Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
ZA PANONSKU BANKU ZAINTERESOVANO 10 KUPACA

Pismo o namerama za kupovinu 87,39 odsto kapitala Panonske banka iz Novog Sada dostavilo je 10 banaka, saznaje agencija Beta u finansijskim krugovima. Zainteresovanost za privatizaciju Panonske banke potvrdile su Pireus, Nacionalna i Alfa banka iz Grčke, mađarska OTP i poljska PKO banka, HVB banka, francuska Kredi agrilol, Bajeriše landesbank, kao i italijanske banke Sao Paolo i Inteza. Prema podacima Agencije za osiguranje depozita Srbije, Panonska banka poseduje aktivu od 126,8 miliona evra, ukupan kapital od 32,5 miliona evra, 56 ekspozitura i 100.000 klijenata od kojih su 91 odsto građani. Javni poziv za prodaju državnog kapitala u Panonskoj banci objavljen je 28. oktobra 2005. godine. Izvor: "Danas".

Počeo prvi godišnji forum "Finansijske usluge u Jugoistočnoj Evropi - trenutna dešavanja i budu
Finansijsko tržište Srbije je u ekspanziji
Interes stranih investitora za ulaganje u zemlje u tranziciji nije neočekivan s obzirom na to da tržišta Jugoistočne Evrope nose potencijalno visoke stope rasta, a rizici ulaganja imaju opadajući trend. To je sa stanovišta ulaganja izuzetno značajno jer donosi velike zarade, rekao je Vladimir Gligorov, sa Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, otvarajući prvi godišnji forum u organizaciji Ekonomist Medija Group "Finansijske usluge u Jugoistočnoj Evropi - trenutna dešavanja i budući rad", koji je organizovao Ekonomist media group. I ministar finansija u Vladi Srbije Mlađan Dinkić procenio je, govoreći o reformama bankarskog sektora u Srbiji, da je finansijsko tržište Jugoistočne Evrope jedino tržište u Evropi koje raste, čime se može objasniti velika zainteresovanost evropskih banaka za ulaganje u ovaj region. Po njegovoj proceni tržište Srbije je u ekspanziji, o čemu, kako je rekao, najbolje svedoči podatak da je do sada broj banaka u odnosu na 2002. godinu prepolovljen, dok je bankarska aktiva značajno uvećana - kreditna aktivnost je četiri puta uvećana, a kad je reč o snižavanju kamata na stambene kredite, Srbija je ostvarila najveći pomak od svih zemalja u regionu. Dobro napreduje i privatizacija bankarskog sektora, a do 2006. godine sve banke će preći u privatne ruke. Upravo su u toku pregovori sa EBRD o dokapitalizaciji Komercijalne banke, u kojoj se inače nalazi jedna petina devizne štednje građana Srbije. Ideja je da se kroz dokapitalizaciju obezbedi 20 do 25 odsto povećanja kapitala, u kome država sada ima 65 odsto učešća. Nakon toga, ukoliko ovaj proces bude uspešno završen, država će određeni broj akcija Komercijalne banke ponuditi na tržištu - naglasio je Dinkić. Da je tržište Jugoistočne Evrope, a posebno Srbije, i te kako zanimljivo za strane investitore, posvedočio je i Milan Elezović, predstavnik Nomure, koji je istakao da je u poslednjih godinu dana na ovom tržištu kupljeno deset banaka za 800 miliona evra. Bankarski sektor u Srbiji po njegovoj proceni zaslužuje izuzetno visoke ocene, ali i dalje postoji prostor za njegovo dalje ukrupnjavanje, s obzirom na to da u GDP učešće bankarske aktive dostiže tek 40 odsto, dok je taj prosek u zemljama koje su poslednje ušle u Evropsku uniju 130-140 odsto. O iskustvima Rumunije u privatizaciji bankarskog sektora govorio je Dan Florin Bunea, potpredsednik i finansijski direktor Banca comerciale Romania, koji je rekao da je na početku privatizacije u Rumuniji postojalo više od 60 banaka, a da ih danas ima 38 od čega su 30 privatnih. Jedno od pitanja koje je u diskusiji na Forumu otvoreno jeste da li je ubrzan rast kreditnih plasmana opasnost za makroekonomsku stabilnost u državama u tranziciji ili ne, i koliko je u tom kontekstu važna politika kursa koja se sprovodi. Prema oceni Vladimira Gligorova, restriktivna monetarna politika oličena u visokim stopama obavezne rezerve ne mora da bude jedino rešenje za očuvanje makroekonomske stabilnosti. Uključujući se u diskusiju na ovu temu, Mlađan Dinkić je napomenuo da je čvrstom politikom plata Vlada Srbije uspela da smanji pritisak na uvoz a time i deficit platnog bilansa, ali, kako je rekao, nije uspela da zaustavi inflaciju. Delimičnu krivicu za to, smatra on, snosi i centralna banka Srbije koja operacijama na otvorenom tržištu koje su bile nedovoljno agresivne, nije uspela da izvrši sterilizaciju priliva po osnovu stranih direktnih investicija. Dan Florin Bune je na primeru centralne banke Rumunije pokazao da je odmerenost mera centralne banke od izuzetne važnosti. Prema njegovim rečima, centralna banka Rumunije je uspela da u jednom periodu steriliše više od šest milijardi evra i da zadrži jednocifrenu inflaciju. Nakon toga se otišlo u liberalizaciju tekućeg računa plaćanja i inflacija je krenula naviše, kao i deficit u platnom bilansu. Centralna banka je nakon toga pokušala da kurs drži pod većom kontrolom, što nije bilo posebno uspešno, i da smanji kamatne stope, ali se sada sve više razmišlja o uvođenju gornje granice na bruto kredite u devizama, a to je 60 odsto ukupnih kredita u Rumuniji, naglasio je Bune. ĐELIĆ: Balans između kredita i štednje Ako želimo veću kreditnu aktivnost, a to je cilj svih bankara, ona mora nužno biti povezana sa rastom domaće štednje. Preduslov za kreditni bum koji je prisutan u svim zemljama Jugoistočne Evrope je u našim uslovima očuvanje stabilnosti dinara, a to je i pravi izazov za centralnu banku koja specifičnim potezima podizanja obavezne rezerve mora da se bori protiv rasta agregatne tražnje. No ona u tome nije jedina, potrebna je i adekvatna fiskalna i carinska politika a ne demagogija da se na jednoj strani povećava obavezna rezerva a na drugoj smanjuju kamate na stambene kredite i odobrava uvoz polovnih automobila - naglasio je Božidar Đelić, bivši ministar finansija, a sadašnji direktor za Jugoistočnu Evropu Agrikol group. Kroz lizing potrošeno 300 miliona evra Finansijski lizing jedan je od instrumenata za podsticaj razvoja, ocenili su Dejan Simić, viceguverner Narodne banke Srbije i Ognjen Medić, direktor Rajfajzen lizinga u Srbiji. Simić smatra da finansijski lizing u Srbiji dobro funkcioniše kad je reč o privredi i stanovništvu, ali za sada nije do kraja izražen kada je reč o podršci razvoja malih i srednjih preduzeća. Pre svega zato što se na lizing najčešće kupuju motorna vozila i putnički automobili, a mnogo manje oprema. Po njegovim rečima, u trećem kvartalu ove godine u odnosu na prvi kvartal 2004. kroz lizing je obezbeđeno 7,3 puta više sredstava, a najveći problem je u tome što su izvori tih sredstava uglavnom u inostranstvu, pa se time povećava zaduženost u Srbiji. Medić je ove tvrdnje ilustrovao podatkom da od ukupno 300 miliona evra koliko se procenjuje da će biti dato kroz lizing, 56 odsto odlazi na finansiranje nabavke putničkih automobila, čija je prosečna vrednost oko 20.000 evra. Izvor: "Danas".

Voda voda dobila NSF sertifikat

Preduzeću Voda Voda iz Banje Vrujci juče je zvanično uručen NSF (National Sanitation and Foundation) sertifikat, čime je potvrđeno da je Voda voda svojim kvalitetom uspela da zadovolji sve postavljene zahteve NSF Internationala. Dobijanjem ovog sertifikata Voda voda našla se na zvaničnoj brend listi sertifikovanih proizvoda, gde se nalaze i svetski lideri poput Eviana, Periea i drugih proizvođača voda. - NSF kroz proces sertifikacije, potrošačima garantuje bezbednost za proizvode. U narednom periodu Voda voda će na etiketama svih pakovanja imati jasno istaknut logo NSF, što zapravo znači da je prozvod proverenog kvaliteta. Sertifikat NSF olakšaće ulazak na pojedina tržišta i obezbediti konkurentnost Vodi vodi stavljajući je u rang svetskih sertifikovanih proizvoda - izjavio je Vojin Đorđević, vlasnik kompanije Voda voda, i izrazio nadu da će zahvaljujući ovoj potvrdi kvaliteta, Voda voda, koja se u velikim količinama već izvozi u Aziju (Singapur, Dubai) naći put do potrošača u Evropskoj uniji. Menadžer NSF, Evropske kancelarije u Briselu, Koen Bontink rekao je da dobijanje ovog sertifikata zapravo znači ulazak u NBA ligu kada je reč o vrhunskim proizvođačima flaširane vode u svetu. Govoreći o NSF on je istakao da su rezultati pouzdani dovoljno je reći da je NSF nezavisna, međunarodna neprofitna kompanija koja sprovede blizu 7.000 radnih ispitivanja u više od 65 zemalja sveta. Posedovanje sertifikata NSF, naglasio je Bontink, kroz sticanje poverenja u proizvod obezbediće i bolji plasman Vode vode u Evropskoj uniji, ali i u severnoj i južnoj Americi. Izvor: "Danas".

Mlađan Dinkić, ministar za finansije, o prodaji domaćih banaka:
EBRD hoće Komercijalnu banku
Za prvih 11 meseci ove godine građani Srbije su u banke uložili 680 miliona evra na štednju, od toga najviše u novembru - 100 miliona, a ukupna štednja 2,1 milijardu evra, izjavio je juče ministar finansija Mlađan Dinkić. On je na prvom godišnjem forumu o finansijskim uslugama u jugoistočnoj Evropi podsetio da je za pet godina štednja građana u Srbiji porasla više od 100 puta, jer je krajem 2000. godine u bankama zatečeno svega 20 miliona evra. Dinkić je naveo da je kreditna aktiva banaka za tri godine porasla sa 1,3 na 4,8 milijardi evra. Kako je naglasio, ključna dilema je šta raditi sa takvom kreditnom ekspanzijom, jer MMF upozorava da to dovodi do rasta tražnje iznad mogućnosti, povećanja uvoza, što uzrokuje porast inflacije, "pri čemu su delimično u pravu". Dinkić je, kakao prenosi Beta, izjavio da država neće prodavati većinsko vlasništvo u Komercijalnoj banci, a u planu je, kako je naveo, dokapitalizacija Komercijalne banke, za koju su zainteresovane najveće inostrane banke i o tome se trenutno pregovara sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj. "Sa EBRD se pregovara o ceni, a ukoliko ne budemo zadovoljni ponuđenom cenom dokapitalizacija će se uraditi na drugačiji način", rekao je on, ističući da će, posle dokapitalizacije, deo akcija Komercijalne banke biti ponuđen na prodaju na berzi. Komercijalna banka, prema njegovim rečima, ima kapital od 70 miliona evra, a dokapitalizacijom on bi bio uvećan na 100 miliona evra. U vlasništvu države je oko 65 odsto akcija te banke, a posle dokapitalizacije učešće državnog vlasništva bi trebalo da bude preko 50 odsto. Poštanskoj štedionici će verovatno biti pripojena jedna banka. Vladimir Gligorov iz bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije upozorio je da sporna može da bude brzina kreditne ekspanzije, jer se javljaju i makro i mikro ekonomski problemi, a posledice mogu da se odraze i na monetarnu i politiku kursa. Izvor: "Glas javnosti".

"Ce market" prodat direktoru Raduloviću posle 14 meseci:
"Ašmor" tuži zbog eliminacije
Ponuda za preuzimanje "Ce marketa" uspela je, jer je juče do 12 sati, kada je bio poslednji rok, deponovano više od 120.000 akcija firmi "Primer Ce" na čijem čelu je Slobodan Radulović, potvrdili su juče u dve brokerske kuće. Da bi ponuda uspela, trebalo je da se proda 34.000 deonica ili 33,4 odsto, ali će novi gazda, kao što se i obavezao, kupiti ukupno 100.000 akcija ili 50 odsto. U naredna tri dana novac će biti uplaćen na račun akcionara, a reč je o pozamašnoj sumi od 30 miliona evra. Međutim, Vasa Dešić, predsednik Upravnog odbora Udruženja "Ce marketa" koje je i pokrenulo prodaju ove firme, kaže da očekuju da "Primer Ce" otkupi i sve ostale ponuđene deonice po ceni od 25.800 dinara. Veruje se da će to biti svih 154.000 privatizovanih akcija, što bi iziskivalo da Radulović i njegovi partneri obezbede još dodatnih 15 miliona evra. Javnim saopštenjem juče se oglasio i "Ašmor", kompanija za upravljanje investicionim fondovima iz Londona koju je Komisija za hartije od vrednosti diskvalifikovala u kupovini "Ce marketa" zbog kršenja predviđene procedure. "Ašmor" je zbog ovoga podneo tužbu Trgovinskom sudu u Beogradu za zahtevom za donošenje privremene mere zaustavljanja prodaje ovog preduzeća, a ročište je zakazano za sutra. Ova finansijska kompanija izbačena je iz trke, jer je dostavila bankarsku garanciju za otkup akcija na ime jednog od investicionih fondova čijim novcem upravlja, a ne firme koja je i dala ponudu. U Komisiji za hartije od vrednosti podsećaju da je garancija morala da glasi isključivo na ime kompanije "Ašmor investment menadžment limitid" iz Londona koja je oktobra prošle godine i dala ponudu za preuzimanje "Ce marketa", pri čemu se pozivaju na član 39 Zakona o upravnom postupku i proceduru preuzimanja. Vesna Vujić, PR ove komisije, kaže da je "Ašmor" diskvalifikovan po zakonu, pa je samim tim nelogično očekivati da se sada stopira preuzimanje ovog trgovinskog preduzeća sve dok sud ne donese pravosnažnu presudu po tužbi "Ašmora". Ostaje otvoreno pitanje i ko zapravo kupuje "Ce market" jer je "Primer Ce" osnovan namenski samo radi preuzimanja našeg najvećeg trgovinskog lanca, a kao njegovi osnivači pominjani su "Delta" i mnoge druge domaće fabrike. "Delta" je kasnije izašla iz ove priče, pa je pokušala letos da zaobilazno i solo kupi "Ce market". Pošto se Komisija za hartije od vrednosti ne bavi ispitivanjem porekla novca kupaca akcija, ostaje nerazjašnjeno čijih je 30 miliona evra u friškoj firmi "Primera Ce". Pretpostavlja se da, ipak, Mišković daje 30 miliona za kupovinu akcija, a da će Radulović ostati i nadalje menadžer, možda sa nekim manjim udelom. Međutim, i posle promene vlasničke strukture, ostaje problem investiranja jer su procene da za modernizaciju, renoviranje i obrtni kapital treba obezbediti nekoliko miliona evra da bi se ovo preduzeće moglo nositi sa konkurencijom. Različiti slučajevi I kompanija "Danone" je prvu ponudu za preuzimanje akcija "Knjaza" dala u ime svoje matične kompanije, da bi kasnije drugu ponudu dala preko "Apurne", zajedničke firme sa našim košarkašem Vladom Divcem. Međutim, u Komisiji za hartije od vrednosti kažu da se ovaj slučaj ne može porediti sa "Ašmorom" jer je reč o dva različita postupka. - "Danone" jeste dao prvu ponudu ali je ona bila neuspešna, da bi tek onda u drugom postupku dao ponudu u ime druge firme, preciziraju u ovoj komisiji. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta