Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Država prodaje "Simpo"

Kompanija "Simpo", koju mnogi poistovećuju sa njenim dugogodišnjim predsednikom Draganom Tomićem, iduće godine dobija novog vlasnika pošto je država pokrenula postupak prodaje svog udela. Ipak, male su šanse da ovu poznatu firmu koja zapošljava preko 7.000 radnika, kao celinu kupi naprimer jedna "Ikea", pa će se verovatno ići na prodaju odvojenih fabrika. U njenom sastavu je pet fabrika, pored fabrike nameštaja, dekorativnih štofova, tapetarskih proizvoda u Vranju, pogon dušeka u Bujanovcu i fabrika ramova u Preševu. Procenjena vrednost "Simpa" je čak 90 miliona evra, što je, možda, i najveća prepreka za prodaju cele kompanije. Iako je Agencija za privatizaciju objavila u petak prospekt ove kompanije prema kojem se prodaje 5,84 odsto ukupnog kapitala, to je zapravo samo uvod u tendersku prodaju verovatno većinskog paketa. Naime, jedna od izvesnih varijanti jeste da se državnom paketu od nepunih 48 odsto priključe akcionari "Simpa", čime bi se obezbedio najbolji partner i najveća cena akcija. Holding "Simpo" u svom sastavu ima više preduzeća čiji su vlasnici sa 57,44 odsto sami akcionari, odnosno njegovi sadašnji i bivši radnici. Preostali deo od 47,74 odsto je u Akcijskom i PIO fondu, kao i vlasništvu Republike Srbije. Nedavno je počela trgovina akcijama "Simpa" na berzi ali je promet, zbog kako se tvrdi visoke cene od 5.000 dinara, mali. To će verovatno biti dovoljan motiv akcionarima da se priključe državi u tenderskoj prodaji. Ujedno, to bi bio prvi takav slučaj u Srbiji. Da kompaniji, čiji nameštaj čini jednu od najpoznatijih srpskih robnih marki, ne cvetaju više ruže, videlo se nakon prodaje fabrike mineralne vode "Vlasinka" kompaniji "Koka-Kola". Pre koji mesec obelodanjeno je i da "Simpo" ima teškoća u izmirivanju poreza. Ljuba Ilkić, član Upravnog odbora ove kompanije kaže da im je raspad SFRJ i posledice koje su iz toga vremenom proistekle, naneo štetu od 200 miliona evra zbog čega je bio problem da se servisiraju dugovi prema državnim bankama. Zato će se ići na otpust dugova zaključno sa 31. decembrom 2004. uz saglasnost države, a što je po izmenama propisa moguće i za akcionarska društva. Novi gazda do leta? U toku je prijavljivanje državnih poverilaca od kojih su najveći banke u stečaju. Ilkić kaže da se ništa nije desilo preko noći i da već godinu dana razgovoraju sa Akcijskim fondom i Agencijom za privatizaciju o načinu prodaje akcija. On dodaje da tek sledi izrada tenderske dokumentacije i izbor privatizacionog savetnika, i da je od nedavno otvoren postupak prijave nekomercijalnih poverilaca, pa se raspisivanje tendera može očekivati najmanje za šest meseci. Izvor: "Glas javnosti".

KRETANJA NA DOMAĆEM FINANSIJSKOM TRŽIŠTU:
Prednovogodišnje sniženje cena većine akcija nastavljeno je i tokom ove nedelje. Indeks svih akcija na slobodnom berzanskom tržištu srozao se dodatnih 0,4 odsto odnosno šest indeksnih poena.
Tradicionalno, najtrgovanije i ove nedelje bile su akcije niške AIK Banke. U nekoliko veoma velikih transakcija ostvarena je vrednost prometa od preko 585 miliona dinara dok se cena nije mnogo menjala - kretala se oko nivoa od 2.750 dinara. Veliki rast od 10 procenata zabeležila je beogradska Centrobanka koja je pre nekoliko nedelje potpisala sporazum o strateškom partnerstvu sa kiparskom Laiki grupom. Očito da je konačni rok za preuzimanje blizu isteka pa su insajderi u tom procesu rešili da ostvare brzu dobit. Cena akcija čačanske banke nije mnogo fluktuirala: kretala se u rasponu 31.500 i 32.000 dinara. Vršački “Hemofarm” zabeležio je blagi porast tržišne vrednosti dostižući nedeljni maksimum od 7.840 dinara. Očekivanja pojedinih analitičara da će proces opcione kupovine ovih akcija po povlašćenoj ceni dovesti do drastičnijeg pada cene na Berzi pokazala su se nerealnim. Akcije zrenjaninskog “Mlekoprodukta” sedmicu su završile na nivou od 4.250 dinara uz veoma mali obim prometa. Veliki broj pojedinačnih akcionara koji je ove akcije dobio besplatno već se odazvao pozivu većinskog vlasnika – francuske multinacionalke “Bongrei”n - da proda akcije na Berzi. Među preostalim akcionarima, osim “Bongreina”, nalaze se uglavnom portfeljni investitori koji očekuju rapidan rast poslovanja ove kompanije, a samim tim i njene tržišne vrednosti. Akcijama beogradskog “Tehnogasa” trgovalo se uglavnom oko njegove istorijski najviše vrednosti uz solidan obim prometa. Veliko trgovanje registrovale su i akcije vranjske “Alfe” čije su akcije, podstaknute novim kupovinama od strane inostranih fondova, ponovo dostizale cenu od 31.000 dinara. Izvor: "Dnevnik".

VODIČ KROZ BERZU:
Gde se trguje hartijama od vrednosti
Trgovina hartijama od vrednosti odvija se isključivo preko berzanskih posrednika na berzanskom tržištu. Celokupna ponuda i tražnja za ma kojom hartijom od vrednosti koncentriše se na jednom jedinom mestu te je samim tim veća verovatnoća da će biti otkrivena fer cena. S obzirom da su hartije od vrednosti specifična vrsta robe, centralizacija njihove trgovine ima veliko opravdanje. To nije učinjeno da bi brokerske kuće i berza imali monopolski položaj, već da svi učesnici na tržištu budu u što ravnopravnijem položaju i maksimalno zaštićeni. Primera radi, kada bi se trgovalo akcijama “Hemofarma” na većem broju nedovoljno regulisanih mesta, cena bi u mnogome varirala i u većini transakcija bi jedna od strana (najčešće prodavac) bila oštećena. Po našoj zakonskoj regulativi akcijama kao vlasničkim hartijama od vrednosti isključivo se može trgovati preko Beogradske berze, kao jedinog zvaničnog sekundarnog finansijskog tržišta. Na ovaj način je izbegnuta trgovina na sivom tržištu i velike manipulacije koje su bile svojstvene mnogim tranzicionim ekonomijama. Međutim, preuzimanje kompanija koje je u poslednjih godinu dana uzelo velikog maha, odvija se mimo berze pa se 25 i više procenata akcijskog kapitala može i bez berzanske trgovine preneti na ovaj, veoma često, netransparentan način. Tako je veliki broj akcionara u poznatim domaćim kompanijama (“Knjaz Miloš“, “Soko Štark”, Luka Beograd, “Vital”, “C-market” i drugim) prodao akcije pre nego su one testirale svoju vrednost na tržištu. Da li su na ovaj način akcionari dobili manju vrednost neće nikad saznati ali je velika verovatnoća da su izbegavanjem suda tržišta izgubili deo prihoda. Obveznicama stare devizne štednje se osim preko Beogradske berze, trguje i preko banaka na šalterskom tržištu te ove hartije imaju različite tržišne cene u zavisnosti gde se trgovina obavlja. Tako se veoma često cena obveznica kod banaka i na Berzi razlikuje za nekoliko procenata što vlasnike obveznica, koji su uglavnom neupućeni i needukovani, čini veoma podložnim raznim mahinacijama. Centralizovano tržište ovu vrstu problema bi eliminisalo a cena bi bila jedinstvena za sve kupce i prodavce. Izvor: "Dnevnik".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta