Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
„SLOVAN” IZ SELENČE ŠIRI PROIZVODNJU: Građevinci cede voce

Teško je naći vojvođansku firmu koja je toliko uticala na život matičnog mesta kao što je to slučaj sa „Slovanom” iz Selenče. Građevinska zanatska zadruga, osnovana pre 25 godina zalaganjem šestorica preduzetnika, prerasla je u firmi koja zapošljava 260 ljudi i koju na svojim gradilištima žele svi investitori. Čak i tamo gde su im konkurenti firme iz Nemačke i Austrije, Selenčani pobeđuju i dobijaju poslove.
Sve domaće, sem flaša.
Prirodni sokovi iz Selenče su pravi domaći proizvod, što se za ambalažu ne bi moglo reći. Flaše se uvoze iz Nemačke i jeftinije su, i s plaćenom carinom, od domaćih iz Paraćina. Isporuka zatvarača je ugovorena u Mađarskoj, ali poklopci stižu iz Španije. U Selenči tvrde da ih ne proizvodi niko u Srbiji, što je, možda, zanimljiva poruka za domaće preduzetnike.
U međuvremenu je došlo do konsolidacije vlasništva, pa je pokretač svih aktivnosti Đuro Bocka postao većinski akcionar. NJegovom zaslugom „Slovan” se, uz podizanje tehnološkog nivoa u građevinskoj delatnosti, širio u poslovima trgovine i ugostiteljstva. Međutim, pravi tržišni izazov predstavlja proizvodnja sa kojom se krenulo pre dve godine.
- Tada smo otvorili pogone za preradu voća i povrća - kaže direktor marketinga „Slovana” Jozef Gašparovski. - Najpre je to bila klasična prerada (salate, kompoti, marmelade), da bismo početkom ove godine pustili u rad i liniju za proizvodnju prirodnih sokova. Naše tržište poznaje klasične nektare, gde voda čini polovinu sadržaja, dok su ovo potpuno prirodni sokovi. Sada obrađujemo cveklu i jabuku, ali je planirano da do kraja godine ponudimo višnju, malinu i možda šargarepu.
Kako ovakve napitke ne pravi niko u zemlji, u „Slovanu” očekuju mnogo od ovog tržišnog programa. Tokom uhodavanja tehnologije potrošene su stotine tona voća da bi se dobio željeni ukus (odnos šećera i kiselina) i uhodao postupak. Proizvodnja je usaglašena sa međunarodnim standardima, i na proizvodnom (ISO-9000), i na ekološkom planu (ISO-14000).
- Primenjujemo hladan postupak ceđenja, tokom koga ostaju sačuvani svi vitamini i minerali - naglašava tehnolog Stevan Prokopec. - Dobijeni sokovi su potpuno prirodni, jer im ne dodajemo ništa - ni vodu, ni šećer. Presujemo voće, dobijeni sok filtriramo i pasterizujemo, a proces stalno nadziru stručnjaci Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu.
Mada maloprodajna cena sokova iz Selenče izaziva sumnju u isplativost proizvodnje, u „Slovanu” ističu da ništa ne rade bez profita, te da i u ovom poslu ostvaruju akumulaciju. Kako u Austriji standardno pakovanje ovakvih sokova (0,75 l.) košta i do 3 evra, planiran je proboj na inostrana tržišta. Prvi kontakti sa potencijalnim kupcima u toj zemlji, ali i u BiH, već su ostvareni.
Prostora za dokazivanje ima. Sirovinsku sigurnost daju domaći voćari i povrtari (većinom iz Selenče), dok u proizvodnom delu postoje mogućnosti da se kapacitet sa 5.000 podigne na 8.000 tona.

Izvor: Dnevnik.

MOBTEL NEGIRA DA SA AUSTRIJANCIMA PREGOVARA O PRODAJI

Beograd - Poslovodstvo Mobtela negiralo je da je sa grupom austrijskih investitora pregovaralo o prodaji tog operatera mobilne telefonije. Povodom napisa u bečkom dnevniku "Prese" da je grupa investitora iz Austrije spremna da kupi Mobtel 063, u srpskoj kompaniji ističu da "nije upoznata sa njihovim namerama".
Osnivači Mobtela - Javno preduzeće PTT Srbije i BK trejd su, kako se navodi, pred Međunaordnom arbitražom u Cirihu u sporu u vezi sa vlasničkim odnosima, ali paralelno pokušavaju da sporazumno reše to pitanje. U dnevniku Prese navodi se da poslovni ljudi Martin Šlaf, Jozef Taus i Herbert Kordt, nekadašnji vlasnici bugarskog "Mobiltela" koga su prodali "Telekom Austriji," planiraju da u Srbiji ponove uspešan poslovni poduhvat i kupe srpskog mobilnog operatera. Ovaj trio ulagača iz Austrije je 2002. godine, zajedno sa austrijskom bankom "Bavag", za 840 miliona evra kupio bugarski "Mobiltel," u vreme kada se, zbog nejasnoća oko pravog vlasnika, krupniji investitori nisu usudili da uđu na bugarsko tržište, piše "Prese". "Prese" navodi procene iz krugova investitora koji kažu da bi cena "Mobtela" mogla da se kreće do 450 miliona evra.

Izvor: Danas.

Fiat nudi montažu "punta" u Kragujevcu

- U "Zastavi" ima mesta i za Fiat i za Opel. Obe firme mogle bi u "Zastavi" a organizuju montažu ili proizvodnju svojih modela vozila, kaže izvor Danasa u kragujevačkoj Fabrici automobila.
Mada se pregovori sa Fiatom i Opelom na zahtev menadžera tih kompanija vode u najstrožoj tajnosti, naš list saznaje da su ovonedeljni razgovori poslovodstva Grupe "Zastava vozila" i nadležnih u Vladi Srbije sa višečlanom delegacijom Fiata, u kojoj su bili i predstavnici italijanskog proizvođača kamiona Iveca koji nastavlja saradnju sa Zastavom - ohrabrujući. Prema nezvaničnim informacijama, Fiat je spreman da ponudi montažu do 10.000 vozila modela "punto" godišnje u ovdašnjoj Fabrici autmobila. S druge strane, menadžeri Opela, koji su zajedno sa američkim biznismenom Brankom Tupanjcem posetili "Zastavu" krajem januara, odgovor o potencijalnoj saradnji sa Fabrikom automobila treba da daju tokom ovog meseca. Procenuje se da bi, ukoliko dođe do sporazuma sa tom američko-nemačkom kompanijom, u "Zastavi" najpre otpočela montaža na nekog od Opelovih vozila ("fieste", na primer), ali da bi se istovremeno radilo i na razvoju i osvajanju novog zajedničkog modela automobila, na Opelovoj platformi (šasija, vešanja, upravljački mehanizam...).

Izvor: Danas.

UGS "Nezavisnost": Međunarodna arbitraža za Veterinarski zavod

- Ujedinjeni granski sindikat "Nezavisnost" zahteva od Odbora za privatizaciju da hitno zakaže sednicu i izjasni se u vezi sa prodajom Veterinarskog zavoda konzorcijumu Zekstra - Bankom. Takođe, UGS će posredstvom Evropske federacije sindikata, pokušati da probleme u vezi sa privatizacijom Veterinarskog zavoda reši na Međunarodnom sudu pravde u Strazuburu. Ovo je, na jučerašnjoj konferenciji za novinare, najavio Branislav Čanak, predsednik UGS "Nezavisnost". On je podsetio da je Odbor sve vreme imao aktivnu ulogu u ovoj priči ali se nakon odluke Vrhovog suda nije oglasio.
Predsednik UGS "Nezavisnost" izrazio je bojazan da će do konačne odluke Vrhovnog suda, po tužbi radnika koji traže zabranu uvođenja kupca u posed, biti učinjena velika šteta preduzeću.
- Prethodno iskustvo sindikata sa konzorcijumom Zekstra - Bankom bilo je loše. Oni su kupili preduzeće Protein iz Obrenovca i otpustili veliki broj radnika - rekao je Čanak.
Predsednik sindikata "Nezavisnost" u Veterinarskom zavodu Željko Kiković rekao je da će zaposleni po svaku cenu pokušati da "onemoguće ulazak novog kupca u Veterinarski zavod, jer su ubeđeni da su u pravu.
- Kada sam rekao da ćemo odbraniti Veterinarski zavod nisam mislio na fizičku odbranu. Za odbranu svojih prava, koristićemo sva zakonom dozvoljena sredstva, uključujući i građansku neposlušnost - rekao je Kiković i dodao da sindikat već ima informaciju da kupac namerava da u dnevnom listu Politika objavi javni poziv za besplatnu podelu akcija.

Izvor: Danas.

Putari upozorili na loše finansije: Ni sneg više ne mogu da čiste

- Kolegijum od 25 direktora srpskih preduzeća za puteve poslovnog sistema "Srbijaput" upozorili su juče da se te kompanije nalaze u bezizlaznoj finansijskoj situaciji i da im zbog toga preti prestanak obavljanja delatnosti.
"Do takvog stanja došlo je zbog činjenice da Direkcija za puteve, odnosno budžet Srbije, duguju preduzećima za puteve više od pet milijardi dinara i to za radove izvedene još u 2004. godini. Zbog nemogućnosti da od države naplate svoja potraživanja, preduzeća duguju poreze istom budžetu, koji ne dozvoljava kompenzaciju", naglašavaju direktori.
Već duži period ne plaćaju se energenti, utrošeni materijali, rezervni delovi, a zarade radnika kasne tri meseca. Računi firmi su zbog toga blokirani odlukama Uprave javnih prihoda, izvršnim sudskim presudama... Tako su zbog neplaćenih dugova države prema firmama za puteve dovedeni u tešku poziciju kooperanti, što sa putarima čini 60.000 zaposlenih u privredi.
Putari su i upozorili da više neće biti u stanju da intervenišu na putevima u slučaju daljih zimskih nepogoda jer isporučioci energenata odbijaju da im daju dizel-gorivo zbog neplaćenog goriva.
- Upozoravali smo vladu na pogubnost smanjenja budžeta za puteve, koji je tokom 2004. dva puta uskratio za potrebna sredstva putnu privredu. Nažalost, na sve apele i predloge, sem verbalne podrške da se ima razumevanja za naše potrebe, nismo dobili adekvatan odgovor iz vlade - zaključuje kolegijum direktora putara.

Izvor: Glas javnosti.

„Prolom voda” u Zapadnoj Evropi?

Fabrika “Planinka”, proizvođač mineralne “Prolom vode” planira da ove godine izveze 45 miliona litara te vode na strana tržišta, izjavio je juče direktor fabrike za punjenje vode Dragan Ilić.

Izvor: Dnevnik.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta