciju cene, ovim planom, kažu u EPS-u, nije predviđeno poskupljenje struje u sledećoj godini. Naravno, to ne znači da EPS ne bi želeo da struja poskupi. Podsećamo, kada je reč o planu za ovu godinu, sa kojim se vlada saglasila, bilo je planirano poskupljenje struje za 14 odsto od 1. aprila, ali je zbog inflacije ono pomereno za 1. jul i, umesto 14, povećanje je smanjeno na 9,5 odsto. Početkom oktobra EPS je uputio Ministarstvu rudarstva i energetike zahtev za povećanje prihoda za 18 odsto, ali vlada o njemu nije odlučivala. Ministar finansija Mlađan Dinkić rekao je prošle nedelje da taj zahtev "nikad nije zvanično upućen" i da "vlada to i ne razmatra". - Što se Ministarstva trgovine tiče, nema razloga da se do kraja godine poveća cena električne energije. Možda malo zbog inflacije, ali sigurno ne 20 odsto. U Ministarstvo trgovine, inače, nije stigao zahtev EPS-a o povećanju cene za 20 odsto. Cena struje korigovana je u julu i to za 9,5 odsto - podseća Srećković. U EPS-u kažu da zvanično zaista ne postoji zahtev za poskupljenjem od 20 odsto, međutim ističu da je EPS tražio poskupljenje struje od 1. oktobra za 10 odsto uz korekciju PDV-a sa 18 na osam odsto. UO EPS-a je krajem septembra doneo odluku o tome i uputio je Ministarstvu energetike, koje se sa njom saglasilo, ali to nikada nije izašlo pred vladu. U tom zahtevu bio je predlog da se prihod EPS-a poveća za 18 odsto na sledeći način - da se računi građana povećaju za deset odsto kroz veću cenu struje, a da se preostalih osam odsto obezbedi iz smanjenja PDV-a, pa da se novac od ovog poreza, umesto u budžet Srbije, usmeri u EPS. "Ministarstvo finansija odbijalo je bilo kakav razgovor o tome i struja nije poskupela", dodaju u EPS-u. Izvor: "Glas javnosti".

Opština uvodi stečaj u "Crvenu zvezdu"

Pokretanje stečajnog postupka u fabrici rukavica i auto-presvlaka "Crvena zvezda" platiće opština Sombor, odlučeno je na sastanku radnika tog preduzeća i predsednika opštine Jovana Slavkovića. Otvaranje stečaja omogućiće da 60 radnika bude prijavljeno Službi za zapošljavanje i tako ostvari nadoknadu koju dobijaju radnici koji zbog stečaja ostanu bez posla, prenosi Beta. "Crvena zvezda" je privatizovana pre tri godine, a to preduzeće za 1,13 miliona kupio je konzorcijum "Panonija", koji su činili Dušan Đermanović, Igor Sabo i Antun Kajić. Članovi tog konzorcijuma kasnije su se našli pred sudom zbog mahinacija u Trgovinskom preduzeću "Zvezda" iz Novog Sada. Posle privatizacije, u "Crvenoj zvezdi" praktično nije bilo nikakve proizvodnje. Pokretanje i minimalne proizvodnje u "Crvenoj zvezdi" nije moguće jer su iz fabrike pokradene mašine, kancelarijski materijal, prozori, vrata, električne instalacija i druga imovina. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta