Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Danas otvaranje ponuda za privatizacionog savetnika za NIS

Otvaranje ponuda za privatizacionog savetnika za Naftnu industriju Srbije obaviće se danas, 9. decembra u Agenciji za privatizaciju, potvrđeno je danas agenciji Beta. Ponude osam ponuđača koji su se kvalifikovali za učešće na tenderu biće otvorene na sednici Komisije za javnu nabavku konsultantskih usluga za izbor privatizacionog savetnika za NIS. Privatizacioni savetnik za NIS, treba da bude izabran do kraja godine, a kriterijum za njegov izbor biće ekonomski najprihvatljivija ponuda. Vlada Srbije ovlastila je 18. avgusta Agenciju za privatizaciju da u njeno ime sprovede postupak javne nabavke konsultantskih usluga privatizacionog savetnika za NIS. Agencija je na osnovu te odluke 13. septembra raspisala tender za izbor privatizacionog savetnika za NIS čiji će zadatak biti da predloži najbolja rešenja za nacionalnu naftnu kompaniju. Za učešće na ovom tenderu, kako je 26. oktobra objavila Agencija za privatizacionog savetnika za NIS, kvalifikovalo se osam ponuđača. Izvor: "Danas".

Ašmor povukao tužbu protiv Primera C i Komisije za hartije od vrednosti:
Primer C traži nadoknadu sudskih troškova
Kompanija za upravljanje sredstvima investicionih fondova Ašmor global fond limitid povukla je juče tužbu protiv preduzeća Primer C i Komisije za hartije od vrednosti koju je podnela Trgovinskom sudu u Beogradu. Kako je sudiji tog suda Jasmini Stamenković obrazložila pravni zastupnik Ašmora Ivana Racković, tužilac smatra da s obzirom na to da je postupak preuzimanja akcija C marketa okončan 6. decembra i da je tuženi Primer C već upisao svoje akcije, Ašmor nema pravnog interesa za dalje vođenje parnice. - Mi smo podneli tužbu 29. novembra, jer smo procenili da bi vođenje ove parnice imalo smisla. Centralni registar je međutim promenio propis i skratio rok za upis akcija. Tako je tužilac doveden pred svršen čin pa je odlučio da tužbu i predlog za uvođenje privremene mere povuče - istakla je Ivana Racković. Pravni zastupnici Primera C Gavrilo Perović i Nemanja Jolović prihvatili su povlačenje tužbe uz zahtev da Ašmor nadoknadi sve sudske troškove koje je imao Primer C uključujući i taksu u iznosu od 53.875 dinara. Predstavnici Komisije za hartije od vrednosti nisu ni prisustvovali ročištu, jer im tužba nije bila dostavljena. Nakon konstatacije da je tužba povučena dogodio se mali incident kada je zastupnik Asocijacije nezavisnog sindikata C marketa Miloš Marinković tražio da se oglasi u svojstvu umešača u parnici da saopšti svoj stav. Marinković je izjavio "da je nonsens da u jednoj pravnoj državi direktor kupuje preduzeće na čijem je čelu doskora bio", ali predsedavajući sudija Jasmina Stamenković nije mu dozvolila da nastavi sa govorom jer je parnica već bila okončana. Iako su novinari pred ulazom u zgradu Trgovinskog suda u kojoj im je bilo dozvoljeno da prisustvuju suđenju, ali ne i da snimaju svojim video i audio uređajima tok procesa, čekali više od sat vremena kako bi od predstavnika Ašmora uzeli izjavu, niko se nije pojavio. Pretpostavlja se da su oni izašli na neki od sporednih ulaza i da nisu bili raspoloženi za davanje izjava. Akcije C marketa pravilno uknjižene Prema Pravilniku o ponudi za preuzimanje, saldiranje akcija nakon zaključivanja ponude potrebno je obaviti u roku od jednog do najviše tri dana, što zavisi pre svega od broja akcija koje se preknjižavaju. Kada je reč o akcijama C marketa (149 767) njihovo preknjižavanje obavljeno je za dva dana. Prema tome, propisi nisu menjani a Centralni registar je obavio posao prema utvrđenoj proceduri i u zakonski predviđenim rokovima - rečeno je Danasu u Komisiji za hartije od vrednosti. Izvor: "Danas".

REVIZORSKA KUĆA MGI SRBIJA ULAZI U PRIVATIZACIJU

Bogoljub Aleksić, direktor revizorske kuće MGI Srbija i koordinator MGI za istočnu Evropu, izjavio je juče na konferenciji za novinare da država mora da stane na put prodaji revizorskih izveštaja i drugim neregularnostima u toj delatnosti. On je upozorio da bi što pre trebalo usvojiti novi zakon o računovodstvu i reviziji, kojim bi se uskladile zakonske norme sa propisima Evropske unije, ali i ispoštovale sugestije Svetske banke. - U Srbiji ne postoji institucija koja kontroliše rad revizorskih kuća. Prema mojim saznanjima, do sada niko nije izvršio reviziju poslovanja nijedne od tridesetak revizorskih kuća u Srbiji - naglašava Aleksić. Na pitanje kada će MGI Srbija biti privatizovana, Aleksić je podsetio da je ta firma prvo bila u vlasništvu Narodne banke Srbije, ali je na inicijativu Svetske banke, koja je u činjenici da se ta kompanija pre svega bavi revizijom poslovanja banaka i osiguravajućih kuća, prepoznala mogući sukob interesa, vlasništvo prebačeno na državu. - Prošle nedelje objavljen je prospekt firme i sada smo u fazi prikupljanja ponuda. Trudićemo se da firmu kupi konzorcijum zaposlenih. Revizorske firme su visoko profitabilne i zbog toga je važno da ona dođe u ruke strateškom investitoru iz te branše - istakao je Aleksić. Džonatan Ferou, koordinator Upravnog odbora MGI London, istakao je da je ova firma, u ovoj godini, uvećala svoje prihode sa 200 na 300 miliona dolara i ukazao na neophodnost zakonskog regulisanja te oblasti na srpskom tržištu. Izvor: "Danas".

Vuk Delibašić na čelu "Ce marketa"?

Vuk Delibašić, jedan od bivših rukovodilaca u Agenciji za privatizaciju, novi je direktor firme "Primer Ce" koja je postala vlasnik "Ce marketa" za 47 miliona evra. Delibašić je poznat i kao direktor konsultantske firme "Fokus" koja je bila savetnik luksemburške firme "Vordfin S. A." koja je jesenas kupila i Luku Beograd. Delibašić se pominje i kao blizak prijatelj Milana Beka ministra za privatizaciju za vreme vladavine Slobodana Miloševića. U javnosti se spekulisalo da je zapravo Beko kupac Luke Beograd. On je imao ulogu i u prodaji "Ce marketa" jer je bio jedan od aktera u pregovorima Miroslava Miškovića, vlasnika "Delte" i Slobodana Radulovića, direktora "Ce marketa". Osnivač "Primera Ce" od nedavno je firma iz Luksemburga "Novafin. S. A." Međutim, osnivanje je, izgleda, išlo na brzinu jer se kao zemlja osnivača navodi umesto Luksemburga - Holandija. "Primer Ce" osnovan je septembra 2004. godine i tada je na njenom čelu bio Radulović. Preregistracija je obavljena, po podacima Agencije za privredne registre, 16. septembra ove godine. Uz novog direktora Delibašića, uz osnivački kapital od 5.000 dolara, na račun "Primera Ce" stižu krajem novembra od osnivača iz Luksemburga ili Holandije dva transfera od 17 miliona evra. Pošto je "Ce market" plaćen 47 miliona evra, veruje se da je razliku dao Mišković. Država je, sa svojih 24 odsto čekala, izgleda, da se biznismeni dogovore, pa svoje akcije nije prodavala. Beko je od septembra i krizni menadžer "Salforda" koji je vlasnik pet mlekara, fabrika "Banat" i "Bambi". Pre toga isti posao radio je u "Knjazu" gde mu je poslodavac bio "FPP Balkan limitid" sa Kajmanskih ostrva. Izvor: "Glas javnosti".

Ekonomisti o planiranoj inflaciji za 2006.

Od Vlade će zavisiti cene i inflacija Sasvim je izvesno da nema ništa od planirane i obećane inflacije za ovu godinu, koja će po prognozama ekonomista biti između 17 i 18 odsto. Predlažući restriktivan budžet za 2006. Vlada je sa dosta entuzijazma najavila projektovanu inflaciju od 9,3 odsto. Međutim, već sada je jasno da će suzbijanje inflacije biti jedan od većih izazova i u idućoj godini, kao i da će se morati da vode antiinflacione bitke. Stručna javnost s dosta rezerve je dočekala inflacione prognoze za 2006. godinu, s toga smo pitali ugledne ekonomiste, koji su razlozi zašto je teško ostvariva inflacija od 9,3 odsto u 2006. godini. Dr Danica Popović - profesor Ekonomskog fakulteta - Neizvesno je da će projektovana inflacija za iduću godinu biti i ostvariva. Jednim delom, zahvaljujući eksternom faktoru kao što je cena nafte na svetskom tržištu. Najveći deo, međutim zavisiće od Vlade. Ukoliko se ona bude ponašala populistički, može se očekivati veća inflacije od planirane, a u suprotnom ne, što je međutim malo verovatno. Sudeći po onome što je najavljivala, a šta je ostvareno, nema razloga da joj se veruje. Mr Goran Nikolić - saradnik Privredne komore Srbije - Bilo bi dobro kada bi se očekivano povećanje cena komunalnih usluga desilo do 20. decembra. Rast novčane mase bi trebalo održati u 2006. na oko 15 odsto, ali je teško verovati da će usled značajno očekivanih deviznih priliva i kreiranja primarnog novca na osnovu toga, to biti ostvareno. Usvojen relativno restriktivan budžet kao i nedavno dodatno pooštrena monetarna politika NBS bi mogli da održi inflaciju na jednocifrenom ili za dva do tri procenata na višem nivou. Dr Dejan Erić - profesor bankarske akademije - Delimični razlog skepticizma je taj što se dve godine za redom u Srbiji ostvaruje dvocifrena inflacija. Najvažnije je da se odredi njen uzrok. Ključni problem je u strukturi naše privrede koja nije dovoljno konkurenta, a Vlada, objektivno nije dovoljno uradila na strukturni promenama privrede, podsticaju proizvodnje i podsticaju kvalitetnog izvoza, pa otuda i skepse za narednu godinu. U borbi protiv inflacije ne može se samo zaustaviti na merama fiskalne i monetarne politike, već su neophodne i mere razvojne politike. Dr Miloje Kanjevac - direktor Instituta za tržišna istraživanja - Mislim da bi nadležni mogli da preispitaju projektovanu stopu inflacije za 2006, odnosno da zacrtaju da rast cena na malo u idućoj godini bude i niži nego što je sada planirano. Istovremeno bi trebalo da se donese i jedan antiinflacioni plan. Na inflaciju, bilo da je ona 9,3 odsto ili manja, isključivo će uticati smanjenje svih izdataka republičkih, pokrajinskih i lokalnih organa, kao i smanjenje javne potrošnje. Takođe, mora se voditi računa da se kreditiranjem stanovništva ubacuje veća količina novca, nego što je proizvedeno roba i usluga, a da sve to utiče na inflaciju. Izvor: "Blic".

Otpremnine u zdravstvu

Nemedicinskim radnicima zaposlenim u zdravstvu u januaru 2006. godine biće ponovo ponuđene otpremnine jer u većini zdravstvenih ustanova u Srbiji ovog kadra ima viška, kaže za „Blic“ dr Vasilije Antić, pomoćnik ministra zdravlja. - Kako ćemo to uraditi još uvek ne znamo jer nismo napravili detaljan plan. Blagovremeno će se u saradnji sa sindikatima napraviti projekat. Međutim, treba znati da nam je cilj da popravimo situaciju u zdravstvu, a samim tim i povećamo plate onim ljudima koji rade - objašnjava dr Antić. U nemedicinsko osoblje spadaju oni koji rade na poslovima održavanja, spremanja i serviranja hrane, obezbeđenja, finansiranja, administracije, održavanja zgrada i oprema. Svi oni, kako kaže dr Antić, bitni su za funkcionisanje zdravstvenih ustanova. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta