Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Budno oko revizora nad državnom kasom:
Stroga kontrola budžetskih para
Narednih meseci trebalo bi da bude formirana državna revizorska institucija koja će, između ostalog, obavljati i reviziju trošenja novca iz republičkog budžeta, poslovanja javnih preduzeća, kao i organizaciju obaveznog socijalnog osiguranja i jedinica lokalne samouprave. Ovaj nezavistan i samostalni državni organ biće odgovoran isključivo Narodnoj skupštini. Ova revizija neće zaobići ni poslovanje Narodne banke Srbije koje se odnosi na korišćenje javnih sredstava, kao ni privredna društva koja je osnovao direktni ili indirektni korisnik javnih sredstava i kod kojih ima učešće u kapitalu ili upravljanju. Ali i političke stranke i preduzeća koji od republike, teritorijalnih autonomija i lokalnih vlasti primaju dotacije i druga bespovratna davanja ili garancije. Revizija će moći da se sprovede i kod korisnika sredstava Evropske unije, donacija i pomoći međunarodnih organizacija, stranih vlada i nevladinih organizacija. Oni će, kako piše u zakonu, morati da revizorima stave na raspolaganje sve tražene podatke i dokumenta, a što podrazumeva i poverljive informacije koji imaju oznaku tajne. - U Engleskoj se na sličan način sprovodi revizija javnog sektora i to „Nešenel odit ofis“, institucija koja je specijalizovana za javni sektor. Eksterni revizori, u koje spadaju četiri velike kuće „Dilojt i Tuš“, „Prajs voterhaus kupers“, „Ernest end jang“ i KPMG, obavljaju reviziju samo po posebnim zahtevima, recimo kada je reč o donacijama - kaže za „Blic“ Džejms Tornli, partner u beogradskoj kancelariji KPMG-a. U suštini, državna revizija ima istu medotologiju rada kao i eksterna, objašnjava naš sagovornik, samo što utvrđuje pravilnost trošenja novca iz budžeta, a na osnovu interne procedure potrošnje. - Državna revizija primenjuje savremenu metodologiju, usaglašenu sa međunarodnim standardima. Ta metodologija podrazumeva i izveštavanje o svrsishodnosti poslovanja, odnosno trošenja budžetskih sredstava. Ona je poznata pod nazivom 3E (ekonomija, efikasnost i efektivnost). Nadležnost državne revizorske institucije, osim da planira i obavlja reviziju, jeste i da donosi podzakonske i druge akte, po potrebi i u skladu sa svojim mogućnostima da pruža stručnu pomoć Skupštini, Vladi i drugim državnim organima - kaže Milivoje Cvetanović, jedan od članova radne grupe koja je pisala zakon i dugogodišnji partner i savetnik „Dilojta i Tuša“. Ovaj državni organ moći će i da daje savete korisnicima javnih sredstava, kao i da sarađuje sa međunarodnim revizorskim i računovodstvenim organizacijama u oblastima koji se odnose na računovodstvo i reviziju. U nadležnosti institucije biće i utvrđivanje programa obrazovanja i ispitnih programa za sticanje zvanja državni revizor i ovlašćeni državni revizor i organizovanje polaganje ispita za sticanje tih revizorskih zvanja. - Snaga institucije je u njenoj stručnosti i nezavisnosti od izvršne vlasti. Institucija se finansira iz posebnog budžetskog razdela koji utvrđuje Skupština, i Ministarstvo za finansije nema mogućnost da taj budžetski razdeo umanji da bi ograničilo reviziju budžeta za koji je odgovorno. Institucija ima pravo da kada otkrije teško kršenje obaveze dobrog poslovanja i uputi poziv za razrešenje odgovornog lica. Ukoliko nadležni organ ne razreši odgovorno lice, institucija o tome obaveštava javnost, što je moćno oružje u njenim rukama - naglašava Cvetanović. Izvor: "Blic".

Svetska banka nije za brzu privatizaciju EPS

Ekonomista Svetske banke Dejvid Kenedi izjavio je da ta finansijska institucija nije za "brzopletu" privatizaciju Elektroprivrede Srbije (EPS). On je u intervjuu za sajt Enerdžiobserver (www.energyobserver) kazao da je za Svetsku banku bitno da se prvo razvije regulatorni okvir, da dođe do restrukturiranja EPS i da ta kompanija postane sposobna da radi po komercijalnom principu. "Za razvijanje regulatornog okvira potrebne su godine da bi on dostigao tačku kada će biti prihvatljiv za potencijalne investitore", kazao je Kenedi, naglasivši da Svetska banka zajedno sa vladom, predstavnicima EPS Evropskom agencijom za rekonstrukciju radi na tome. - Mi pratimo restrukturiranje EPS, sprovođenje mera za unapređenje njegove komercijalizcije i mogu reći da je ta kompanija mnogo napredovala u tome u protekle dve godine, ali ipak treba još dosta toga da se uradi - kazao je Kenedi. Prema njegovim rečima, EPS će sigurno biti privatizovan, mada je još rano da se govori o tome, jer to nije "nešto što će se tek tako desiti ‘sutra’ ali Svetska banka misli da će taj dan doći brže nego što to misle menadžment EPS-a i ministar energetike". Izvor: "Danas".

Za Hipol zainteresovani R. Polimeri i Orka

Agencija za privatizaciju Srbije saopštila je da su se na tender za kupovinu Hemijske industrije Hipol iz Odžaka, koja je u restrukturiranju, javile dve strane kompanije. Ponude za kupovinu 98,97 odsto kapitala Hipola, kako se navodi, dostavili su italijanska firma R. Polimeri i slovenačka Orka. Finansijski i pravni savetnici Agencije za privatizaciju će u roku od najviše 30 dana od dana otvaranja oceniti ponudu, koja će biti prezentovana na drugoj sednici Tenderske komisije. Izvor: "Danas".

Da li se model otpisa dela dugova prema Pariskom i Londonskom klubu može primeniti i na preduzeća:
Preduzeća strahuju od potraživanja banaka
Predstavnici nekoliko preduzeća iz užičkog regiona zatražili su od Vlade Srbije da javno objavi visinu otpisa duga i rok otplate ostatka zaduženja prema Pariskom i Londonskom klubu poverilaca, i da se izjasni o tome da li ima uslova za olakšice preduzećima kao krajnjim korisnicima tih kredita. "To znači da se od tih preduzeća ne mogu zahtevati nepovoljniji uslovi otplate kredita od onih koje je država dobila u pregovorima sa Londonskim i Pariskim klubom poverilaca", ističu privrednici. Slučaj užičke firme Voksal kojoj je po tužbi Vojvođanske banke, izvršnim sudskim rešenjem, naloženo da izmiri ceo dug iz "devedesetih" u iznosu od 27 miliona dinara (glavnica plus kamate), samo je jedan u nizu, koji otvara pitanje da li će se efekti otpisa dugova države prema stranim poveriocima, videti samo na makroekonomskom nivou, ili će i firme koje su se preko državnih banaka zaduživale osetiti blagodeti otpisa. Bankari tvrde da prilikom dogovora sa inostranim poveriocima, država nije preuzela i potraživanja domaćih banaka, koje su sredstva plasirala u kreditiranje preduzeća. To znači da bankama ne preostaje ništa drugo nego da naplate svoja potraživanja. Dejan Erić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, kaže za Danas da bi "iako je sistem analogija opasan", trebalo ispitati strukturu dugovanja preduzeća, koja su preko državnih banaka uzimali kredite, i na osnovu aranžmana sa Londonskim i Pariskim klubom, omogućiti preduzećima u Srbiji da dobiju povlašćeni status prilikom izmirivanja kreditnih obaveza. - Krajnje je nekorektno da država i banke ne prenesu olakšice prilikom otplate kredita i na preduzeća koja su se zaduživala preko njih. Glas privrednika treba shvatiti ozbiljno i omogućiti im olakšice, čak i ako je potrebno na račun vlasničkog udela države u bankama, u kojima je ona, nakon preuzimanja duga, stekla vlasnički kapital - tvrdi Erić. Treba podsetiti da je krajem 2001. godine državi pošlo za rukom da otpiše 51 odsto ukupnog duga prema poveriocima Pariskog kluba uz dogovor da još 15 odsto bude otpisano nakon okončanja trogodišnjeg finansijskog aranžmana sa MMF. Zatim je u julu 2004. godine postignut sporazum i sa Londonskim klubom koji je otpisao 62 odsto duga. To je mnoge korisnike inostranih kredita dovelo u zabludu da su ogroman teret neizmirenih obaveza automatski skinuli sa svojih pleća. Dužnici u Srbiji, pre svega, preduzeća, očekivali su da će država isti model po kome je sklopila sporazum sa inostranim poveriocioma primeniti i na unutrašnje dugove. Međutim, to se nije dogodilo uz obrazloženje da se u mnogim slučajevima čak i ne zna krajnji korisnik kredita. Uprkos tome država je uspela preuzimajući deo dugova, da postane većinski vlasnik 16 banaka u Srbiji, od kojih je neke u međuvremenu i prodala. Za gotovo sva javna preduzeća, posebno NIS, EPS, JAT, ŽTP, obaveze po osnovu ino-kredita postale su nerešiv problem jer im to onemogućava svako novo zaduživanje, a samim tim i razvoj. Sudeći prema dosadašnjoj praksi, rešenja se uglavnom traže tek kada neka od banaka dođe na red za privatizaciju, i to najčešće po selektivnoj osnovi u procesu čišćenja bilansa. U drugom slučaju kada je reč o restrukturiranju neke firme dužnika ide se na visok stepen otpisa duga kako bi se to preduzeće učinilo atraktivnijim za prodaju. Izvor: "Danas".

Simbolične cene za akcije "Ateksa"

Mali akcionari firme "Ateks", koja je pre tri godine prodata italijanskom preduzeću "Fibest", već mesecima su u sukobu sa većinskim vlasnikom zbog načina na koji je kupljena ova trgovina, kao i zbog načina isplata zarada. Poslednji problem je izbio oko ponude "Fibesta" da otkupi i ostatak deonica od radnika i penzionera, ali po ceni od samo 400 dinara po akciji, što je, tvrde deoničari, drastično manje od njihove stvarne vrednosti. Akcionari su zato obavili procenu tržišne vrednosti preduzeća, prema kojoj "Ateks" raspolaže neto kapitalom većim od 26 miliona evra, što znači da svaka akcija vredi po 32,34 evra. Branko Dragaš, koji je procenio vrednost kapitala, kaže da je podnet zahtev za reviziju privatizacije i inicijativa za raskid kupoprodajnog ugovora, pošto firma nije prodata po tržišnoj vrednosti. - Zakon o privatizaciji omogućava da se privatizacija vrši po nekoliko puta nižoj ceni od tržišne, čime su oštećeni mali akcionari. Zato sada tražimo reviziju, a malim deoničarima savetujemo da svoje akcije ne prodaju po 400 dinara ili bilo kojoj ceni manjoj od 32,34 evra. U toku je postupak udruživanja akcija kako bismo sa jedinstvenim paketom izašli na berzu - objasnio je Dragaš. S druge strane, Persa Minjović, direktor "Ateksa", tvrdi da ne zna da je u toku otkup akcija, ali da je prema poslednjem izveštaju sa berze, vrednost deonice bila oko 500 dinara. Ona naglašava da nije bitna stvarna vrednost kapitala,"prema kojoj akcije vrede i više od 32 evra", već potražnja koje nema. - Trenutno akcije vrede jako malo, pa svako može da čuva svoje deonice za neko bolje vreme-savetuje Minjovićeva. Ona demantuje optužbe pojedinih akcionara da se na radnike vrši pritisak da prodaju svoje akcije po niskoj ceni, zaključujući da je skoro "kompletno rukovodstvo zadržalo svoje deonice, a da postoji pritisak, on bi se prvo vršio na upravu". Izvor: "Glas javnosti".

Ekonomisti o promeni vrednosti domaće valute u narednoj godini:
Kurs dinara više "pliva" u 2006.
Kurs dinara će prema Odluci Narodne banke Srbije naredne godini biti pod manjom kontrolom, ali to ne znači da će se značajnije promeniti kurs jer će centralna banka utvrditi okvire u kojima će se kretati i intervenisati kada bude potrebno. Jurij Bajec iz Ekonomskog instituta smatra da je to dobra vest jer će se kurs formirati na osnovu ponude i tražnje što će ga približiti tržišnom nivou. Ovakva odluka je delimično napuštanje sadašnjeg režima kursa i nagoveštava blažu liberalizaciju koja će omogućiti da vrednost dinara prati inflaciju, a ne da zaostaje za njom kao ove godine. To ne znači da NBS neće održavati stabilnost kursa, ona će i dalje intervenisati kad proceni da treba", kaže Bajec. Stojan Stamenković iz Ekonomskog instituta kaže da problem sa kursom može da se reši integracijom menjačkog i bankarskog deviznog tržišta. Drugi korak bio bi povlačenje centralne banke iz menjačkih poslova, a treći liberalizacija kapitalnih transakcija, čime bi se postigla puna konvertibilnost, a ne samo u tekućim transakcijama. Profesor Ekonomskog fakulteta Boško Živković ističe da je odluka guvernera Jelašića "strateški dobra i da ona treba da se izvede polako i oprezno". - Ako se kursom domaće valute manje rukovodi to bi trebalo da normalizuje devizno tržište i ukloni arbitražu koju je NBS imala između menjačkog i međubankarskog tržišta - kaže Živković. Na pitanje da li je i u drugim zemljama normalno da se centralna banka meša u menjačke poslove, Živković dodaje da je to bila iznuđena situacija i da danas više nema potrebe za tim. "Ne treba se plašiti da će time značajno biti poremećen kurs dinara u smislu njegove depresijacije, ali će ipak doći do neke korekcije. Po mom mišljenju to neće biti ništa značajno, napominje on. Povodom najava da će povlačenje NBS iz menjačkih poslova izjednačiti rast kursa i inflacije Živković kaže da se to ne može očekivati ni u nekom srednjem roku "zato što mi imamo veliki priliv deviza spolja kroz razne kanale, investicije, privatizaciju, doznake i konačno, zaduživanje banaka u inostranstvu". - Poslednjih meseci saldo na menjačkim poslovima je vrlo veliki, devizne rezerve rastu, što znači da je tržište takvo da ne može da se očekuje brzo smanjivanje vrednosti dinara. Sve dok postoji visoki kamatni potencijal, odnosno, dok su kamatne stope u dinarskoj zoni veće nego u zoni evropske monetarne unije, kapital će dolaziti iz tih zemalja kroz bankarsku mrežu i ponuda deviza će biti relativno visoka - smatra Živković. Prokopijević: Zarobljene devize - U svakom tranzicionoj ekonomiji nije jednostavno regulisati kurs. Zbog dotoka deviza postoji pritisak da dinar poraste, odnosno apresira, pa je od vitalnog značaja da se vodi razumna politika. A to znači da treba obezbediti da devize istom lakoćom ulaze i izlaze iz zemlje. U Srbiji je zbog straha od odliva strane valute zabranjeno iznošenje deviza, koje se između ostalog, mogu koristiti i za investicije u inostranstvu- kaže Miroslav Prokopijević, direktor Centra za slobodno tržište. Zato devize, ističe Prokopijević, završavaju u bankama kao štednja koju NBS, što građani ne mogu, plasira u inostranstvo, ali po niskim kamatama. "Dotok deviza omogućuje povećanu ponudu kredita što 'razvaljuje' platni bilans zemlje pa Centralna banka opet interveniše i povećava obavezne rezerve banaka što poskupljuje pozajmice. To je kao kad se sa auto-puta promaši skretanje, vraćanje nije jednostavno. Za mene će biti iznenađenje ako NBS dozvoli da se kurs dinara slobodno utvrđuje, a ne verujem i da će on pratiti inflaciju. To će i dalje destimulisati izvoz"- kaže Prokopijević. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta