Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Kredi banka na tenderu u januaru

Vlada Srbije namerava da kontrolni paket akcija u Kredi banci iz Kragujevca ponudi na tenderu u januaru 2006. godine, objavila je Agencija za osiguranje depozita Srbije. Prema podacima na internet stranici www.bra.gov.yu, vlada direktno ili preko banaka u stečaju kontroliše 72 odsto kapitala Kredi banke. Aktiva banke je 30. septembra 2005. godine iznosila oko 42 miliona evra, ukupni kapital bio je oko 13,6 miliona evra, a banka poseduje i nepokretnosti ukupne površine oko 11.000 kvadratnih metara. Kredi banka preko mreže od 54 poslovne jedinice pokriva oko 80 odsto teritorije Srbije, opslužuje više od 14.000 firmi i 175.000 građana. Izvor: "Danas".

Uprkos neočekivanom rastu od 35 odsto, izvoz u bruto domaćem proizvodu učestvuje tek sa 17 odsto:
Čelik, šećer i tekstil kreiraju izvozne rezultate
Da je privatizacija u Srbiji počela da pokazuje pozitivne efekte svedoči podatak o rastu izvoza za 35 odsto u prvih 11 meseci ove godine. Za razliku od nerealne procene inflacije, koja je gotovo duplo veća od projektovane, pozitivno iznenađenje predstavlja rast izvoza, koji je nadmašio sva očekivanja. Ekonomisti objašnjavaju da je taj rast posledica privatizacije u 2003. godini, kada je za godinu dana transformaciju kapitala doživelo čak 800 društvenih i državnih preduzeća. Polazeći od premise da se stabilni privredni rast u Srbiji može ostvariti isključivo plasiranjem robe na inostrano tržište, jer je domaće tržište isuviše malo i podložno promenama, stručnjaci procenjuju da je preduslov za dalji rast privlačenje stranih investicija. Treba, međutim, podsetiti da uprkos značajnom pomaku, izvoz u bruto domaćem proizvodu učestvuje tek sa 17 odsto, dok u bivšim tranzicionim zemljama ta stopa dostiže i 70 odsto. U tim zemljama najveći izvoz ostvaruju multinacionalne kompanije. U Mađarskoj, recimo, te kompanije vuku čak 80 odsto. Republički zavod za statistiku saopštio je da je ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Republike Srbije za period januar-oktobar 2005. godine iznosila 12 milijardi dolara, što predstavlja skok od 12,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Izvezeno je robe u vrednosti od 3,6 milijardi dolara, ili 35,3 odsto više nego lane, dok je na uvoz potrošeno oko osam milijardi dolara(rast od 4,6 odsto). Statističari objašnjavaju da je kretanje uvoznih pokazatelja posledica smanjenja potrošnje, pre svega zbog opadanja realnog rasta zarada ali i mera monetarne i kreditne politike. Oni naglašavaju da na uvoz u velikoj meri uticalo i uvođenje poreza na dodatu vrednost, s obzirom na to da je uvoz većeg dela robe koji je bio planiran za prvi kvartal 2005. godine, obavljen već u decembru prethodne godine kako bi uvoznici izbegli plaćanja po osnovu PDV. U izvoznoj strukturi najveće učešće od 38,3 odsto beleže gvožđe i čelik (ostvaren devizni priliv od oko 517 miliona dolara), obojeni metali (290 miliona dolara), povrće i voće (217 miliona dolara), odeća (202 miliona dolara) i razni gotovi proizvodi (175 miliona dolara). U strukturi uvoza najviše su bili zastupljeni proizvodi za reprodukciju (čak 62,4 odsto ili 5,3 milijarde dolara), roba široke potrošnje - 21,2 odsto (1,8 milijardi dolara) i oprema 16,4 odsto (1,3 milijarde dolara). Glavni spoljnotrgovinski partneri Srbije u izvozu bili su Bosna i Hercegovina, na čije je tržište izvezeno robe u vrednosti od 589 miliona dolara, zatim Italija (536,9 miliona dolara) i Nemačka (376,5 miliona dolara). Kada je reč o uvozu, dominantnu poziciju zauzima Ruska Federacija, sa kojom je, zbog uvoza energenata, zabeležen najveći deficit koji premašuje milijardu dolara, zatim Nemačka (895 miliona dolara) i Italija (729 miliona dolara). Najbolje izvozne rezultate ostvarila je kompanija Ju es stil koja je ove godine u 40 zemalja izvezla milion tona čelika, što je za 25 odsto više nego prošle godine. Na drugom mestu je izvoz šećera po preferencijalnom statusu, a statističari beleže i dugo očekivani rast izvoza tekstila, koji, takođe, uživa povlastice prilikom plasiranja na inotržišta. Prema statističkim pokazateljima najveći suficit zabeležen je u izvozu poljoprivrednih proizvoda. Prema oceni Agencije za strana ulaganja (SIEPA) najbolji izvoznik u kategoriji malih i srednjih preduzeća je kompanija MIKRONASNIT iz Novog Sada (izvoznik softvera), koja je ostvarila rast izvoza od 30 odsto. Za najboljeg izvoznika u osvajanju novih tržišta proglašeno je preduzeće Nektar iz Bačke Topole koje je ove godine počelo da izvozi u Hongkong. Srpski izvozni tigar Srpski izvozni "tigar" već dve godine unazad je i kompanija Tigar iz Pirota koja je u ovoj godini ostvaruila izvoz od 69,2 miliona evra, što predstavlja povećanje za 22 odsto. Procenjuje se da će ukupna vrednost izvoza na kraju 2005. biti 96 miliona evra, što tu kompaniju svrstava u red tri najveća izvoznika u zemlji. Izlaskom na berzu, Tigar je postao privlačna kompanija za strane i domaće investitore, koja vodi računa o interesima svojih akcionara. Ovako dobri rezultati kandidovali su generalnog direktora kompanije Tigar, Dragana Nikolića, za nagradu Poslovni čovek godine za 2005. godinu, u oblasti proizvodnje, koju mu je dodelio Klub privrednih novinara Srbije. ĐURIČIN: Slab priliv direktnih stranih investicija Beograd - Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dragan Đuričin upozorio je da je mereno odnosom spoljnjog duga prema izvozu, Srbija "visoko zadužena zemlja". Na savetovanju Naučnog društva ekonomista u Beogradu, Đuričin je podsetio da je spoljni dug krajem septembra dostigao 15 milijardi dolara. On je istakao da Srbija ima najniži nivo stranih direktnih investicija u poređenju sa zemljama regiona - oko milijardu dolara, odnosno samo 135 dolara po glavi stanovnika. Prema njegovoj oceni, glavni razlog tog zaostajanja su niska konkurentnost i slaba ekonomska sloboda privrede, koju su ugrozile nepravilnosti u privatizaciji već privatizovanih firmi prema starom zakonu, preuzimanje vrednih firmi od tranzicione elite i nepostojanje industrijske orijentacije. Izvor: "Danas".

Goran Pitić, predsednik UO „Sosijete ženeral banke“ za „Blic“:
Kamate neće padati ni u 2006.
Ovogodišnja inflacija, koja će dostići 17-18 odsto, knjiški je primer inflacije tražnje. Zato u narednoj godini pitanje rasta cena mora biti primarno, kao i politika kursa koja je jedan od velikih problema, kaže dr Goran Pitić, predsednik UO „Sosijete ženeral banke“ i zamenik predsednika Saveta stranih investitora. - Nažalost, naša ekonomska politika u 2005. nije uspela da uhvati osnovne uzročnike inflacije. Država je pogrešno tražila uzroke inflacije u rastu cene nafte ili uvođenju PDV-a. Ovi faktori su uzrokovali najviše trećinu ovogodišnjeg rasta cena, dok je glavni uzrok inflacija tražnje, koja je posledica velikih budžetskih rashoda. Kad postavite pogrešnu dijagnozu, onda ni lekovi, odnosno mere koje su preduzimane, ne daju rezultate. Često se ocenjuje da su upravo bankarski sektor i rastući potrošački krediti glavni generator inflacije. Kako vi to vidite? - Beležimo rast potrošačkih kredita i to ima neki uticaj na rast tražnje i inflaciju, ali on je bitno manji u odnosu na druge elemente. Zaduženost našeg građanina je mala u odnosu na okruženje i iznosi oko 130 evra po glavi stanovnika. Zašto se država brine za to da li će građani moći da vrate kredite, kada se time bavi sama banka koja ocenjuje kreditnu sposobnost svakog pojedinca. Pri tome, stopa naplate kod nas je 97-98 odsto i pokazuje visoku odgovornost naših građana. Ipak, neki ekonomisti tvrde da su zarade banaka kod nas enormne, da su kamate lihvarske i da i te kako ima mesta za njihovo spuštanje. Ima li šanse da kamate padnu? - Ako se nastave restriktivne mere NBS u vidu povećanja obavezne devizne rezerve, koje su izvukle sredstva iz banaka i dovele do iscrpljenosti internih resursa, nema šanse. Trend opadanja kamatnih stopa iz 2005. sa ovim merama se zaustavlja. Ne zaboravimo da je i referentna kamatna stopa (euribor) poskupela sa 2,16 na 2,50 odsto, a to je minimum od kog se startuje. Uz to, poskupeo je i novac zbog povećanja obavezne rezerve, što sve onemogućava dalji pad kamata. Ukoliko se nastave restriktivne mere, trend će biti obrnut, dakle kamate će rasti. Moja preporuka NBS je da se povuče iz menjačkih poslova, kao i da promeni politiku kursa. Sada imamo više administrativno nego tržišno određivanje kursa, pa je ove godine dinar apresiran u odnosu na evro nekih šest-osam odsto. Kako ocenjujete ekonomsku politiku planiranu za 2006? - Koncept za 2006. je teško kritikovati. Međutim, teško je pretpostaviti da će se ti planovi ostvariti i da neće doći do rebalansa budžeta. Jedino pod uslovom da ne dođe do rebalansa ova politika će imati efekte i na suzbijanju uzročnika inflacije. U suprotnom, u 2006. nas očekuje inflacija oko 14 odsto, čiji uzorci neće biti rešeni, a pogled će opet biti uperen ka NBS i restriktivnim merama koje mogu dati samo gore rezultate. Koliko smo privlačni za investiranje, odnosno zašto nam i dalje investicije stižu samo kroz privatizaciju? - Naša vlast maše stranim direktnim investicijama, ali može se postaviti pitanje gde su grinfild investicije. Gde je taj srpski tigar koji je najavljivan? Realno, mi još nismo na mapi velikih stranih investitora. Osim trgovinskih lanaca, dešavanja u nekretninama i u bankarskom sektoru, vi u proizvodnom delu imate prazan hod u privlačenju stranih direktnih investicija. Zaboravljamo da je u ovoj godini nekim institucijama, čiji je rad veoma bitan za strane investitore, naneta velika šteta. Mislim pre svega na Komisiju za hartije od vrednosti u aferi „Knjaz Miloš“, na još neizvesno funkcionisanje Antimonopolske komisije, na Agenciju za telekomunikacije, Radiodifuznu agenciju. To su sve regulatorna tela koja su ključ funkcionisanja sistema. Mi smo se našli u situaciji da se država meša u njihov rad, a to ne bi smelo da se desi u zemlji koja pledira da privlači direktne strane investicije. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta