Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Prodat društveni kapital 14 vojvođanskih preduzeća

Agencija za privatizaciju Srbije prodala je juče u Novom Sadu 70 odsto društvenog kapitala u 14 vojvođanskih preduzeća za ukupno 1,3 milijarde dinara. Na aukciji održanoj u sportsko-poslovnom centru Vojvodina, najveću cenu postiglo je preduzeće Vojvodinaput - Zrenjanin iz Zrenjanina, koje je za 440 miliona dinara kupio konzorcijum dva lica koje je predstavljao Milomir Joksimović iz Beograda, suvlasnik preduzeća Heroj Pinki iz Novog Sada i Brodarstvo iz Beograda. Poljoprivredno preduzeća Bratstvo jedinstvo iz Neuzine, čija je početna cena iznosila 39,5 miliona dinara, prodato je za 260 miliona Novaku Kosniću iz Sečnja, vlasniku poljoprivrednog preduzeća Petra komerc. Jaroslav Stupovski iz Novog Sada, koji je zaposlen u MK komercu, kupio je za 200 miliona dinara 70 odsto društvenog kapitala poljoprivrednog preduzeća Elan iz Izbišta, dok je poljoprivredno dobro Vojvodina iz Novog Miloševa prodato po početnoj ceni od 118,3 miliona dinara Roksandi Kostić iz Novog Sada. Preduzeće za proizvodnju mlinskih proizvoda Žitoprerada iz Novog Bečeja kupio je za 130 miliona dinara Ljubomir Kuljić iz Stepanovićeva, predstavnik tročlanog neformalnog konzorcijuma. Poljoprivredno dobro "Jedinstvo" iz Kumana i preduzeće Poljoprivreda Novo selo iz Oroma prodati du danas za po 75 miliona dinara, a novi vlasnici su Dragan Raca iz Zrenjanina, odnosno vlasnik preduzeća Martis komerc iz Martonoša Stjepan Horvat. Ugostiteljsko preduzeće Šumadija iz Sombora kupio je za 42 miliona dinara vlasnik preduzeća Maks sport iz Stare Pazove Radenko Đuričić, a vlasnik Nektara iz Bačke Palanke Slobodan Radun kupio je po početnoj ceni od 25 miliona dinara građevinsko preduzeće GIP Građevinar iz Bačke Palanke. Izvor: "Danas".

Izvoz Hemofarma dostigao 63 miliona evra

Hemofarm koncern potvrdio je svojim poslovanjem ove godine da je lider domaće farmaceutske industrije i najveći izvoznik lekova u Srbiji - saopšteno je na jučerašnjoj konferenciji za novinare ove farmaceutske kompanije. - Hemofarm je ove godine proizveo 170 miliona pakovanja lekova, što je za 16, 3 odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Takođe, ovogodišnji izvoz dostigao je 63 miliona evra i za 43,6 odsto nadmašio je prošlogodišnji. Najveće tržište za nas je Rusija, gde gradimo novu fabriku u Obninsku i postajemo lokalni proizvođač lekova - rekao je predsednik Hemofarm koncerna Miodrag Babić i podsetio na težak položaj domaće farmaceutske industrije u Srbiji zbog velikog dispariteta u cenau u odnosu na uvozne lekove. - Cene naših lekova i dalje su ispod 33 odsto od cena lekova u Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj. Planirano otklanjanje dispariteta do kraja ove godine trebalo je da rezlutira time da cene domaćih lekova budu 40 odsto inodomicilne cene, ali to nije postignuto. Nadam se na će Vlada tokom sledeće godine biti odlučnija u rešavanju tog problema i poboljšanju položaja farmaceutske delatnosti - istakao je Babić. Hemofarm će svoje napore u narednom periodu usmeriti ka dobijanju jedinog nedostajećeg sertifikata FDA, koji će omogućiti dalju internacionalizaciju poslovanja i izlazak na nova tržišta. Cilj je, istakao je on, da u narednih nekoliko godina 50 odsto ukupne proizvodnje ove farmaceutske kompanije bude plasirana na domaće tržište, a druga polovina biće namenjena izvozu. Hemofarm je predstavio i modernizovani sajt www.hemofarm.co.yu koji je napravljen u formi portala, sa redovnim ažuriranjem podataka na srpskom, engleskom i ruskom jeziku. Izvor: "Danas".

Kompleks BIP u Skadarliji na prodaju 2. februara

Agencija za privatizaciju Srbije objavila je da će se akcijska prodaja BIP kompleksa Skadarlija u Beogradu, koja je bila zakazana za 28. decembar ove godine, održati 2. februara 2006. godine. Kompleks Skadarlija koji se sastoji od Stare pivare, Poslovno-tržnog centra i tri pivnice - Aleksandar, Bajloni i Velika Skadarlija, biće ponuđen po početnoj ceni od 15,2 miliona evra. Ukupna površina tog kompleksa je 14.124 kvadratna metra. Rok za preuzimanje prodajne dokumentacije je 24. januar iduće godine. Izvor: "Danas".

Dogovara se izgradnja naftovoda od Crnog mora do Trsta:
Nafta u Evropu stiže preko Srbije
Izgradnja naftovoda od rumunske luke Konstanca, preko Srbije i Hrvatske do Trsta je izvesna samo je pitanje kada će se to desiti - rekao je juče Slobodan Sokolović, pomoćnik ministra energetike za naftu i gas. On je istakao da visoke cene nafte u svetu ubrzavaju izgradnju ovog naftovoda. "Reč je o projektu koji će na najjeftiniji, najkraći, ekološki prihvatljiv i ekonomski isplativ način dovesti naftu na tržište centralne Evrope. Srbija će tako dobiti jeftiniju naftu, zaradu na tranzitu i direktnu stranu ivesticiju", naglasio je Sokolović. Prema njegovim rečima, iako ima više alternativnih pravaca za transport nafte iz regiona Crnog mora oni nisu jedan drugom konkurenti. U ovaj region slivaju se velike količine sirove nafte koja mora nekako da se transportuje, a takođe ovi pravci snabdevaju različita tržišta. "Procenat ruskih nafti u snabdevanju tržišta Evrope će se povećavati na račun afričke nafte, a Panevropski naftovod je tu logično rešenje", dodaje pomoćnik ministra. - Sredinom januara 2006. godine u Rimu, pod pokroviteljstvom italijanske vlade, biće potpisan Memorandum o razumevanju čime će Panevropski naftovod dobiti i konkretnu podršku svih resornih ministarstava - Rumunije, Srbije, Hrvatske i Italije, a možda i Slovenije. Očekuje se i ugovor o osnivanju kompanije za razvoj projekta. Njen posao biće izrada potrebnih studija i kompletiranje takozvane studije izvodljivosti za one delove trase koji dosad nisu detaljno obrađeni postojećom "Hil studijom". Ta studija obuhvatila je samo trasu kroz Rumuniju. Inače, osnivanje kompanija je prva faza u osnivanju firme koja će graditi i upravljati naftovodom - objasnio je Sokolović. Posao kompanije, prema rečima Jelene Radun, člana internacionalnog savetničkog odbora za Panevropski naftovod, trajaće 18 meseci i koštaće deset miliona evra. "Ukupna cena gradnje naftovoda u dužini od 1.300 kilometara, prema gruboj proceni, biće oko dve milijarde dolara. Planirani kapacitet naftovoda je oko 60 miliona tona, ali to će zavisiti od ponude i potražnje", naglasila je Radun. Uredba zavisi od savetnika Sokolović je podsetio da još nije dobio zahtev NIS-a za produženje Uredbe koja zabranjuje uvoz naftnih derivata do kraja juna 2006. "Produženje zabrane uvoza goriva zavisiće od strategije za privatizaciju NIS-a koju predloži savetnik. Na produženje će uticati i pregovori o članstvu u Svetskoj trgovinskoj organizaciji, kao i uvođenje evropskih propisa u sektor nafte. Uredba je uvedena da smanji šverc i obezbedi naplatu poreza, a to se postiže carinom koja, na žalost, zasada ne može da obavi ovaj posao", istakao je Sokolović. Pregovori o transportu gasa Sokolović je naglasio da je dogovoren transport gasa kroz Mađarsku za januar. "Nisu tačne informacije da smo dobili predloge o vraćanju duga MOL-u za transport gasa. Dug postoji i "težak" je 18 miliona dolara. Sada od Mađara preuzimamo deset miliona kubika gasa dnevno, što je manja od 12 miliona koliko nam treba. Posle Nove godine razgovaraćemo sa Mađarima o trajnom rešavanju transporta gasa. Ne vidim ništa loše da MOL bude član konzorcijuma za gradnju skladišta gasa Banatski Dvor. Mi nemamo para da ga završimo, a bez skladišta sledeće zime nećemo imati dovoljno gasa za grejanje", naglasio je Sokolović. Izvor: "Glas javnosti".

Zdravstvu veće plate odmah

Decembarske plate svim zdravstvenim radnicima biće isplaćene u celosti, ali i povećane za 5,4 odsto, kaže za „Blic“ dr Vasilije Antić, pomoćnik ministra zdravlja. Tako će, na primer, lekar supspecijalista sa minulim radom i dežurstvom ovog meseca dobiti platu oko 45.000 dinara, a medicinske sestre sa noćnim i minulim radom oko 18.000 dinara. Što se tiče najave ministra zdravlja da će u narednoj godini plate lekara i medicinskih sestara biti od 25 do 30 odsto veće nego u 2005. godini, pitali smo dr Antića da li je to realno moguće i odakle novca za to? - Novca ima za povećanje plata zaposlenih u zdravstvu jer je otpremnine primilo 7.140 zaposlenih. Tako je napravljen prostor za povećanje zarada. Ako u toku naredne godine otpremninu uzme još 2.000 zainteresovanih, i povećanje se može ranije očekivati - najavljuje dr Antić. On kaže da je napravljen protokol između Vlade Srbije i sindikata i da će ti razgovori o povećanju plata početi već danas. - Ministarstvo finansija predložilo je da se svim zaposlenima u zdravstvu, tokom naredne godine poveća plata u skladu sa rastom projektovane inflacije od 9,1 odsto. Tako će se napraviti razlika između najniže i najveće plate - objašnjava dr Antić. Sa druge strane, dr Branislava Plančak, predsednik Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti, kaže da oni traže da se cena rada za sve zaposlene poveća za 40 odsto tokom 2006. godine. - Realno su moguća povećanja zato što je skoro 8.000 zaposlenih uzelo otpremnine, tako da u budžetu sada ima više novca. Međutim, mi tražimo da povećanje zarade bude 40 odsto i da bude veće od inflacije bar tri odsto - kaže dr Plančak. Medicinarima je tokom ove godine plata povećana tri puta, i to od 12 do 13 odsto, ali je to povećanje bilo manje nego inflacija, dodaje dr Plančak. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta