Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Trodnevan Međunarodna konferencija Beogradske berze "Očuvanje integriteta i efikasnosti tržišta"
Efikasno tržište privlači strani kapital
Četvrta međunarodna konferencija Beogradske berze "Očuvanje integriteta i efikasnosti tržišta kapitala", koja će okupiti oko 500 učesnika, otvorena je juče u beogradskom hotelu Interkontinental. Na početku uvodnog izlaganja direktor Beogradske berze Gordana Dostanić, istakla je da je aktuelnost teme razlog okupljanja velikog broja eminentnih predstavnika visokorazvijenih tržišta kapitala. - Prepoznavanje problema sa kojima se suočava i uspostavljanje finansijskog tržišta kvalitetnih institucija, sa jedne, ali i edukacija okruženja, sa druge strane, predstavljaju ključne aktivnosti u procesu unapređenja tog tržišta. Iako su ograničavajući faktori koji koče razvoj tržišta kapitala kod nas veoma prisutni, uključivanje Srbije u međunarodne tokove obavezuje nas da u okviru isntitucionalnih mogućnosti finansijsko tržište učinimo efikasnim i korisnim za okruženje - naglasila je Dostanić. Prema njenim rečima, privredni napredak jedne zemlje određen je sposobnošću da privuče strani kapital, a jedan od odlučujućih elemenata za to je efikasnost tržišta kapitala. Ukazujući na probleme tržišta kapitala u Srbiji, direktorka Beogradske berze podsetila je na veću koncentraciju vlasništva što za posledicu ima promenu odnosa između individualnih i institucionalnih investitora deformaciju tržišta kapitala. - Osnovni uzročnici tog procesa su slaba zaštita investitora i masovna privatizacija. Zato bi definisanje, otkrivanje i sankcionisanje manipulativnih pojava trebalo da bude jedna od osnovnih aktivnosti svake berze - naglasila je Gordana Dostanić. O značaju regionalne saradnje govorio je predsednik sektora tržišta OMX i NOREX (Regionalna berza baltičkih zemalja) Gert Tivas. Prema njegovom mišljenju, ključ integracije je da se nađe ravnoteža između lokalnog i globalnog povezivanja. - Ne treba ostati ni previše lokalan, ali ni previše globalan, što je još važnije, treba zaboraviti da postoje lokalni investitori i male kompanije - poručio je Tivas i dodao da se to može postići samo ukoliko mala tržišta primenjuju standarde i tehnologije "velikih igrača". O povezivanju berzi u Jugoistočnoj Evropi govorio je Ivan Šteriev, izvršni direktor Makedonske berze. Prema njegovom mišljenju pretpostavka je da su berze u Istočnoj Evropi male i da bi kao nezavisne ostvarile mali razvoj. Zato je neophodno uložiti u njihovo integrisanje. U prilog pomenutom Šteriev je rekao da veliki investitori posmatraju ceo region kao jedno tržište. Proces integracije bi, smatra on, mogao uticati na neutralisanje konkurencije među berzama, povećanje prometa i smanjenje troškova poslovanja. Direktor Ljubljanske berze Andrej Šketa je u osnovne probleme sa kojima se suočava Ljubljanska berza nabrojao stalno usklađivanje sa direktivama Evropske unije i potreba za stalnim smanjenjem troškova poslovanja. On smatra da će ukoliko Evropska unija nastavi da u svoju regulativu uvršćuje standarde većih berzi, malim tržištima biti sve teže da ih dostignu. U popodnevnom radu konferencije gostima se obratio ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom Milan Parivodić. On je poručio predstavnicima finansijskih institucija da će ova vlada učiniti sve da poboljša poslovnu klimu u zemlji i da Beograd postane tako centralni finansijski centar na Balkanu. - Ova i prethodna vlada učinile su sve da se izvrši liberalizacija tržišta i zakona i da se poboljša bezbednost investicija u zemlji. Mi smo i dalje posvećeni tome, a mislim da taj stav ima i Beogradska berza - rekao je Parivodić. Podsećajući na činjenicu da Beogradska berza treba da bude glavni instrument za prikupljanje kapitala, Parivodić je ukazao i na potrebu donošenja drugih zakona, kao što je zakon o preuzimanju. O značaju informacije u očuvanju integriteta tržišta kapitala govorili su na panelima urednici finansijskih rubrika Fajnenšel tajmsa, Blumberga i Dau Džonsa. Da je transparentnost u poslovanju od velike važnosti za kompanije, ali i investitore podsetio je Randolf Valerius, urednik korporativnih vesti u Dau Džons. On je naglasio da su transparentnost i poslovna štampa sastavni deo klime u kojoj firme i tržišta mogu pravilno da donose odluke. - Direktori kompanija, akcionari, dobavljači, kupci i državni službenici svi oni zavise od otvorenog protoka tačnih informacija. I poslovni mediji su deo tog procesa - naglasio je Valerius. O tome koliko su u srpskim medijima prisutne informacije vezane za tržište kapitala govorio je urednik B92 Veran Matić. On je istakao da je zapažen trend u Srbiji da glad za tačnim i pravovremenim informacijama iz ove oblasti nadilazi potrebu za onim informacijama koje se plasiraju kao senzacije iz sfera kriminaliteta. Kao glavne nedostatke u izveštavanju srpskih medija, on je identifikovao "nedostatak iskustva i specijalizacije novinara". Svoje izlaganje na temu manipulacije na tržištu kapitala, Robert Peterson, viši savetnik američke Komisije za hartije od vrednosti započeo je iznošenjem primera najvećih prevara u SAD za koje su optužene energetska kompanija Enron i Parmalata. Konferencija Beogradske berze danas nastavlja rad. Izvor: "Danas".

UKRAJINSKI ISD POTENCIJALNI KUPAC FABRIKE VAGONA KRALJEVO

Na tenderu za kupovinu društvenog kapitala Fabrike vagona Kraljevo, ponudu je dostavila i ukrajinska korporacija ISD. Odluka tenderske komisije o ponudi kompanije iz Donjecka očekuje se sredinom novembra. ISD je matična kompanija firme Slavtjažmaš koja je učestvovala i na tenderu za kupovinu Fabrike opreme i mašina Goša iz Smederevske Palanke. U vezi sa tim slučajem Slavtjažmaš i ISD trenutno traže zaštitu svojih prava pred Vrhovnim sudom Srbije. ISD je jedna od najvećih privatnih kompanija u Ukrajini. Prošle godine je ostvarila promet od tri milijarde dolara, dok je čista dobit iznosila 260 miliona dolara. Kompanija uspešno posluje i poseduje trgovinsku mrežu u 40 zemalja sveta, a danas zapošljava više od 100.000 ljudi. Izvor: "Danas".

U Privrednoj komori Srbije održan okrugli sto o saradnji Parlamenta, Vlade i Komore u procesu stabi
Ekonomska integracija ključno pitanje pridruživanja EU
Ukoliko demokratska, proevropska i progresivna Srbija uspe da sabere svoje potencijale, demokratske vrednosti i istinske nacionalne interese, proces pridruživanja Evropskoj uniji biće kraći, lakši i sa boljim rezultatima - rekao je juče Slobodan Milosavljević, predsednik Privredne komore Srbije, otvarajući okrugli sto koji je PKS organizovala uoči prve runde pregovora sa EU. On je naglasio da je ekonomska integracija ključno pitanje i izrazio spremnost komorskog sistema da se uključi u definisanje pravaca privrednog i socijalnog razvoja. Otvarajući pitanje spremnosti naših preduzeća da prihvate evropske modele poslovanja, Ljubiša Jovanović, pomoćnik u Ministarstvu privrede, istakao je potrebu redefinisanja srpskog proizvoda i tržišta i naveo da će se u narednom periodu privreda suočiti sa problemom usvajanja sertifikata, tehničkih i tehnoloških standarda, bez kojih neće naći put do evropskog kupca. - Iako je početak prve runde pregovora vezan za politička pitanja, već početkom decembra razgovaraće se i o ekonomiji. Naš posao je da definišemo koliko vremena će nam biti potrebno da se prilagodimo uslovima u Evropskoj uniji, a to znači da imamo dovoljno vremena, znanja i kapaciteta za realizaciju - kaže za Danas Tanja Mišćević, direktor kancelarije za pridruživanje EU. Okrugli sto privukao je pažnju velikog broja privrednika pa je u diskusiji i izlaganjima postavljeno pitanje konkurentnosti naših firmi, istaknut problem troškova koji, kao vid ulaganja, prethode efikasnijoj proizvodnji, što se posebno odnosi na mala i srednja preduzeća jer su veliki sistemi već integrisani u evropske i svetske privredne tokove. Naglašena je i potreba da država svojim merama pomogne ove procese i kao negativan primer pomenute su nedavno izdate dozvole za uvoz mlečnih junica iako se zna da mleko, inače suficitaran proizvod u Evropi, sigurno nećemo izvoziti, ali da zato nemamo dovoljno priplodnih junica za proizvodnju mesa pa, uprkos klaničnim i prerađivačkim potencijalima, ne možemo da izvozemo odobrenu kvotu. Poseban problem u procesu pridruživanja Evropskoj uniji je što ne postoji politički koncenzus kod usvajanja zakona koji nas približavaju evropskoj normativi. - Deklarativno, sve političke partije su za ulazak Srbije u Evropu a to se odražava i u javnom mnjenju. Međutim, kada se konkretni zakoni nađu na dnevnom redu, onda se javi podela na prihvatljive i neprihvatljive. A o tome, kao ni o standardima u privredi, nema pregovora - kaže za Danas Ksenija Milivojević, predsednik Odbora za evropske integracije Narodne skupštine. Izvor: "Danas".

NBS drastično poskupljuje kredite

Inflacija će do kraja godine dostići 16 odsto i to uz veoma agresivnu i restriktivnu politiku Narodne banke Srbije - rekla je juče na Novosadskom sajmu viceguverner Narodne banke Srbije Diana Dragutinović, dodajući da je nemoguće da na kraju godine inflacija bude manja od pomenutih 16 odsto. "Narodna banka Srbije već u ponedeljak izlazi sa novim paketom mera koji će sigurno u novembru i decembru pogoditi bankarski sistem i delovaće na obaranje stope inflacije u tim mesecima. Mere će biti izuzetno oštre i restriktivne. NBS će povećati svoju kamatnu stopu čime će uticati na povlačenje viška novca iz opticaja što bi trebalo da izazove pad tražnje za kreditima. Pored toga, ovim paketom mera značajno će se povećati obavezne rezerve banaka, što nije popularno ali je neophodno kako bi se destimulisala potražnja za kreditima", rekla je Dragutinovićeva ističući da će pomenuti paket mera biti najrestriktivniji do sada. O visini kamatne stope NBS i na koliko će biti povećane obavezne rezerve banaka, prema rečima viceguvrenera, još uvek se raspravlja, a "konkretne cifre" javnosti će biti predstavljene danas. Osnovni cilj novog paketa mera NBS je smanjenje inflacije, broja potrošačkih kredita i stimulacija kreditiranja privrede odnosno, malih i srednjih preduzeća. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta