Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Samo ulje iz rezervi po nižim cenama

Dok ulje iz uvoza i robnih rezervi ne stigne na tržište potrošači će i dalje plaćati litar ulja od 85 do čak 105 dinara (u privatnim prodavnicama). Cene su različite u zavisnosti od dobavljača i zaračunate marže, a vraćanje cena niko i ne pominje. - Cene su na slobodnom režimu, pa i cena ulja. Prema tome tržišna inspekcija neće kontrolisati da li će trgovci vraćati cene na nivo pre poslednjeg poskupljenja. Međutim, sigurno će doći do stabilizacije cena i regulisanja tržišta ulja - kaže za Danas Srđan Srećković, pomoćnik ministra u Ministarstvu za trgovinu ugostiteljstvo i usluge. Trgovci kažu da će sve dok ne prodaju ulje iz zalihe koje su nabavili po višim cenama važiti stare cene. - Litar ulja u našim objektima košta oko 90 dinara i tako ostaje do daljeg. A kada stigne ulje iz robnih rezervi njegova cena će biti 77 dinara i potrošači će moći da izaberu koje ulje će kupiti - rekao je za Danas Vojislav Glavinić, direktor Pekabete. Uz konstataciju da će Vlada Srbije zaustaviti neopravdano povećanje cena jestivog ulja, ministar finansija Mlađan Dinkić rekao je juče u Skupštini Srbije da će se pod lupom naći i šećer. - Ustanovljeno je da je u ovih deset meseci cena šećera skočila za 30 odsto. Iako je ponuda šećerne repe na tržištu dobra i što, svake nedelje za po jedan dinar pada fabrička cena, trgovine ne smanjuju cene šećera. Otuda moramo da vidimo koliko su to trgovinske marže i kako ih prilagoditi realnim kretanjima na tržištu. Kao što nam je ove godine bio cilj da povećamo izvoz, u narednoj se usmeravamo na obaranje inflacije. Izvor: "Danas".

Jugoremedija i Nini otkupljuju akcije Srboleka na berzi

Akcije beogradskog Srboleka na Beogradskoj berzi otkupljuju povezane kompanije Jugoremedija iz Zrenjanina i Nini iz Radoviša, saznaje Beta. Jugoremedija i Nini otkupili su oko 15 odsto akcija Srboleka, a cena je sa 950 dinara po akciji skočila na 1.140 dinara. Nominalna vrednost akcija Srboleka je 420 dinara, a do sada je najveća postignuta cena u berzanskoj trgovini bila 900 dinara. Jugoremedija i Nini počeli su da otkupljuju akcije Srboleka posle objave ponude za preuzimanje bugarske kompanije Sofarma koja je spremna da otkupi najamnje 50 odsto akcija tog preduzeća po ceni od 910 dinara za jednu akciju. Vlasnik Jugoremedije i Ninija je Jovica Stefanović iz Niša, a prema sadašnjim propisima jedna kompanija ne može na berzi da preuzime paket akcija iznad 25 odsto, ali nije onemogućeno povezanim licima da učestvuju u berzanskoj trgovini. Srbolek je privatizovan po starom zakonu i u vlasništvu države je 32 odsto akcija tog preduzeća. Država, kako saznaje Beta, nije dala nalog za prodaju svojih akcija na Beogradskoj berzi. Uprava Srboleka je, prema nezvaničnim informacijama, nezadovoljna što akcije tog preduzeća prelaze u vlasništvo Jugoremedije i Ninija. Izvor: "Danas".

Kosta Ilić direktor Rafinerije Pančevo:
NIS je u Srbiji najvredniji resurs
Krajnje je vreme da ruski kapital dobije značajnije mesto u srpskoj privatizaciji, izjavio je nedavno ministar inostranih poslova SCG Vuk Drašković. Mnogi su te reči shvatili kao potvrdu teze da, bar kada je reč o energetici, Rusi, ipak, dolaze. Da li je baš tako, pitali smo Kostu Ilića, direktora Rafinerije Pančevo. - Ne znam da li Rusi dolaze, ali znam da mi idemo u Moskvu na izložbu srpske privrede. Ako nisu Rusi, ko onda dolazi? - Moj favorit je onaj ko donese pare i modernizuje rafinerije da možemo da proizvodimo gorivo adekvatnog kvaliteta. Taj je dobro došao zvao se „Lukoil“, „Britiš petroleum“, „Šel“... Šta konkretno znači modernizacija? - To pre svega znači poboljšanje kvaliteta goriva i ekologije i ostanak u radu obe rafinerije i Petrohemije. Modernizacija je neminovnost. Inače će nas tržište zatvoriti jer nećemo moći da ponudimo robu odgovarajućeg kvaliteta. A ako neko hoće da kupi rafineriju da bi imao rezervoarski prostor u kom će skladištiti svoje derivate i ovde vršiti distribuciju, taj nam radi o glavi. Jer, suludo je da ovakvu lokaciju prepustimo nekome za male pare. Pančevo je samo 15 kilometara od Beograda koji u prometu derivata učestvuje čak 70 odsto. Imamo transport, rečni, železnički, putni, imamo kapacitete, obučene ljude. Takva strateška pozicija je vrlo retka. A ako NIS olako prodamo, moramo znati da će taj ko ga kupi steći kontrolu nad više od 20 odsto državnog budžeta i tako na mala vrata dobiti mogućnost da upravlja ovom zemljom. Dakle, to je strateško pitanje. Kako sprečiti olaku prodaju? - Samo otvorenim i javnim tenderskim postupkom, bez zakulisnih radnji i sa vrlo striktnim ugovornim obavezama koje obe strane moraju da poštuju. Mi smo već imali primer jedne velike naftne kompanije koja je kupila deo našeg prometnog tržišta i koja nije ispunila svoje ugovorne obaveze. A neko ih je pustio da to ne ispune. Zašto, ja to ne znam. Govorite o „Lukoilu“? - Ja govorim o jednoj velikoj naftnoj kompaniji koja je kupila deo našeg tržišta. Takva stvar ne sme da se dogodi sa rafinerijama, Petrohemijom i ostatkom prometa. Imate li informaciju ko će biti privatizacioni savetnik? - Nemam, ali problem nije u izboru kompanije koja će biti privatizacioni savetnik, već u tome šta će oni dobiti kao ulazne podatke. I ko će u tom trenutku da upravlja čamcem, ko će da ga usmerava na ovu ili onu stranu. Zato pri davanju ulaznih podataka moraju obavezno da se pojave obe rafinerije i oba prometnika. Jedino tako bismo mogli da imamo kontrolu. Jer, ne treba nam situacija u kojoj će državni monopol biti zamenjen privatnim. To je vrlo bitna stvar na kojoj treba insistirati. Mi već imamo privatnu kompaniju koja drži četvrtinu srpskog tržišta, odnosno prometa. Zašto ne bi to pisalo i u tenderu - da niko ne može da ima više od četvrtine tržišta. Rukovodstvo NIS-a prihvatilo je vaš koncept - jedna rafinerija na dve lokacije. Šta to znači? - To znači da plan prerade nafte treba da što je moguće manje optereti državu. Prvo treba modernizovati rafineriju koja više radi, a ona će da napravi pare za modernizaciju druge rafinerije. A s obzirom na trend potrošnje goriva, za par godina biće nam potrebne obe rafinerije. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta