Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Narodna banka Srbije počinje da emituje dinarske hartije od vrednosti:
Štedni zapisi uz kamatu od 25 odsto
Narodna banka Srbije će od 26. decembra početi da emituje dinarskie hartije od vrednosti sa rokom dospeća 26.jun 2006. godine a visina kamate zavisiće od brzine kupovine ovih zapisa. Najveća kamata od 25 odsto biće zaračunavana na zapise kupljene do 25. marta 2006. godine, za one kupljene do 25. aprila kamata će biti 23 odsto, a do 17. juna - 22 odsto. Štedni zapisi moći će da se kupuju u svim filijalama Komercijalne banke, njihova pojedinačna nominalna vrednost biće 5.000 dinara, a kupci će moći da budu samo domaća fizička lica. Ovo je na jučerašnjoj konferenciji za novinare saopštio guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić, naglašavajući da je godina na isteku bila puna izazova, a da ni u sledećoj izazova neće manjkati. Glavni će kao i ove godine biti kako obuzdati inflaciju. Osvrćući se na učestale kritike da NBS nije dovoljno agresivno vodila monetarnu politiku, guverner je rekao da činjenice upravo govore suprotno. - Polovinom novembra novčana masa bila je na nešto nižem nivou nego u decembru 2003. godine, dok je primarni novac bio čak 9 odsto niži. U toku godine obavezna rezerva je više puta menjana a proširena je osnovica za njen obračun da bi se uticalo na ekspanzivnu kreditnu aktivnost banaka. Tako su sada banke dužne da na devizne depozite obavezno rezervišu 38 odsto sredstava dok je na početku godine to bilo 21 odsto,što predstavlja povećanje od čak 70 odsto. Ukupan efekat ovih mera izražava se cifrom od 40,4 milijarde dinara. U repo operacijama sterilisano je 16,7 milijardi dinara likvidnih bankaraskih sredstava, što znači da je ukupna sterilizacija premašila 58 milijardi dinara - objasnio je Jelašić. Govoreći o kreditnoj ekspanziji, guverner je naveo podatak da je za jedanaest proteklih meseci stanovništvu i preduzećima odobreno 131,1 milijardi dinara, od čega stanovništvu 55,3 milijardi, što govori da je odobreno duplo više pozajmica u odnosu na 2004. godinu. - Prosečni građanin Srbije danas ima kredit od 54 hiljade dinara što je ravno tri prosečne plate. Nije problem što to zaduženje predstavlja 11 odsto GDP nego što tempo zaduživanja brzo raste, naglasio je Jelašić. Komentarišući kretanje deviznog kursa dinara, guverner je podsetio da su neki ekonomsiti početkom 2005. prognozirali da će evro na kraju godine vredeti 110 dinara. Danas evro vredi 85,6 dinara. Pošto je poslednjih nekoliko dana zabeležena znatno veća ponuda od tražnje za devizama, a pošto NBS nije u situaciji da dozvoli aprecijaciju, pojavila se kao kupac deviza na deviznom tržištu. Jelašić je potvrdio da će i u narednoj godini biti nastavljeno sa restriktivnom monetarnom politikom s tim što će se NBS postepeno povalčiti iz menajčkih poslova, što će doprineti da se protok deviza usmeri prema komercijalnim kanalima, a to znači da će i kurs dinara mnogo više zavisiti od ponude i tražnje deviza. Neophodan novi aranžman sa MMF Narodna banka Srbije procenjuje: da je Srbiji potreban novi aranžman sa MMF, jer to je međunarodno priznanje daljeg reformskog razvoja. Apostrofiranje da se nalazimo u osetljivoj fazi tranzicije kada bi nam dobro došlo malo "kreativne slobode" kao i ispostavljanje pitanja budućnosti državne zajednice, loši su izgovori da se u takav program ne uđe. Srbija se nalazi u ključnoj fazi tranzicije u kojoj pomoć MMF može biti dragocena u prevazilaženju mogućih otpora na domaćem terenu da se izvrše nužne reformske promene. Deo tog novog programa trebalo bi da bude liberalizacija deviznog tržišta i politike kursa, ali isto tako i "tvrd orah" restrukturiranje javnih preduzeća - istako je guverner NBS Radovan Jelašić. Za Vojvođansku banku 11 ponuda Beograd - Svih 11 banaka koje su dostavile izjave o zainteresovanosti za kupovinu Vojvođanske banke prošle su pretkvalifikacionu fazu. Za kupovinu Vojvođanske banke zainteresovane su Kredi agrikol i PNB Pariba iz Francuske, Inteza, Unikredito i Sao Paolo iz Italije, zatim iz Grčke Nacionalna banka, Alfa, Pireus i Emporiki banka, mađarska OTP banka, i poljska PKO, rekao je guverner NBS koji je sugerisao Agenciji za osiguranje depozita da pri izboru ponuđača vodi računa da kupac te banke ne stekne neku vrstu monopola na finansijskom tržistu Srbije. Izvor: "Danas".

POPOVIĆ: Velika utakmica za NIS

Predsednik Upravnog odbora Akcionarskog društva Naftna industrija Srbije Željko Popović izjavio je da NIS ima veoma povoljan položaj u predstojećem procesu privatizacije i da može da se očekuje velika utakmica za kupovinu NIS. Popović je na preksinoćnjem zasedanju Skupštine Vojvodine rekao da su procesi reorganizacije i finansijske konsolidacije NIS završeni i da sada sledi privatizacija, koja će biti povoljna za NIS, s obzirom na to da su potencijalni strateški partneri nacionalne naftne kompanije - OMV, MOL, Lukoil, Helenik Petroleum već kupili kompanije u susednim zemljama. - Na celoj teritoriji Balkana mi smo jedina zemlja u kojoj nije izvršena privatizacija nacionalne naftne kompanije. Smatram da je to velika prednost NIS, ali i za Vojvodinu, i Srbiju. Jer sve nabrojane kompanije zainteresovane su da popune svoj mozaik i očekujemo veliku utakmicu u borbi za privatizaciju NIS, koja će nam doneti i višu cenu i bolje uslove za privatizaciju - naglasio je Popović i dodao da se rukovodstvo NIS zalaže za privatizaciju kompanije, koja će kao nužan uslov podrazumevati i proces modernizacije i investicija u NIS. Popović je podsetio da je NIS regulisao svoje eksterne i interne dugove, uključujući i takozvani "kineski dug", po osnovu uvoza nafte iz Kine. On je precizirao da je taj dug iznosio 260 miliona američkih dolara, a da je uz otpis duga od 70 miliona dolara, dug reprogramiran na osam godina, uz minimalnu kamatu. Popović je rekao da je NIS uspeo da reguliše i "ruski dug", vezan za uvoz prirodnog gasa iz Rusije, koji je iznosio 243 miliona dolara i dodao da su regulisani i "interni dugovi", koji su bili na nivou od 400 miliona evra. Objasnio je da su interni dugovi zapravo međusobna dugovanja delova NIS, koji su regulisani kroz kompenzaciju i konsolidaciju, pa je dug sveden na oko 100 miliona evra. - To praktično znači da smo uspeli da finansijski konsolidujemo kompaniju koja je imala negativni neto kapital od 250 miliona dolara i kao takva ispunjavala je sve uslove za stečaj. Da nije u državnom vlasništvu, sigurno bi se pokrenuo i postupak za stečaj. NIS je na kraju 2004. godine imao pozitivan neto kapital od 500 miliona dolara a plan je da se ova godina završi sa milijardu dolara pozitivnog neto kapitala. NIS je nešto najvrednije što imamo u Srbiji i Vojvodini i mi smo se kao menadžment NIS opredelili da tražimo od naše vlade da se NIS proglasi za preduzeće od strateškog interesa za privredu Srbije i Vojvodine, što znači da bi NIS trebalo da bude firma koja je opšteprihvaćena kao pokretač razvoja privrede - naglasio je Popović. Izvor: "Danas".

Zastava i Fijat potpisali aneks ugovora o saradnji

Razgovori poslovodstva Zastave i menadžmenta Fijata krunisani su juče potpisivanjem aneksa ugovora o saradnji dve fabrike. Aneksom su precizirani detalji sporazuma o licenci, proizvodnji "zastave 10" kao i o preuzimanju Fijatove opreme za proizvodnju tog modela u Kragujevcu. Precizirano je, takođe, da se delovi i pozicija za taj automobil proizvode u Zastavi i drugim firmama domaće autoindustrije. U novoj rundi pregovora čelnika Zastave i Fijata u kojima će, prema najavama, učestvovati i ministar za privredu u Vladi Srbije Predrag Bubalo, razgovaraće se, kako saznajemo i o situaciji na domaćem tržištu nakon nedavne odluke vlade o ponovnoj liberalizaciji uvoza polovnih vozila. Izvor: "Danas".

Akcije Agrobanke na Beogradskoj berzi

Iako Agrobanka još nije ušla u proces privatizacije njene akcije počele su da se prodaju na Beogradskoj berzi i svakodnevno beleže blagi rast cene. To je najbolji dokaz da investitori imaju poverenje u poslovnu i tržišnu vrednost Agrobanke, kaže se u saopštenju Agrobanke i dodaje da je tražnja za akcijama Agrobanke veća od ponude. U Agrobanci procenjuju da će ovu poslovnu godinu završiti sa pozitivnim finansijskim rezultatima pa se akcionari mogu nadati dividendama, a trgovanje akcijama ove banke biće još intenzivnije. Izvor: "Danas".

Peconi vlasnik i pančevačkog "Ratara"

Predstavnik Udruženja malih akcionara pančevačkog preduzeća "Ratar" Milan Savić izjavio je da su mali akcionari tog preduzeća zatražili pomoć Agencije za privatizaciju i Akcijskog fonda i podneli prijavu pančevačkom SUP-u zbog nepravilnosti u privatizaciji tog preduzeća. Više od 1.000 malih akcionara nezadovoljno je kupovinom većinskog paketa akcija njihovog preduzeća po izuzetno niskoj ceni, a osnovano se sumnja da je desetak akcija, uglavnom rukovodećih ljudi, prodato po dvostruko višoj ceni, rekao je Savić. Cena akcije na berzi je veoma niska za ovo renomirano preduzeće - svega 3.500 dinara, a samo jednog trenutka bila je 6.500 dinara kada su svoje akcije prodavali ljudi koji su na rukovodećim mestima u firmi, naveo je Savić. U "Rataru" su ogorčeni što je Akcijski fond, zanemarujući državne interese, prodao svih 9.500 akcija PIO fonda i 15.000 ranijih akcija od ukupno 29.000 po ceni od 3.500 dinara. Većinski paket akcija, od 51 odsto, sada imaju - zemunski "Monus" i "Invej", Predraga Rankovića Peconija, i beogradski "Intersig", a kupovina je obavljena bez javne ponude, prenosi Tanjug. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta