Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Manipulacije na tržištu kapitala i mogućnost investiranja u Srbiju pod lupom eksperata učesnika
Investicioni fondovi injekcija za razvoj finansijskog tržišta
Da ni visoko organizovana tržišta kapitala, kao što je američko, nisu zaštićena od manipulacija pokazalo je predavanje Kamerona Funkhausera, višeg potpredsednika Nacionalne asocijacije dilera hartija od vrednosti SAD (NASD) koje je juče, drugog dana Međunarodne konferencije Beogradske berze, izazvalo posebnu pažnju. Prema njegovim rečima teško je utvrditi tačan broj manipulacija, ali činjenica je da se većina onih koji se otkriju i kažnjava. Funkhauser je na konkretnim primerima pokazao da u Americi postoje dva osnovna načina prevare - preko improvizovanih soba za transakcije (tzv. kotlarnice) i putem interneta. Za ovu prvu varijantu, brokeri-prevaranti iznajmljuju poslovni prostor i ljude koji nisu profesionalci ali su veoma vešti u ubeđivanju investitora da kupe bezvredne akcije. Funkhauser naglašava da je veoma važno da regulatorna tela imaju dobre kontakte sa svim učesnicima na tržištu, da redovno prikupljaju podatke, i dobro koordiniraju sa državnim organima, kako bi se na vreme otkrile ove pojave. Za drugu vrstu prevare, posredstvom interneta, koja je takođe veoma zastupljena u SAD, karakteristično je to što je za njenu realizaciju dovoljno da neka kompanija otvori sajt preko koga plasira informacije da će cena njenih akcije rasti.Tako je jedna američka kompanija na priči da je pronašla prirodni lek za borbu protiv side podigla cenu svojih akcija i tako zaradila pet miliona dolara. Srećna okolnost je što su se akteri ove priče ubrzo našli u zatvoru. Funkhauser je naveo da se u Americi na proveru stavlja i rad advokata, revizora, računovođa kako bi se preventivno sprečile eventualne prevare. Takođe, postoji i mehanizam momentalnog zamrzavanja računa kompanije od strane američke Komisije za HOV kako bi se sprečio izlazak novca iz zemlje i njegov prenos u of-šor banke. Predstavnik EKI Investmentsa Aleksandar Vlahović rekao je da je srpsko tržište kapitala počelo da se razvija tek posle donošenja Zakona o privatizaciji s obzirom na to da je 70 odsto trgovanja obavljano akcijama Akcijskog fonda, da bi zatim na scenu stupila negativna kretanja koja su početkom 2004. godine rezultirala potpunom eliminacijom trgovanja tim akcijama. Vlahović napominje da su aktuelni problemi na tržištu kapitala nastali zbog kolizije u Zakonu o hartijama od vrednosti. - Potrebno je da se oblast trgovanja akcijama uredi novim zakonom o hartijama od vrednosti, zakonom o investicionim fondovima i drugim zakonima koji bi onemogućili izbegavanje berze - naglasio je Vlahović. investicionih fondova koji su učestvovali u 43 odsto trgovanja. Najviše ih je bilo iz Austrije, zbog prodora austrijskih banaka, kao i iz Slovenije, zbog dobrog poznavanja srpskog tržišta. Perspektiva razvoja tržišta kapitala u Srbiji, smatra Vlahović, leži u dolasku novih fondova kao što su recimo penzioni, većem obimu inicijalnih javnih ponuda, poboljšanju regulative i jačanju institucija, kao i edukaciji građana jer je "Srbija pogodno tle za prevare svih vrsta". Direktor Hipo Alpe Adria banke Vladimir Čupić istakao je da će tek posle uvođenja dobrovoljnog penzijskog osiguranja na tržište Srbije ući osiguravajuća društva koja su značajni investitori. On je konstatovao da strana pravna lica drže svoje akcije van berze od 10 do 15 godina pre nego što ih plasiraju a investicioni fondovi od pet do 10 godina. Prema mišljenju Čupića, to koincidira sa ulaskom Srbije u Evropsku uniju jer očekuju da do tada dođe do velikog rasta tržišta i mogućnosti da ostvare značajnu finansijsku dobit. Direktor Grupacije za korporativne finansije banke Nomura Milan Elezović smatra da su jedini način za privlačenje investitora na berzu inicijalne javne ponude kojih do sada nije bilo. - Investitori nisu u većem broju prisutni na berzi zato što se na Beogradskoj berzi kotiraju mala preduzeća sa slabom likvidnošću. Najatraktivnije kompanije za prodaju su lideri u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji, javna preduzeća i dve banke - tvrdi Elezović. Direktor Kredi agrikol banke za jugoistočnu Evropu Božidar Đelić kazao je da će pitanje razvoja tržišta kapitala biti pitanje nastupa banaka na tom tržištu, koje su značajni investitori. On je podsetio da Srbija danas ima desetinu BDP po glavi stanovnika u odnosu na Evro zonu, kao i trećinu u odnosu na zemlje koje su prošle godine ušle u EU. Đelić smatra da su strane banke zainteresovane da ulažu na ovom tržištu jer ima prostora za rast. Đelić je apelovao da se uslovi poslovanja na finansijskom tržištu ne menjaju naglo kao što je to učinjeno u oblasti lizinga, kao i kada je reč o podizanju obavezne rezerve banaka. Saradnja srpske i crnogorske komisije za HOV Milko Štimac, predsednik Komisije za hartije od vrednosti Srbije i Draško Malbaški, zamenik predsednika Komisije za hartije od vrednosti Crne Gore potpisali su juče, Memorandum o saradnji. Kako je rečeno potpisivanjem tog dokumenta formalno će biti omogućena razmena iskustva ali i obezbediti veća sigurnost i zaštita investitora na celoj teritoriji SCG ali i u regionu. Uspostavljanjem ove saradnje unapređuje se efikasnost tržišta kapitala na teritoriji SCG. Opasne igre kold kolera Iz tzv. kotlarnica kold koleri obave i do 700 poziva dnevno tražeći potencijalne žrtve koje ubeđuju da investiraju novac u bezvredne hartije od vrednosti. Dobar primer takve brokerske kuće je Jenki fajnenšl, koja je osnovana neposredno nakon terorističkih napada na SAD. "Brokeri" ove brokerske kuće, uspeli su da ubede investitore da joj ustupe čak 30 miliona dolara. Veći deo tog novca završio je na Bahamima i nikada nije pronađen, ali su akteri ove afere zahvaljujući dobroj saradnji sa Vladom SAD i njenim službama završili iza rešetaka - kaže viši potpredsednik Nacionalne agencije dilera hartija od vrednosti SAD. Kartelizacija bankarskog sektora u Srbiji Ekonomista Đorđe Đukić istakao je da su se na usitnjenom bankarskom tržištu Srbije izdvojili Rajfajzen, Delta i Komercijalna banka, kao i da je naše bankarsko tržište po kapitalnoj bazi manje od najveće rumunske banke. On konstatuje da su kamatne marže banaka izuzetno visoke u poređenju sa okruženjem što ukazuje na prisutnu kartelizaciju u bankarskom sektoru Srbije. - Narodna banka Srbije ispoljava nemoć željom da obaveznom rezervom kontroliše inflatorne pritiske i zaduživanje banaka u inostranstvu. To omogućava bankama da zadrže kamatne stope ili ih čak povećaju. Tržište akcijama banaka je plitko i neće bitnije doprineti razvoju finansijskog tržišta - konstatovao je Đukić. Izvor: "Danas".

Delta M kupuje poljoprivredna preduzeća Jedinstvo i Napredak

Beogradsko preduzeće Delta M pobedilo je na tenderima za poljoprivredna preduzeća Jedinstvo iz Apatina i Napredak iz Stare Pazove, objavila je Agencija za privatizaciju Srbije. Kako se navodi u saopštenju, za 70 odsto društvenog kapitala Jedinstva, Delta M je ponudila 12,6 milona evra i investiconi program od 4,5 miliona evra, a za Napredak 7,8 miliona evra, uz investicioni program od 12 miliona evra. Drugoplasirani na tenderu za kupovinu apatinske firme Jedinstvo je konzorcijum u kojem su MK komerc iz Novog Sada i beogradska Agroreforma, a trećeplasirani ponuđač je mađarski konzorcijum Hungaria kazraktarozaši i Segedinska paprika fiser. Na tenderu za 70 odsto društvenog kapitala u Napretku iz Stare Pazove drugorangirani je Veterinarski zavod iz Zemuna, na trećem mestu češka kompanija Setuza, a četvrtoplasirani je konzorcijum koji čine MK komerc i Agroreforma. Tenderske komisije za privatizaciju ta dva poljoprivredna preduzeća nisu razmatrale ponudu Kermes limitida sa Britanskih devičanskih ostrva jer je bila nepotpuna i Konzorcijuma zaposlenih akcionarskog društva za poljoprivredu Napredak zbog toga što nije dostavljena blagovremeno. Izvor: "Danas".

Posredstvom Evropske agencije za rekonstrukciju EU nastavlja da finansira proces privatizacije u Srb
Podrška privatizaciji "teška" 6,5 miliona evra
Miodrag Đorđević , direktor Agencije za privatizaciju, Danijel Đuglaris, šef Evropske agencije za rekonstrukciju u Srbiji i Crnoj Gori, Predrag Bubalo, ministar privrede, i Kerolin Jungr, direktor Svetske banke za SCG, potpisali su juče ugovor o donaciji teškoj 6,5 miliona evra. - To je još jedan vid podrške koju Evropska unija pruža Srbiji u procesu tranzicije i približavanja evropskim integracijama. EU pomaže proces privatizacije u Srbiji još od 2001. godine i do sada su tri četvrtine preduzeća koja su ponuđena na prodaju našli kupca, što predstavlja uspeh- izjavio je Đuglaris . Bubalo je naglasio da su najnovije izmene Zakona o privatizaciji bile preduslov za ovu donaciju Evropske agencije za rekonstrukciju. Ova sredstva namenjena su daljoj podršci restrukturiranja preduzeća u društvenoj svojini , njihovoj privatizaciji i na kraju smanjenju subvencija, što je i jedan od zahteva MMF. . -Podrška procesu restrukturiranja preduzeća predstavlja investiciju u budućnost Srbije i doprinos prilagođavanju privrednog ambijenta evropskim tokovima- smatra Đorđević. Donacija Evropske unije namenjena je pripremi 30 preduzeća za privatizaciju i biće usmerena u finansiranje tehničke pomoći i usluga savetnika. Prema rečima direktora Agencije, u toku je proces izbora privatizacionog savetnika za 12 preduzeća sa većinskim društvenim kapitalom među kojima su Lasta, Želvoz, Savremena, Ineks, Šumadijalek, Intereksport, Javna skladišta i drugi. Svetska banka je od početka uključena u proces privatizacije koji je ova institucija ocenila pozitivno, poredeći ga sa ostalim "dešavanjima" na planu privatizacije u regionu, rekla je Kerolin Jungr, direktor Svetske banke za SCG. Izvor: "Danas".

U Las Vegasu, 12 i 13. novembra, Sajam srpske privrede:
Korak bliže američkom tržištu
Na Sajmu srpske privrede koji će 12 i 13. novembra biti održan u Las Vegasu predstaviće se dvadesetak preduzeća iz Srbije. Inicijator i glavni organizator promocije srpske privrede u SAD je Kongres srpskog ujedinjenja, a suorganizator Ministarstvo za dijasporu Republike Srbije. Podršku je pružila i Privredna komora Srbije. - Ovo je prvi put da prezentaciju srpske privrede organizuju zajedno dijaspora i predstavnici Vlade Srbije. Moto pod kojim se održava Prva srpska poslovna konferencija jeste " Snaga zajedništva - uspeh kroz partnerstvo" a u Las Vegasu će, između ostalih, nastupiti Trajal, Bambi, Zastava Oružje, Telegrup, Telefonija, Nacionalna štedionica, Rudnik Kolubara, Omni Stock, Radna žena, Valerijana, Europanel i druge firme iz Srbije. Svoj nastup na sajmu najavile su i manje firme, pre svega iz oblasti poljoprivredno - prehrambene i tekstilne industrije, sa kako se procenjuje velikim izgledima da tamo i nađu svog partnera - kaže za Danas Slavka Drašković - Jovanović. Očekuje se da će na ovoj sajamskoj manifestaciji biti prisuštni i Predrag Bubalo, ministar za privredu, Milan Parivodić, ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom, Vojislav Vukčević, ministar za dijasporu u Vladi Srbije i Čedomir Vukić, potpredsednik Privredne komore Srbije. Izvor: "Danas".

Narodna banka Srbije ograničava rast potrošnje:
Skuplje i teže do kredita
Rast potrošačkih kredita za 50 odsto u odnosu na prošlu godinu naglo je povećao potrošnju i rast cena, pa je Narodna banka spremila paket mera koji će je ograničiti. Guverner NBS ističe da se očekivalo da će stanovništvo, nakon uvođenja obaveznog iskazivanja ukupnih troškova kredita preko efektivne kamatne stope, smanjiti potražnju za kreditima, ali nije. NBS je zato odlučila da, dodatnim merama, smanji tempo zaduživanja stanovništva i podstakne banke da iz domaćih izvora, a ne zaduživanjem u inostranstvu, više para investiraju u privredu. - Monetarni odbor će, već danas, doneti konačnu odluku o povećanju obavezne rezerve sa sadašnjih 29 na 35 odsto na devizne depozite pravnih lica i na zaduživanje banaka u inostranstvu. Istovremeno, od 10. novembra NBS će smanjiti obaveznu rezervu na dinarske depozite sa 20 na 18 odsto, a u decembru će se obavezna rezerva na deviznu štednju građana smanjiti sa 41 na 40 odsto. NBS će povećavati i kamatnu stopu na prodaju hartija od vrednosti čija je ročnost dve nedelje, kao i kamatu na sredstva koja banke deponuju kod NBS - kazao je Jelašić. NBS je oslobodila banke izdvajanja obavezne rezerve jedino za hipotekarne, odnosno stambene kredite, pa oni ne bi trebalo da poskupe. Od 1. februara zahtev za svaki kredit, odobren fizičkom licu, mora da sadrži i izveštaj Kreditnog biroa o zaduženosti i otplaćivanju obaveza. Istu obavezu imaće i lizing kompanije, a u protivnom ovi krediti će se smatrati rizičnijim i zahtevaće se podizanje rezervi banaka. Od 10. novembra za sve kredite na deset godina, osim stambenih, važiće polaganje depozita od 20 odsto, a rata neće moći da pređe 30 odsto primanja domaćinstva. Od 1. februara lizing kompanije će morati da iskažu ukupnu lizing nadoknadu, kaže Jelašić. Promena kursa - opasna zbog inflacije Značajnija promena kursa dinara, prema rečima Jelašića, pogubno bi delovala na inflaciju. - Strane direktne investicije bile su prvi put dovoljne za finansiranje deficita u prvih devet meseci ove godine. Zarade su za devet meseci u odnosu na isti period prošle godine porasle 5,9 odsto, u industriji one su rasle brže od produktivnosti, dok su plate u javnim preduzećima neznatno porasle, svega 0,5 odsto, što je dobro. Spoljni dug je za osam meseci sa 9,8 milijardi evra porastao na 11,3 milijardi evra, pri čemu je pozitivno to što se smanjuje javni dug - naglasio je Jelašić. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta