Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Primer C ponudio 25.800 dinara za akcije C marketa

Beogradska firma Primer C poboljšala je ponudu za preuzimanje C marketa i cenu sa 20.000 dinara za jednu akciju tog preduzeća povećala na 25.800 dinara. U juče objavljenoj konačnoj ponudi Primer C je naveo da želi da kupi paket od najmanje 33,4 odsto, a najviše 51 odsto akcija C marketa. Nominalna vrednost akcija C marketa je 22.118 dinara, a knjigovodstvena 16.975 dinara. Akcionari C marketa imaju rok do 6. decembra da se opredele da li će dati naloge za prodaju akcija toj firmi čiji je direktor Slobodan Radulović ujedno i direktor C marketa. U vlasništvu malih akcionara je oko 76 odsto akcija C marketa, a Radulović je najveći pojedinačni akcionar. Firma Primer C osnovana je sa namerom da konkuriše slovenačkom Merkatoru koji je u avgustu prošle godine dao ponudu za otkup akcija C marketa, po ceni od 18.000 dinara za jednu akciju. Cena od 25.800 dinara, koju je ponudio Primer C, odgovara ceni od 300 evra koju je kompanija Delta M ugovorila sa akcionarima C marketa za otkup njihovih akcionarskih udela. Ponudu za preuzimanje akcija C marketa, pored Merkatora i Primera C dostavio je investicioni fond Ašmor iz Londona. Taj postupak je privremeno obustavljen u oktobru prošle godine privremenom merom Trgovinskog suda u Beogradu kojom se zabranjuje trgovina akcijama C marketa, jer je osporena dodela identifikacionih brojeva tim vlasničkim papirima. Zbog najavljene prodaje akcionarskih udela u C marketu kompaniji Delta M mimo finansijskog tržišta Merkator je u avgustu ove godine povukao svoju ponudu, a Komisija za hartije od vrednosti je 26. oktobra odobrila nastavak postupka preuzimanja akcija C marketa. Nakon dostavljanja garancija Ašmora i Primera C o potvrđivanju početnih ponuda Komisija je odlučila da ne dozvoli Ašmoru da nastavi postupak preuzimanja akcija C marketa. Obrazloženje Komisije je da isti ponuđač nije dao početnu ponudu i garanciju, odnosno postupak preuzimanja akcija je započeo Ashmore investment management limited London dok je garanciju dostavio Ashmore global specijal situations fund limited the Island of guernsey. Izvor: "Danas".

Jugoremedija i Nini otkupili 15 odsto akcija Srboleka

Akcije beogradskog Srboleka na Beogradskoj berzi i juče su kupovale povezane kompanije Jugoremedija iz Zrenjanina i Nini iz Radoviša. U jučerašnjoj trgovini po ceni od 1.368 dinara prodato je 58.028 akcija, odnosno oko šest odsto ukupnog broja akcija Srboleka. U protekla dva dana Jugoremedija i Nini otkupili su 15 odsto akcija Srboleka, tako da je u vlasništvu tih kompanija već oko 21 odsto akcija tog preduzeća, a za kontrolni paket potrebno je 25 odsto akcija. Nominalna vrednost akcija Srboleka je 420 dinara, a do ove nedelje je najveća postignuta cena u berzanskoj trgovini bila 900 dinara. Jugoremedija i Nini su prvog dana trgovine akcije tog preduzeća plaćali 950 dinara, drugog dana cena je bila 1.140 dinara, da bi danas bila uvećana na 1.368 dinara. Izvor: "Danas".

Svetska cena struje do 2010.

Struja neće poskupeti do kraja 2005, ali iduće godine sigurno hoće, izjavio je potpredsednik Vlade Miroljub Labus. A Dejvid Kenedi, glavni čovek Svetske banke zadužen za energetiku ovog regiona, ocenio je da cena kilovata u Srbiji do 2010. godine mora dostići pun tržišni iznos. Ekonomska cena struje, prema Kenedijevim rečima, nužno podrazumeva i veći stepen zaštite ljudi koji ne mogu da je plate. Gotovo identične reči, kao da radi u Svetskoj banci, izgovorio je potpredsednik Labus naglašavajući da „tržište podrazumeva i tržišne cene, ali da država takođe ima obavezu da vodi računa o inflaciji i o zaštiti socijalno ugroženih delova stanovništva“. Na skupu u „Hajatu“, koji je organizovala Evropska federacija trgovaca električnom energijom (EFET), istaknuto je da u regionu jugoistočne Evrope potrošnja struje stalno raste zbog čega je, kako je rekao Dejvid Kenedi, potrebna obnova 11,5 gigavata postojećih i izgradnja 13,6 gigavata novih postrojenja. Formiranje Energetske zajednice zemalja jugoistiočne Evrope, kojoj je pristupila i Srbija, treba da omogući uvođenje konkurencije i znatno sigurnije snabdevanje strujom svih zemalja u regionu. Trenutno u regionu nema dovoljno električne energije, u Albaniji su već dve nedelje na snazi redukcije u trajanju od četiri do 18 sati, a bugarski ministar energetike Rumen Ovcarov nedavno je upozorio na opasnost da se ta zemlja od izvoznika pretvori u velikog uvoznika struje. I rukovodstvo EPS-a nedavno je upozorilo da ćemo iduće godine morati da uvezemo 1,7 milijardi kilovat-časova, a to košta oko 110 miliona evra. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta