Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Otvorene ponude za privatizacionog savetnika za NIS:
Najniža cena konzorcijuma Meril Linča i Rajfajzen investmenta
Finansijske ponude za privatizacionog savetnika za Naftnu industriju Srbije otvorene su juče u Agenciji za privatizaciju, a najnižu cenu dao je konzorcijum koji čine "Meril Linč" i "Rajfajzen investment". Fiksna naknada koju je ponudio taj konzorcijum, kako je pročitano prilikom otvaranja ponuda, iznosi 900.000 evra, a naknada za uspešno obavljen posao 1,2 odsto. Konzorcijum Džej-PIMORGANA i Mekinsija tražio je fiksnu naknadu od 1,2 miliona evra i naknadu od 1,75 odsto za uspešno obavljen posao. Konzorcijum Goldman Saks i CAIB korporejt fajnans je u svojoj ponudi tražio fiksnu nadoknadu od 1,18 miliona evra i 1,25 odsto naknade za uspešno obavljen posao. Konzorcijum koji čine Kredi Svis frst Boston i Divej Balentajn je u svojoj finansijskoj ponudi tražio iznos fiksne naknade od 1,1 milion evra, i honorar od 1,79 odsto. Kako je rečeno u Agenciji za privatizaciju Srbije, tenderska komisija za izbor privatizacionog savetnika za NIS će za par dana sastaviti listu prvorangiranih učesnika i dostaviće je Vladi Srbije. Privatizacioni savetnik za NIS trebalo bi da bude izabran do kraja godine, a to je jedan od uslova za uspešno okončanje finansijskog aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom. Privatizacioni savetnik, trebalo bi da predloži najbolje rešenje za prodaju nacionalne naftne kompanije. Bubalo: Cena će ipak biti presudna Komentarišući ponude za privatizacionog savetnika za NIS i činjenicu da se među četiri najbolje nalaze velika imena iz sveta finansija, Predrag Bubalo, ministar privrede istakao je da će, po svemu sudeći, zbog malih razlika u ponudama i kvalitetu ponuđača cena ipak biti presudna. Izvor: "Danas".

Prvi put agrar zabeležio suficit

Agrarni kompleks ostvario je prvi put ove godine suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni pošto je u prvih deset meseci izvezeno poljoprivrednih proizvoda za 746 miliona dolara, dok je uvezeno robe za 716 miliona dolara - izjavila je juče direktor DOO Industrijsko bilje Olga Čurović. Ona je rekla da je izvezeno žita za 233 miliona i šećera za 144 miliona dolara. Čurovićeva je naglasila da je poljoprivreda znatno doprinela rastu društvenog bruto proizvoda i navela da je proizvedeno 360.000 tona suncokreta, 375.000 tona soje i 3,4 miliona tona šećerne repe, pa je znatan deo ovih proizvoda namenjen izvozu. Proizvođači i prerađivači industrijskog bilja očekuju da se iduće godine još povećaju površine zasejane sojom, suncokretom i drugim industrijskim kulturama, a od države da ekonomskim merama obezbedi uslove za visok privredni rast. Poljoprivreda će se, međutim, suočiti sa smanjivanjem zaštite domaće proizvodnje, pogotovo što u drugoj polovini godine treba da bude zaključen Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU, pa će domaća poljoprivreda biti izložena žestokoj konkurenciji iz Evrope. Izvor: "Danas".

„C market“ i „Knjaz“ za nauk

Ovu godinu počeli smo sa prodajom „Knjaza Miloša“, a završili sa prodajom „C marketa“, što su dva slučaja na kojima smo uvideli šta je to što nedostaje na tržištu kapitala. Krajnji cilj nam je da Komisija za hartije od vrednosti ima isti status kao i Narodna banka Srbije - rekao je juče Milko Štimac, predsednik Komisije za hartije od vrednosti. Da bi Komisija mogla da ima status NBS, međutim, po njegovim rečima, potrebno je i da se usvoje određeni zakoni kao što je o investicionim fondovima, a nedostaje i zakon o preuzimanju, izmene i dopune zakona o hartijama od vrednosti, kao i terminskog trgovanja hartijama od vrednosti i robom. - Ukupne portfolio investicije su porasle, tako da su one u ovoj godini iznosile 1,5 milijardi evra, od toga 700-800 miliona evra odnosi se na investicije preko ponuda za preuzimanje, dok se sa ostatkom trgovalo na Beogradskoj berzi - istakao je Štimac. Posebno ohrabruje, kako kaže predsednik Komisije, i to što se poboljšao ambijent za ulaganja, a prema studiji Svetske banke, Srbija ima bolju poslovnu klimu od Slovenije. Naime, Srbija se nalazi na 47. mestu, dok je Slovenija na 63. - Investitori su zaštićeniji, a jedan od razloga je i taj što strani kapital ima isti tretman kao i domaći - rekao je Đorđe Jovanović, član Komisije. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta