Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Komisija ne može da spreči povezana lica da otkupljuju akcije Srboleka na berzi:
Jugoremedija i Nini ugrožavaju ponudu Sofarma
Sve akcije Srboleka koje su se prethodnih dana pojavile na Beogradskoj berzi kupuju se bez obzira na to kolika im je cena. Tako, recimo samo tokom jučerašnjeg dana u ponudi je bilo 70.000 akcija Srboleka i sve su prodate po ceni od 1.642 dinara povezanim kompanijama Jugoremedija i Nini - kaže za Danas Ana Lukić iz Sinergy brokera, inače agenta bugarske firme Sofarm, a koja je dala ponudu za preuzimanje 50 odsto akcija Srboleka. Ona dodaje da su do sada Jugoremedija i Nini otkupili više od 25 odsto akcija Srboleka, iako prema važećim propisima svako ko namerava da otkupi više od 25 odsto akcija nekog preduzeća mora da objavi ponudu za preuzimanje. - I mada je reč o svojevrsnom "prestupu", jer je do sada otkupljeno više od 25 odsto akcija Zakonom o hartijama od vrednosti nije predviđena sankcija za izvršenje jednog takvog krivičnog dela, pa je tako sada realno moguće da obe firme Jovice Stefanovića Ninija otkupe po 25 odsto akcija Srboleka i da na taj način, putem otkupa akcija na berzi, van zakonski utvrđene procedure, omoguće da postane većinski vlasnik Srboleka - kaže naša sagovornica. U Komisiji za hartije od vrednosti, ističu da za sada nisu u mogućnosti da spreče ovakav razvoj situacije, jer prema postojećen Zakonu o hartijama od vrednosti nemaju takva ovlašćenja. Prema rečima portparola Komisije za hartije od vrednosti Vesne Vujić, tek je u izmenama zakona o hartijama od vrednosti pojava povezanih lica na berzi definisana kao "nedozvoljena radnja" ili "prekršaj" za koji postoji i određena sankcija. - Prema tome, Komisija ako postoje takve indicije ne može ništa da učini, a svako ko smatra da je oštećen u ovom postupku može da svoja prava dokazuje u sudskom postupku i da se pozove na odredbe Zakona o privrednim društvima u kome se reguliše pojava povezanih lica - podseća Vesna Vujić. Da bi sprečila ovakav "odliv" akcija na berzi, van zakonom utvrđene procedure jedino što je Komisija za hartije od vrednosti mogla da učini, jeste da odobri bugarskoj firmi Sofarma da poboljša svoju ponudu za otkup 50 odsto akcija ovog preduzeća. Sofama je tu šansu iskoristila i cenu akcija uvećala za 65 odsto, odnosno sa 910 na 1.401 dinar po akciji. Da li će povećanje cene uticati na opredeljenje akcionara ostaje da se vidi, ali je očigledno da cena na berzi vrtoglavo raste iz dana u dan a cena u ponudi za preuzimanje je statična i ne može da je prati. Da je tako pokazuju i podaci o obimu trgovanja sa sajta Beogradske berze gde je pre nekoliko dana startovano sa cenom od 940 dinara po akciji, da bi za samo nekoliko dana cena akcija Srboleka gotovo duplo skočila. Lična karta Sofarme Kompanija Sofarma je vodeća farmaceutska kuća u Bugarskoj poznata po proizvodnji visoko kvalitetnih lekova. Prisutni su na tržištima 33 države, u zemljama Evrope, Azije, Amerike i Australije. Kompanija zapošljava preko 3.500 ljudi, u svojih 12 fabrika lekova i 6 veleprodajnih lanaca. Poseduje više od 260 licencnih trgovačkih marki, sa više od 50 sopstvenih patentnih lekova. Sofarma je sve osnovne proizvodnje (liofilizaciju, ampule, sirup i tablete) licencirala po GMP standardu, koja je osnova za mogućnost prodaje u Evropskoj uniji. Prihod od prodaje za prvih 9 meseci ove godine za celu grupu iznosi čak 128 miliona evra. Izvor: "Danas".

Svetska cena struje do 2010.

Struja neće poskupeti do kraja 2005, ali iduće godine sigurno hoće, izjavio je potpredsednik Vlade Miroljub Labus. A Dejvid Kenedi, glavni čovek Svetske banke zadužen za energetiku ovog regiona, ocenio je da cena kilovata u Srbiji do 2010. godine mora dostići pun tržišni iznos. Ekonomska cena struje, prema Kenedijevim rečima, nužno podrazumeva i veći stepen zaštite ljudi koji ne mogu da je plate. Gotovo identične reči, kao da radi u Svetskoj banci, izgovorio je potpredsednik Labus naglašavajući da „tržište podrazumeva i tržišne cene, ali da država takođe ima obavezu da vodi računa o inflaciji i o zaštiti socijalno ugroženih delova stanovništva“. Na skupu u „Hajatu“, koji je organizovala Evropska federacija trgovaca električnom energijom (EFET), istaknuto je da u regionu jugoistočne Evrope potrošnja struje stalno raste zbog čega je, kako je rekao Dejvid Kenedi, potrebna obnova 11,5 gigavata postojećih i izgradnja 13,6 gigavata novih postrojenja. Formiranje Energetske zajednice zemalja jugoistiočne Evrope, kojoj je pristupila i Srbija, treba da omogući uvođenje konkurencije i znatno sigurnije snabdevanje strujom svih zemalja u regionu. Trenutno u regionu nema dovoljno električne energije, u Albaniji su već dve nedelje na snazi redukcije u trajanju od četiri do 18 sati, a bugarski ministar energetike Rumen Ovcarov nedavno je upozorio na opasnost da se ta zemlja od izvoznika pretvori u velikog uvoznika struje. I rukovodstvo EPS-a nedavno je upozorilo da ćemo iduće godine morati da uvezemo 1,7 milijardi kilovat-časova, a to košta oko 110 miliona evra. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta