Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Učesnici Prvog energetskog foruma SCG ukazali na prednosti i mane privatizacije energetskog sektora
Privatizacija NIS bez gašenja rafinerija
U ogranizaciji Comokos grup internešnel i sajta Enerdži obzerver juče je u hotelu Hajat održan Prvi energetski forum Srbije i Crne Gore. Zaključeno je da privatizacija energetskog sektora predstavlja neminovnost i preduslov za uspešnu modernizaciju i uključivanje u regionalnu energetsku zajednicu. Na skupu su pomenute i dileme u vezi sa predstojećom privatizacijom Naftne industrije Srbije koje se pre svega odnose na udeo kompanije koji treba prodati, a predočena su i "privatizaciona" iskustva zemalja u okruženju. Potpredsednik Vlade Srbije Miroljub Labus izjavio je u uvodnom govoru da će prenosna mreža električne energije, kao i kompanija Trans nafta ostati u državnom vlasništvu kao važni resursi. On je ocenio da će izazovi za Srbiju biti visoka cena energenata i smanjenje neracionalne potrošnje energije, i to prema modelu drugih zemalja u kojima visoka cena energenata ima mali uticaj na inflaciju. Osim toga, Vlada će preduzeti korake i ka otvaranju tržišta za uvoz nafte i naftnih derivata, a još jedan izazov biće povećanje proizvodnje goriva po evropskim standardima. Labus je podsetio da se od privatizacionog savetnika NIS očekuje da predloži ne samo privatizaciju distributivne mreže i rafinerija već i strategiju vlasničke transformacije NIS. On je naglasio da predstojeća privatizacija NIS nikako ne bi smela da dovede do gašenja rafinerija. Kada je reč o sektoru električne energije Labus je rekao da je juče iniciran tender za izbor strateškog savetnika za EPS koji će pripremiti strategiju daljeg razvoja tog preduzeća. Kada je reč o gasu neophodno je regulisati dug prema Gaspromu, vlasničke odnose u zajedničkom preduzeću Jugoros gas, kao i nastaviti gasifikaciju centralne Srbije. U planu je realizacija dva projekta - uključenje u izgradnju naftovoda Konstanca - Trst i Niš - Dimitrovgrad, kao i priključenje na alternativni pravac Turska - Mađarska. Direktor korporativnog razvoja NIS Đorđe Mihajlović napomenuo je da se ciljevi Vlade u privatizaciji NIS u velikoj meri poklapaju sa željama rukovodstva i pozdravio čvrst stav u vezi sa očuvanjem rafinerija. On je izrazio očekivanje da će privatizacija NIS startovati krajem jula sledeće godine i dodao da privatizacioni savetnik neće imati prepreke u vidu prethodnih kontakata rukovodstva NIS sa potencijalnim strateškim partnerima. Predstavnik Saveza energetičara Kosta Ilić naglasio je da privatizacija NIS mora da bude javna i procenio da bi raniji kontakti rukovodstva NIS sa pojedinim kompanijama mogli negativno da utiču na potencijalne partnere. Ilić je kazao da predložena druga faza modernizacije rafinerija nije naišla na odobravanje rukovodstva NIS i da su rafinerije prestale da budu vlasnici nafte, pa je sva kontrola sredstava prešla na NIS. On je ocenio da nema vremena za kašnjenje u modernizaciji. Generalni direktor EKI Investmentsa Aleksandar Vlahović podsetio je da su i ova i prethodna vlada iskazale neodlučnost kada je reč o privatizaciji NIS u strahu da bi bila dobijena niža cena od očekivane. Prema njegovoj oceni, spora deregulacija uvoza nafte i derivata, kao i nerešeno pitanje koliko će novca od privatizacije NIS dobiti Vojvodina ozbiljna su pretnja uspešnoj privatizaciji nacionalne naftne kompanije. Vlahović savetuje prodaju većinskog paketa onih delova koji budu ponuđeni na prodaju. Direktor kompanije Petrobart Avia Aleksandar Mileusnić ocenio je da je NIS propustio veliku šansu da od marta 2001. kada je doneta Uredba o prometu nafte i derivata da iskoristi dobijeni monopol. Predsednik Skupštine akcionara Nafta AD Nebojša Atanacković ukazao je da se sada ne može reći kakva će biti sudbina privatnih vlasnika pumpi posle privatizacije NIS, ali je ocenio da je njihova budućnost u daljem udruživanju kako ne bi doživeli sudbinu kolega u Mađarskoj, Rumuniji i Bugarskoj. Zvanični i nezvanični predstavnici NIS Međunarodni skup energetičara obeležio je incident kada je za govornicu izašao radnik Rafinerije Pančevo Ozren Ocić koji je pokazao dopis rukovodioca NIS Srđana Mihajlovića u kojem se navodi da predsednik Upravnog odbora NIS nije ovlastio Ocića da prisustvuje skupu i govori u ime kompanije. Isti dopis dobio je i direktor Rafinerije nafte Pančevo Kosta Ilić koji je zato predstavljen kao predstavnik Saveza energetičara. Šef službe za odnose sa javnošću NIS Tomislav Mićović rekao je novinarima da NIS nije zvanično pozvan da učestvuje u radu foruma, ali je naknadno delegiran direktor korporativnog razvoja Đorđe Mihajlović. - Organizatori skupa uputili su poziv samo Iliću i Ociću koji, međutim, nisu tražili odobrenje UO Naftne industrije Srbije, kako inače nalaže procedura - rekao je Mićović. Labus: Nema favorita - Nijedna kompanija koja će učestvovati u procesu privatizacije NIS neće biti favorizovana. Rukovodstvo NIS odavno želi predprivatizaciju i strateško partnerstvo, ali je Vlada protiv toga jer proces mora da bude transparentan, a sve kompanije jednako tretirane. Ne smemo da napravimo nijednu grešku, jer je to izuzetno važno za ugled zemlje - naglasio je Miroljub Labus, potpredsednik Vlade Srbije i dodao da pojedinačne plate u javnim preduzećima mogu rasti i više od 10,3 odsto, a da ukupna suma mora da bude na nivou inflacije. Izvor: "Danas".

Tendersku dokumentaciju Azotare Pančevo otkupile dve domaće i sedam stranih kompanija:
Do strateškog partnera uz otpust 82 miliona evra
Rok za otkup tenderske dokumentacije za pančevačku Azotaru istekao je 28. novembra i u narednih mesec dana biće poznato da li će ona dobiti vlasnika ili će biti blokirana i otići u stečaj. Privatizacija Azotare do sada nije mogla da se realizuje zbog velikih dugovanja, koja u ovom trenutku iznose 128 miliona evra. Međutim, zahvaljujući Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o privatizaciji, poverioci Azotare su izvršili takozvani "otpust" potraživanja u iznosu od 82 miliona evra. To znači da će dugovi HIP Azotare u tom iznosu biti otpisani, ali samo ako se privatizacija preduzeća završi uspešno i u predviđenom roku. Ukoliko privatizacija ne uspe ili bude odložena, poverioci bi obnovili svoja potraživanja, a Azotara bi se našla u stanju u kojem je bila pre nego što je izvršen "otpust". Račun bi bio blokiran, ne bi se isplaćivale plate radnicima, a Azotara ne bi mogla da izmiri dugove. U takvoj situaciji, stečaj bi bila jedna od mera koje se mogu doneti zbog rešavanja statusa nekog privrednog subjekta. Posle otpusta budući vlasnik bi se suočio sa 46 miliona evra duga - 28 je dug prema Pariskom klubu, koji je reprogramiran do 2034. godine, 16 miliona je "kineski kredit", a dva miliona su dugovi prema komercijalnim poveriocima. Iako bi otpust dugova trebalo da garantuje uspešnost privatizacije Azotara u Pančevu je zbog visoke cene gasa i neplaćenih računa za tu sirovinu, ostala bez prirodnog gasa i proizvodnju svela na minimum. Da li bi to moglo da odvrati potencijalne vlasnike od kupovine Azotare, pitali smo Đuru Pavlovića, generalnog direktora ovog pančevačkog giganta. - Potencijalni kupci, ako su ozbiljni, dolaze na razgovore u Azotaru sa određenim predznanjem i trenutna situacija u preduzeću sigurno ih neće odvratiti od kupovine. Njih pre svega interesuje tehničko-tehnološki nivo postrojenja, kapaciteti proizvodnje, normativni utrošci. Isključujem mogućnost o stečaju i neuspehu tendera, jer znamo da je najmanje devet renomiranih domaćih i stranih firmi otkupilo tendersku dokumentaciju za otkup 100 odsto kapitala HIP Azotare - kaže Pavlović. Po preporuci Agencije za privatizaciju on nije želeo da imenuje firme koje su otkupile tendersku dokumentaciju, ali kako Danas saznaje, među njima su Agrolinc iz Austrije, češki Agrofert, Univerzal iz Beograda, a pominju se i kompanije iz Mađarske i Indije. Međutim, poznato je i da nijedna ruska kompanija nije otkupila dokumentaciju, a one su mesecima unazad bile apostrofirane kao ozbiljni i poželjni kupci. Pavlović priznaje da se, ne bez razloga spekulisalo da su Rusi mogući kupci Azotare, što prema njegovim rečima i ima neku logiku, imajući u vidu količine gasa kojima ruske kompanije raspolažu. - Nije nam poznato da su ruske kompanije otkupile dokumentaciju, osim ako nisu sa nekim od postojećih ponuđača povezane poslovno ili vlasnički. Realno je očekivati da će budući vlasnik imati rešeno pitanje snabdevanja gasom i to ne mislim samo na ukupno potrebne količine, već i raspored dostupnosti prirodnom gasu tokom godine, cene i rokove plaćanja - ističe Pavlović. On podseća da je NIS Gas, a sada Srbija-gas Azotari bio jedini distributer gasa i da zbog velikih dugovanja Azotara nije bila u dobroj pregovaračkoj poziciji. Ali budući vlasnik neće imati vezane ruke i neće morati gas da kupuje u Srbiji. Prema Pavlovićevim rečima, budući kupac će gas možda moći da traži na drugom mestu, da ugovara kupovinu direktno od proizvođača, kao i da utvrđuje uslove i cenu transporta ili cenu skladištenja gasa tokom leta. Ukoliko budući vlasnik u roku od dve godine završi pogon karbamid 2 i ispoštuje preporuku sadašnjeg menadžmenta i tehnološki unapredi pogon KAN da bi se proizvodile granule jednake veličine i pravilnog oblika, moći će da poveća obim proizvodnje u Azotari i da stvori uslove za izvoz, a samim tim obezbedite i rentabilno poslovanje fabrike. Prema prvim procenama, jedna takva investicija bi se privela kraju sa 11,5 miliona evra. Izvor: "Danas".

Radnici Jagodinske pivare sutra pred Trgovinskim sudom

Radnici Jagodinske pivare danas će doći pred Trgovinski sud u Kragujevcu koji odlučuje o tužbi manjinskih akcionara te fabrike, najavio je sutra predsednik sindikata Nezavisnost u pivari Saša Radosavljević. On je za Betu rekao da su akcionari te fabrike tražili da se ponište odluke Skupštine akcionara, održane 27. oktobra ove godine, jer tvrde da je bila nelegalna. Manjinskim akcionarima, kako je rekao Radosavljević, nije bilo dozvoljeno da prisustvuju Skupštini akcionara na kojoj je izabrano novo rukovodstvo preduzeća. Zaposleni u Jagodinskoj pivari i danas su protestnom šetnjom do SUP, suda i tužilaštva zatražili brže procesuiranje podnetih krivičnih prijava protiv bivšeg rukovodstva fabrike. Konzorcijum na čelu sa novosadskim Pan biroom kupio je 51 odsto kapitala Jagodinske pivare u avgustu ove godine za 75.000 evra. Ubrzo posle toga radnici su započeli štrajk, zabranili predstavniku većinskog kapitala ulazak u fabriku i zatražili poništenje kupoprodajnog ugovora. Izvor: "Danas".

Najveći trgovinski lanac danas dobija novog gazdu:
"Ce market" Miškoviću?
Prodaja "Ce marketa", započeta pre godinu i po dana, danas bi trebalo da bude završena jer u podne ističe rok za preuzimanje akcija ovog preduzeća. Jedinu ponudu po ceni od 25.800 dinara dala je firma "Primer Ce", na čijem čelu je Slobodan Radulović, generalni direktor "Ce marketa". Najveći domaći trgovinski lanac promeniće vlasnika ako se ponudi najmanje 33,4 odsto akcija, ali će biti otkupljene i sve ostale do 50 odsto. Pretpostavlja se da iza ove kupovine stoji Miroslav Mišković, vlasnik kompanije "Delta", koji je pre tri meseca neuspešno pokušao to da obavi preko nove firme, osnovane akcijama "Ce marketa". U prilog tome ide i podatak da za kupovinu pola vlasništva nad ovim preduzećem treba platiti 30 miliona evra, a sigurno je da Radulović nema te pare. Tačno je da je on u grupi od deset najvećih akcionara sa 1.426 komada, ali je to, međutim, samo 0,7 odsto od ukupnog broja akcija. Prema podacima Agencije za privredne registre, jedini poznati lik u "Primeru Ce" je Radulović, koji se navodi kao osnivač i direktor. Menadžment "Ce marketa" čak je nameravao da obavi dokapitalizaciju firme sa 32 miliona evra i takva odluka Skupštine akcionara do nedavno je čekala na saglasnost u Komisiji za hartije od vrednosti. Prema nekim spekulacijama, novoemitovane akcije u dokapitalizaciji trebalo je da kupi Milan Beko. Pošto je taj plan propao, priča se da Beko nije više zainteresovan za "Ce market". Ovo preduzeće je prodato po starom zakonu i 77 odsto ili 154.494 akcija je u posedu zaposlenih i penzionera, a društveni kapital je 23 odsto. U slučaju da svi akcionari hoće da prodaju deonice, "Primer Ce" će od svakog otkupiti proporcionalno polovinu, odnosno ukupno 100.000 deonica, pa će oko 50.000 akcija ostati neprodato. Suvlasništvo u više firmi Novi gazda ove trgovine, koja ima oko 220 maloprodajnih objekata, dobiće pride i vlasništvo u nekoliko firmi jer je "Ce market" suvlasnik u "Industriji mesa Topola", zemunskom preduzeću "Inpa", trgovinskom preduzeću "Zvezda" iz Beograda, bio je akcionar "Centrobanke", a poseduje i preduzeće u Banjaluci. Izvor: "Glas javnosti".

"Župa" se sprema za proizvodnju

Odlukom Trgovinskog suda u Beogradu, kojom je raskinut ugovor Agencije za privatizaciju sa beogradskom firmom "Vektra M", vlasnice Violete Josifove, i imenovanjem Miroljuba Milojevića, dugogodišnjeg radnika "Župe", za predstavnika većinskog kapitala označen je kraj agonije u ovoj firmi. Milojević kaže da stručnjaci pančevačke "Petrohemije" danas počinju sanaciju postrojenja i da će posao na dovođenju opasnih materija do potpune bezbednosti završiti najverovatnije za desetak dana. Odmah potom počinju pripreme fabrike za novu proizvodnju. - Radimo presek finansijskog poslovanja kako bi imali uvid u naše obaveze i potraživanja prema stranim i domaćim dobavljačima. Očekujem da analizu stanja završimo za sedam dana. Stručnjaci "Petrohemije" danas započinju sanaciju postrojenja, dok proizvodnja u "Župi" mora malo da sačeka iz više razloga. Prvi razlog je taj što Violeta Josifova nikada, od preuzimanja fabrike od države do danas, nije uložila nijedan dinar u fabriku. Zato, pre proizvodnje, moramo da napravimo kompletan pretres svih postrojenja - Milojević. Milojević je pozvao sve radnike na posao, trenutno je upošljeno njih stotinak, a garantovao je da neće biti nikakve odmazde prema onima koji su podržavali Violetu Josifovu. - Najvažnije je da dobijemo struju, vodu i oslobodimo telefonske linije, kao i da dobijemo gas kako bi mogli koliko-tolko da zagrejemo postrojenja. Svi radnici su spremni da se uključe u rad. Pozivu su se odazvali i penzioneri, koji su spremni da rade bez dinara samo da "Župa" stane na svoje noge. Država je dala 8,2 miliona dinara "Petrohemiji" za sanaciju postrojenja, a ostatak para za pokretanje proizvodnje se očekuje po izradi elaborata i odobrenja u Agenciji za privatizaciju. Bivša vlasnica Vioelta Josifova imala je garancije od 6,4 miliona evra za investicioni program i tri miliona evra za socijalni program. Pokušaćemo na sve načine da pre Nove godine isplatimo i deo zarada. Do 7. marta, kada su stupili u generalni štrajk, radnici imaju pravo na šest plata, a dok su u štrajku imaće pravo na penzijsko i socijalno osiguranje - kaže Milojević. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta