Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Jovica Stefanović kupio i nišku Prosvetu

Firma Nini, koja je u vlasništvu niškog biznismena Jovice Stefanovića, juče je na aukciji kupila preduzeće Prosveta iz Niša po početnoj ceni od 35,5 miliona dinara. U vlasništvu Stefanovića su i firme Jaka iz Radoviša, Jugoremedija i Luksol iz Zrenjanina, Vetprom iz Novog Sada, Medela iz Vrbasa, Žitomlin iz Niša, a kupovao je i akcije Niške pivare i još nekoliko firmi u Srbiji. Dugovi Prosvete, koja se bavi izdavanjem knjiga i brošura, su 229,9 miliona dinara. Zbog prodaje tog preduzeća protestovao je naslednik nekadašnjeg vlasnika Radoslav Folgić. Na jučerašnjoj aukciji u Agenciji za privatizaciju najskuplje je prodato preduzeće Sloboda iz Novog Pazara koje je za 87 miliona dinara kupio Đerim Šemsović. On je već deset godina zakupac tog trgovinskog preduzeća čiji su dugovi 12 miliona dinara. Beogradsko preduzeće Minel alarm koje proizvodi merne instrumente prodato je za 7,6 miliona dinara Milomiru Kandiću, vlasniku Biofarme. Početna cena Minel alarma bila je 1,7 miliona dinara, a dugovi 3,1 milion dinara. Na ukciji je prodato još pet preduzeća, a ukupni prihodi u budžet Srbije su 167,6 miliona dinara. Nove vlasnike dobili su Impeksplet iz Beograda (22 miliona dinara), Celpapir iz Beograda (5,7 miliona), Utva-mepro iz Padine (8,8 miliona), Neretva iz Beograda (1,04 miliona) i Izgradnja iz Bosilegrada . Aukcijska prodaja kragujevačke Zastava RD, koja je u vlasništvu Zastava vozila, bila je neuspešna jer nije bilo zainteresovanih kupaca. Izvor: "Danas".

Fijat prepušta proizvodnju delova za "punto" srpskim fabrikama

Menadžment Zastave i Fijata načelno su se, u ovonedeljnim pregovorima u Torinu dogovorili da se delovi i pozicije za domaći "punto" ("zastava 10") proizvode u pogonima Fabrike automobila u Kragujevcu kao i u ostalim srpskim fabrikama koje čine lanac domaće autoindustrije. Načelni dogovor čelnika Zastave i menadžera Fijata znači da će kada se za to stvore uslovi, u Zastavi i ostalim fabrikama koje čine njenu kooperantsku mrežu startovati proizvodnja otpresaka, sklopova, autoelektrike, sedišta, guma, akumulatora i drugih delova. U Torinu je prekjuče potpisan i Aneks sporazuma Zastave o prolongiranju vraćanja Zastavinog duga do 31. marta naredne godine. Zastava je Fijatu uspela da vrati polovinu od ukupno 11 miliona evra duga, a očekuje se da će još dva miliona evra italijanskoj kompaniji biti doznačeno do isteka ove godine. Do 31. marta 2006. Zastava Fijatu treba da vrati još oko tri miliona evra. Izvor: "Danas".

EU ne traži prodaju srpske energetike

Evropska komisija nikada nije Srbiji uputila zahtev da privatizuje energetski sektor, niti kako da se obavi taj posao. Odluka o privatizaciji energetskih kompanija u jugoistočnoj Evropi prepuštena je nacionalnim vladama, što znači da u Srbiji o tome odlučuje njena vlada. Želimo samo da Srbija ispuni direktive EU kako bi se u energetici obavile reforme na zadovoljavajući način i zadovoljni smo njenim tempom - rekao je juče u Briselu Andris Pijelbags, komesar za energetiku Evropske komisije, po završetku prve runde razgovora sa predstavnicima energetskog sektora Srbije. Pijelbags učestvuje u radu dvodnevnog sastanka direktorata Evropske komisije za energiju i saobraćaj s predstavnicima EPS-a, Elektromreže Srbije, "Transnafte" i "Srbijagasa", koje predvodi Radomir Naumov, ministar energetike. "Evropska komisija sada namerava da uključi Svetsku banku i Evropsku banku za obnovu i razvoj kako bi što bolje bio iskorišćen novac dostupan ovom regionu", dodao je Pijelbags. Naumov je naglasio da je Srbiji hitno potrebna izgradnja nove elektrane za proizvodnju struje, ali i dalekovodi i gasovodi. "Dobili smo uveravanja da će Evropska komisija preko međunarodnih finansijskih institucija pokrenuti Fond za energetske projekte u JIE u kojem će za Srbiju biti obezbeđeno značajno mesto", istakao je Naumov. Izvor: "Glas javnosti".

Lekovi skuplji od 4 do 10 odsto

Svi domaći lekovi, čija je cena ispod 35 odsto od proseka cena lekova u Sloveniji, Hrvatskoj i Italiji, poskupeće za deset odsto. Takođe, svi ostali lekovi, u koje spadaju i strani, linearno će poskupeti za četiri odsto. Vlada Srbije juče je usvojila izmenu uredbe o kriterijumima za formiranje cena u cilju otklanjanja veoma visokog dispariteta cena između domaćih i stranih lekova. Tako će, na prime, „presolol“, lek za krvni pritisak umesto 134,7 dinara koštati 148,2. Antibiotik „hemomicin“, sirup za decu, čija je cena bila 122,95, sada će koštati 135,2 dinara. - Ovim činom Vlada Srbije je pokazala razumevanje i započela dug proces dispariteta cena između stranih i domaćih lekova. Očekujemo da se ovaj trend nastavi - kaže ta „Blic“ dr Dragomir Marisavljević, predsednik Grupacije proizvođača lekova u Privrednoj komori Srbije. Da podsetimo, domaći proizvođači lekova u više navrata tokom 2005. godine zahtevali su otklanjanje dispariteta cena između stranih i domaćih lekova. Oni su ukazivali na sve teži položaj jedne od najuspešnijih industrijskih grana u zemlji. Nerealan nivo cena domaćih lekova nije pružao mogućnost za strateška ulaganja u farmaceutski sektor, što je neophodan uslov, kako za održavanje konkurentnosti u odnosu na strane kompanije, tako i uvođenje evropskih standarda u poslovanje. Izvor: "Glas javnosti".

Investicioni fondovi - između dobrih želja i realnosti:
Magnet za slobodni kapital
Ukoliko poslanici srpskog parlamenta ne budu toliko opsednuti političkim obračunima, Srbija će u 2007. godinu ući sa zakonskom regulativom koja će na tržište finansijskog kapitala uvesti investicione fondove koji svuda u svetu predstavljaju najefikasniji način prikupljanja slobodnih novčanih sredstava. Regulativa u toj oblasti neophodna je jer bez investicionih fondova tržište kapitala ne može da se razvija po dubini, niti je moguće stvarati osnov za razvoj kvalitetnih instrumenata u koje će se slobodna sredstva investirati. Investicioni fondovi su šansa i za sve građane koji raspolažu viškom novca, a nemaju preduzetničku inicijativu da svoj kapital ulažu u kvalitetne hartije od vrednosti koje će im doneti profit veći od bankarskih kamata. Fondovi su i snažan izvor dodatnih sredstava za finansiranje privrede koji će podstaći preduzeća da kroz emisiju akcija i dužničkih hartija od vrednosti lakše dolaze do kapitala, što bi moglo da rezultira smanjenjem kreditne ekspanzije, ali i nižim kamatama. Na drugoj strani, preduzeća u koja privatni fondovi ulažu sredstva, gotovo po pravilu postaju znatno efikasniji i uspešniji kolektivi, jer naprosto fond mora da unapredi poslovanje kako bi nakon pet do deset godina prodajom tog preduzeća ostvario profit. Činjenica je, takođe, da više takvih preduzeća u kojima upravljačku ulogu preuzimaju fondovi unapređuje poslovnu klimu u zemlji i čini je privlačnijom za direktna strana ulaganja, a to je jedan od prioriteta Srbije u narednom srednjoročju. Uz neizostavno pitanje zašto se toliko čekalo na donošenje zakonske regulative, a u praksi dopuštalo stranim fondovima da uđu na tržište Srbije pod firmom registrovanih preduzeća, stručna javnost povodom predloženog teksta zakona o investicionim fondovima nema mnogo zamerki. Ali, zakonodavcu je zamereno što nije ponudio odgovor na pitanje da li bi i akcije javnih preduzeća mogle da budu inicijalni kapital za osnivanje fondova. Na osnovu kratkog iskustva dobrovoljnih penzionih i zdravstvenih fondova nameće se pitanje koliko je država zaista spremna da podstakne formiranje fondova kada tome nije prilagodila poresku politiku, koja je, inače, najveći stumulans usmeravanju slobodnih sredstava ka fondovima. Fiktivne poreske olakšice Kada je pak o poreskim olakšicama reč, ima se utisak da poreskih olakšica zapravo i nema. Prema odredbama Zakona o radu, premije osiguranja nemaju tretman zarada. Zakonom o obaveznom socijalnom osiguranju premije do 3.000 dinara oslobođene su poreza i doprinosa ali samo ukoliko premije uplaćuje poslodavac koji ima obavezu da na sve premije više od 3.000 dinara plaća puni porez i doprinose. Ali ako pojedinac iz svog ličnog dohotka koji je već oporezovan po stopi od 14 odsto po osnovu Zakona o porezu na dohodak građana plaća premiju dobrovoljnog osiguranja, na njega se poreske olakšice ne odnose, osim ako se premija plaća preko administrativne zabrane. To je jedan od razloga, osim niskog životnog standarda, što čak 95 odsto svih uplata u dobrovoljne penzijske i zdravstvene fondove čine uplate poslodavaca. To bi moglo da bude ozbiljna prepreka i za funkcionisanje investicionih fondova. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta