Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Bez prodaje Zastavine fabrike na Kosovu

Delegacija „Zastave - Vozila“ juče je uspela da zaustavi aukcijsku prodaju Fabrike „Ramiz Sadiku“ u Peći, koju je na privatizaciju stavila kosovska poverenička agencija krajem novembra, i sprečila da tako stečen novac ode u kosovski budžet. Kako saznajemo u poslovodstvu „Zastave“, „Ramiz Sadiku“ je fabrika na površini od 55.000 kvadrata, u stoprocentnom vlasništvu kragujevačke fabrike vozila. Bavi se proizvodnjom šasija, auspuha, sedišta, metalnih konstrukcija i delova za mašine. Ekipa pravnika iz „Zastave“ je postigla dogovor da se „Ramiz Sadiku“ privatizuje zajedno sa „Zastavom“ ili da se proda pod uslovom da se osposobi tako da ostane kooperant srpske auto-industrije. „Zastava“ je Fabriku „Ramiz Sadiku“ formirala i uknjižila 1965. godine na zemljištu od 14 hektara i uložila 50 miliona maraka u najsavremeniju opremu, a prihvatila je i obaveze prema Londonskom i Pariskom klubu za dugovanja od ukupno 40 miliona evra. Izvor: "Blic".

Zakon o radu, ograničen promet gradskim građevinskim zemljištem i monopoli na domaćem tržištu
Investitori žele zdravu konkurenciju
Bez ekonomske demokratije nema ni političke slobode, a u Srbiji ima previše monopolističkog ponašanja - u energetici, transportu, komunalnim uslugama... Dokle god politika cena, recimo, energenata, bude zavisila od političkih konstelacija u zemlji, strani investitori će oklevati da ulažu u Srbiju - izjavio je juče ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom Milan Parivodić, na tribini "Investiciona klima i konkurentnost srpske privrede", koju je organizovao nedeljnik Vreme i fondacija Fridrih Ebert. On je naglasio da bi trebalo što pre završiti proces privatizacije a "nezdrave" privrede uvesti u stečaj. - Strani investitori se ne povode toliko poreskim i drugim olakšicama koliko brzinom realizacije i tu je ključni problem ograničen promet gradskim građevinskim zemljištem - kaže Parivodić. Majk Ahern, predsednik Udruženja stranih investitora, istakao je da je za strane investitore najvažnije da na tržištu postoji zdrava konkurencija. On je ponovio da je nerešeni status gradskog građevinskog zemljišta jedan od osnovnih problema za investitore. - Zakon o radu nije dobar jer nije dovoljno fleksibilan i preterano štiti zaposlene. Osim toga, Zakon o zaštiti konkurencije predviđa da antimonopolsko telo može da proverava svaku transakciju, što nije dobro. Trebalo bi omogućiti slobodniji protok roba i usluga u zemljama u regionu - tvrdi Ahern. Miroslav Prokopijević, naučni savetnik Instituta za evropske studije, ukazao je na činjenicu da domaćih ulaganja ima mnogo više nego stranih, što bi, ukoliko država posegne za merama davanja privilegija stranim investitorima, moglo da ima loše posledice. On ističe da te olakšice neminovno idu na teret poreskih obveznika, a i moraće da se ukinu kada Srbija bude na pragu EU. - Zakon o radu, koji je pohvalila čak i EU, je veoma loš jer izgleda da je lakše naučiti kineski nego otpustiti radnika - istakao je Prokopijević. Izvor: "Danas".

Naredne godine privatizacija DDOR Novi Sad

Država bi ovih dana trebalo da objavi ime privatizacionog savetnika za DDOR Novi Sad, a nakon toga uslediće raspisivanje tendera za privatizaciju osiguravajućeg društva. - Država je vlasnik sa više od 50 odsto kapitala, oko 32 odsto poseduju slovenački partneri, a ostalo su sitni akcionari. U skladu sa obavezama prema MMF, većinski vlasnik, odnosno Ministarstvo finansija, opredelilo se za prodaju celog paketa akcija, i očekujemo da će se privatizacija obaviti do kraja naredne godine - izjavio je predsednik Upravnog odbora DDOR Novi Sad, Boris Marović na jučerašnjoj konferenciji za novinare upriličenoj povodom obeležavanja šest decenija rada ovog osiguravajućeg društva. On je dodao da je odluka o prodaji politička, jer se DDOR i sa ovakvom strukturom kapitala nalazi u vrhu osiguravajućih kompanija u Srbiji. Iako je izrazio očekivanje da će novi vlasnik povećati stepen uspešnosti firme, Marović smatra da to nije bio i nužan potez, imajući u vidu činjenicu da je, recimo, Slovenija zadržala 90 odsto državnog vlasništva u Triglavu, a Hrvatska u Croacia osiguranju. - U ovoj godini DDOR Novi Sad je uvećao broj izdatih polisa za oko sto hiljada, za oko 26 odsto u odnosu na prethodnu godinu uvećali smo prihod od premija, pa on iznosi oko 2,5 milijardi dinara, na tržištu osiguranja učestvujemo sa blizu 40 odsto a preko polovine ukupnih šteta u zemlji isplatila je naša firma - istakao je generalni direktor kompanije Bogdan Kuzmanović. Izvor: "Danas".

Naredne godine novi sistem trgovanja na Beogradskoj berzi

Na Beogradskoj berzi od januara do 15. decembra 2005. godine ostvaren je promet od 45,8 milijardi dinara, odnosno oko 550 miliona evra i u poređenju sa prošlom godinom zabeležen je rast za oko 13 odsto. Posmatrano po mesecima najveći obim prometa ostvaren je u martu i novembru, kada je postignut rekordan mesečni obim trgovanja u iznosu od 6,15 milijardi dinara - izjavila je na jučerašnjoj konferenciji za novinare, direktor Beogradske berze, Gordana Dostanić. Ona je saopštila i podatak da je prosečna vrednost prometa, u 2005. godini iznosila blizu 190 miliona dinara (odnosno 2,5 miliona evra). Više od 81 odsto prometa odnosi se na trgovanje akcijama, dok su obveznice devizne štednje i Republike Srbije u strukturi prometa učestvovale sa oko 20 odsto. - Promet akcijama izražava se cifrom od 37,4 milijardi dinara, dok je promet obveznicama Republike Srbije iznosio 8,5 milijardi dinara. Trenutno se na slobodnom berzanskom tržištu nalazi 871 akcija preduzeća ali je u dosadašnjem trgovanju učestvovalo samo 580 akcija - rekla je Dostanić i podsetila da su najveću likvidnost i skok cena zabeležile akcije preduzeća Hemofarm iz Vršca, Alfa plam iz Vranja i AIK banke iz Niša. Govoreći o planovima za narednu godinu, Dostanić je nagovestila da će veći deo aktivnosti Beogradske berze biti usmeren na redizajniranje sistema trgovanja, čije će uvođenje omogućiti jeftinje trgovanje ali i veće učešće straniih investitora. Takođe, radiće se i na uvođenju hartija na zvanični listing berze i novih hartija od vrednosti. Prema njenim rečima, uspešnost u poslovanju Beogradske berze zavisiće i od države čija će odluka o privatizaciji javnih preduzeća u velikoj meri uticati na to da li će se na tržištu kapitala naći dovoljno likvidnih hartija, jer samo u tom slučaju investicioni fondovi koji raspolažu velikom količinom novca mogu da učestvuju na domaćem tržištu kapitala. Izvor: "Danas".

POČELA TRKA ZA FINANSIJSKOG SAVETNIKA ZA KONCESIJU AUTOPUTA HORGOŠ- POŽEGA

Ministarstvo za kapitalne investicije Srbije objavilo je juče poziv za učešće u izboru tehničkog i finansijskog savetnika u davanju koncesije za izgradnju, korišćenje i održavanje autoputa od Horgoša do Požege. Kako se navodi u oglasu objavljenom u listu Politika, u prvoj fazi izbora biće formirana lista kvalifikovanih konsultantskih firmi koje će biti pozvane da dostave ponudu na tender za izbor savetnika. Zainteresovani ponuđači mogu da dostave kvalifikacionu dokumentaciju do 20. januara 2006. godine. Uslov za učešće je da je ponuđač u poslednje tri godine bio angažovan kao konsultant na sličnim projektima čija je ukupna vrednost veća od milijardu evra godišnje i da ima iskustvo na najmanje tri slična projekta u tom periodu. Otvaranje ponuda neće biti javno, najavilo je Ministarstvo za kapitalne investicije, već će lista kvalifikovanih ponuđača pisanim putem biti dostavljen učesenicima konkursa sedam dana nakon isteka roka za dostavljanje dokumentacije. Uputstvo za pripremu dokumentacije može se preuzeti od 22. decembra, uz uplatu nadoknade od 20.000 dinara. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta